U okviru hrvatskog seljačkog pokreta i ideologije braće Antuna i Stjepana Radića, kao ženska podrška hrvatskoj nacionalnoj politici tadašnje Hrvatske seljačke stranke, udovica Stjepana Radića, Marija Radić osnovala je Pripomoćnu i dobrotvornu zadrugu Hrvatsko Srce.
Podružnica Hrvatskog srca je u Koprivnici osnovana već u svibnju 1936. godine. Za predsjednicu je izabrana Ruža Vedriš, potpredsjednicu Kata Brunec, tajnicu Zlata Hranilović i blagajnicu Slava Kenda. U nedjelju 30. lipnja 1936. godine održana je u dvorani kina Apolo skupšina mjesne podružnice Hrvatskog srca na kojoj su prisustvovale i govorile okupljenim ženama Marija Radić (udovica Stjepana Radića) kao predsjednica te članice užeg vodstva gospođe Barić i Devčić. Podružnica Hrvatskog srca je od 27. do 29. ožujka 1937. godine u Koprivnici organizirala izložbu ručnih radova. U lipnju 1937. godine tajnica Zlata Hranilović se odselila iz Koprivnice te je za novu tajnicu izabrana Leopoldina Senjan. U studenom 1937. godine je održana velike i odlično posjećena priredba Hrvatskog srca u Koprivnici, a početkom 1938. godine organiziran je tečaj krojenja i ručnog rada.
Uz koprivničku organizaciju su bile osnovane i druge podružnice u okolnim selima. Dana 30. lipnja 1936. godine održana je u Drnju velika skuština Hrvatskog srca. U dvorištu predsjednice “podignuta je bila govornica okićena cviećem, zelenilom i barjacima na kojoj su se istakli divni narodni vezovi naprednih seljakinja iz Drnja. Na ulazu u Drnje ispred gostione g. Ilotića bio je podignut zelenilom, cvijećem i barjacima okićen slavoluk.” U Drnju se sakupilo oko 600 žena članica podružnica Hrvatskog srca iz Drnja, Torčeca, Đelekovca, Sigeca, Hlebina, Gotalova, Gole i Ždale. Drnjanska mjesna glazba je svirala hrvatske davorije, a popodne se dovezla iz Koprivnice Marija Radić (udovica Stjepana Radića) koju “uz burno klicanje prisutnih žena pozdravila je sa kitom cvijeća” djevojčica Marica Konceljak. Govor Marije Radić “prekidan je burnim odobravanjem a svršetak popraćen je davorijom Oj Hrvati.” Osim nje su govorile još predsjednica Hrvatskog srca u Drnju Ljubica Tomašić, članica upravnog odbora iz Zagreba gospođa Devčić, potpredsjednica gospođa Barić i Franjo Gaži iz Hlebina, a predsjednica podružnice u Sigecu Anka Gabaj je pozdravila gospođu Radić sa kitom cvijeća.
Na skupštini koprivničkog Hrvatskog srca u svibnju 1938. godine za predsjednicu je ponovo izabrana Ružica Vedriš, tajnicu Leopoldina Senjan i blagajnicu Marija Loborec. Uz koprivničku organizaciju sve je više jačao i ogranak Hrvatskog srca Starigrad – Sv. Vid koji je 19. lipnja 1938. godine organizirao zabavu čiji je prihod bio namijenjen gradnji kapele Sv. Vida. Koprivničko Hrvatsko srce je u listopadu 1938. organiziralo domaćinski tečaj, a u studenom zabavu u Domoljubu. Aktivnosti su se nastavile i u 1939. godini pa je tako seljačka književnica Mara Matočec govorila na javnoj tribini koju je Hrvatsko srce organiziralo 5. veljače u Koprivnici. Hrvatsko srce je bilo aktivno tijekom čitave godine, a od organiziranih predstava izdvojimo igrokaz hrvatske spisateljice Zdenke Smrekar izveden u studenom 1939. U ožujku 1940. godine Hrvatsko srce je u Koprivnici organiziralo predavanje predsjednice Ružice Vedriš o životu muslimanki. U lipnju su članice išle na izlet na more, a u studenom je organizirana zabava Hrvatskog srca. Posljednji skup Hrvatskog srca prije raspada Kraljevine Jugoslavije je bio u ožujku 1941. godine.