Danas je na početnoj konferenciji javnosti predstavljen projekt izgradnje Regionalnog Centra gospodarenja otpadom Piškornica, kako je rečeno centra koji ima za cilj uspostavu cjelovitog integriranog sustava gospodarenja otpadom na području Koprivničko-križevačke, Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Međimurske županije.
Okupljenima se obratio Mladen Ružman kao direktor tvrtke Piškornica d.o.o. koji je rekao da je ovaj centar namijenjen za zbrinjavanje ostatnog miješanog komunalnog otpada s područja ove četiri županije.
– Ukupna količina miješanog komunalnog otpada u ovim županijama u 2021. godini prema našim evidencijama iznosilo je oko 80 tisuća tona, što znači da je prosječna količina po glavi stanovnika iznosi 332 kilograma. Evidentirano je šest kompostana ili bioplinskih postrojenja i pet funkcionalnih sortirnica. Kada to stavite u odnos na broj stanovnika vidite da se s ovim količinama cijeli otpad ne može obraditi s ovim brojem postrojenja – rekao je Ružman.
Dodao je da je ova regija najuspješnija na području Hrvatske i što se tiče odvojenog prikupljanja otpada, a jednako tako i u kontekstu oporabe otpada što predstavlja njegovu upotrebu u korisne svrhe.
– Najvažnije je naglasiti to da se od 1.1.2019. godine otpad više ne može odlagati bez obrade. Dakle, ova količina otpada unatoč direktivi Europske unije ne bi se smjela odlagati na odlagalište otpada, a odlaže se, što bi značilo da u smislu ciljeva i obaveza prema Europskoj uniji nismo ostvarili ono što je bilo planirano – naglasio je.
Direktor Ružman na kraju svog izlaganja rekao je da bi se ostvarili zacrtani ciljevi potrebno je ostvariti kapitalno infrastrukturno rješenje za obradu otpada, a to je kako kaže upravo RCGO Piškornica.
Voditelj poslova razvoja i upravljanja projektom Nikola Martinaga rekao je više o očekivanom utjecaju na okoliš, samoj lokaciji i infrastrukturi centra.
– Tehnologija na centru je mehaničko biološka obrada otpada i tu moram naglasiti kako se često krivo spominje da ova tehnologija uključuje spalionicu, što nije točno. Spalionica dakle nije planirana u sklopu ovog projekta. Otpad koji će se zaprimati u najvećoj je mjeri miješani komunalni otpad koji sadrži biorazgradivi dio i ima najveći utjecaj na okoliš – rekao je Martinaga.
Rekao je kako će se tehnologija sastojati od zaprimanja otpada koji se nakon toga obrađuje biosušenjem u zatvorenim boksovima, nakon toga ide na mehaničku obradu u samom postrojenju gdje se razdvajaju različiti dijelovi otpada.
– Gorivo iz otpada neće se dalje obrađivati u centru, već će se dalje transportirati do postrojenja za energetsku obradu otpada – kaže, te dodaje kako se kod planiranja centra veliki dio toga posvetio zaštiti okoliša, a najviše zaštiti zraka i vode.
– Sva obrada otpada odvijat će se u zatvorenim prostorima koji će imati negativan tlak, te će se tako sprječavati širenje neugodnih mirisa izvan postrojenja, a dodatno će imati više sustava zaštite zraka. Što se tiče zaštite voda bit će izgrađen vlastiti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda iz kojeg će se ta voda još dodatno odvojiti sustavom kanalizacije do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Koprivnice na kojem će se još jednom pročistiti – pojasnio je Martinaga.
Za kraj je dodao kako ako se izgradi centar i ispoštuju sve direktive, te ako centar ispuni svoje planove što se tiče smanjenja odlaganja, godišnje će se smanjiti emisija CO2 za otprilike 75 tisuća tona, što je usporedivo sa 60.000 automobila godišnje.
Direktor Piškornice Mladen Ružman na pitanje do kuda se s Piškornicom zapravo došlo kaže kako je u srpnju počela faza projektiranja koja traje 12 mjeseci s ishođenjem građevinskih dozvola.
– Prve dvije dozvole bit će predane krajem siječnja, te će nakon toga u veljači biti predano ukupno 12 ostalih dozvola. Ako ne bude nekih poteškoća koje nismo mogli predvidjeti, 4. srpnja će započeti stvarni radovi na najvećem dijelu ovog centra – rekao je Ružman.
Dodao je da gospodarenje otpadom nije došlo u top teme za realizaciju, te da je situacija u Zagrebu nakon onog što se tamo dogodilo stavio fokus na gospodarenje otpadom.
– Cilj je da se izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom realizira do srpnja 2027. – zaključio je Ružman.
Upitan imaju li garanciju osnivača da će se cijeli projekt moći financirati s obzirom na to da je predviđeno manje sredstava od onog što se pokazalo potrebnim za realizaciju Ružman kaže kako su osnivači prema ugovoru obvezni osigurati financiranje u iznosu od 10 posto ukupnog troška.
– Ako znamo da već danas kasnimo u postizanju ciljeva, jer nismo izgradili potrebnu infrastrukturu, te ako znamo da Europska unija nikom ne oprašta ako te ciljeve ne ispunimo, vjerojatno je razumno očekivati da će svi koji odlučuju o investicijama u gospodarenju otpadom pomoći osigurati dostatna sredstva – zaključio je Ružman.