Grofovi Celjski su bili jedna od najznačajnijih dinastičkih obitelji u kasnosrednjovjekovnoj Hrvatskoj. U vrijeme vlasti kralja Žigmunda jačaju pojedine velikaške obitelji. Najznačajniji od njih bili su grofovi Celjski.
Njihov uspon u Hrvatskoj počinje, nakon što je Žigmund – poslije smrti prve žene Marije (1395.) – oženio kćer Hermana Celjskog, Barbaru. Celjski su bili velikaši njemačkog porijekla, a u svom posjedu u Hrvatskoj su imali Varaždin i veći dio Zagorja. Ženidbom slavonskog bana Fridrika Celjskog s Elizabetom Frankapan posjed Celjskih dodatno se je proširio.
Tijekom XV. stoljeća, što kraljevim poklonima što izravnim sukobljavanjem s ostalim velikašima i slobodnim kraljevskim gradovima, proširili su značajno svoj posjed tako da su praktično postali gospodari srednjovjekovne Slavonije. Osim tih posjeda, Celjski su posjedovali gotovo čitavo Međimurje, a imali su i značajne posjede u Ugarskoj, Kranjskoj i Koruškoj.
Postavlja se pitanje kakve su oni veze imali s Podravinom. Celjski su bili vlasnici Koprivnice, Kamengrada i Đurđevca. Koprivnica i Kamengrad dolaze u ruke Celjskih između 1434. i 1443. godine, a najvjerojatnije 1436. Godine 1443. vlasnik ovih posjeda je Ulrik Celjski, znamenita ličnost u hrvatskoj povijesti. Bio je slavonski ban, a od 1456. postaje namjesnik hrvatsko-ugarskog kralja.Ladi-slava V, dakle drugi čovjek u državi.
Ulrik preuzima Đurđevac ubrzo nakon smrti dotadašnjeg bana i vlasnika brojnih imanja u Hrvatskoj Matka Talovca 1445. godine. Ulrik je Đurđevac zauzeo silom, a prema svjedočanstvu Kronike Celjskih opsada Đurđevca je trajala oko godinu dana. Pritom je vjerojatno stradavala i Koprivnica, jer su se u njenoj neposrednoj blizini vodile teške borbe. Kad je ugarski sabor izabrao za gubernatora Ivana Hunjadija, velikog protivnika Celjskih, on je poveo vojsku od 15000 vojnika na Celjske.
Prešao je Dravu kod Đurđevca te je odmah zauzeo đurđevačku utvrdu i njezinu okolicu. Zatim je pošao prema Varaždinu, ali ga nije uspio zauzeti pa je otišao u Štajersku gdje također nije imao nikakvih uspjeha. Povlačeći se, Hunjadi je zauzeo Legrad i došao do Koprivnice koju je spalio. Od svih gradova najviše su stradali Koprivnica, Đurđevac i Prodavić (danas Virje).
Pisac Kronike Celjskih tvrdi da je Koprivnica bila dva puta zauzeta. Vjerojatno je u tim borbama stradao i Kamengrad, a potvrdu tome nalazimo u ugovoru što ga je Katarina, udovica Ulrikova 1461. g. sklopila s Danom Bitovcem o prodaji svojih posjeda. U ugovoru piše da prodaje utvrdu Koprivnica, razrušeni Kamengrad i pola đurđevačke utvrde. Time se prekida svaka veza potomaka Celjskih s Podravinom.