Izljev u zglob (hydrops) nije dijagnoza već simptom neke od bolesti koštano-zglobnog sustava ili posttraumatskog stanja, nakon ozljede. Kolokvijalni izraz za ovo stanje, ako se radi o koljenom zglobu je “voda u koljenu”.
Ako je trauma prethodila izljevu onda je jasna etiologija, a u tom je slučaju izljev sukrvav. Moguće su ozljede unutarzglobnih struktura i bez evidentnog vanjskog uzroka. Kod izljeva može se raditi i o početnoj fazi jedne od upalnih reumatskih bolesti: reumatoidni artritis, Reiterova bolest, ankilozantni spondilitis, reaktivni artritis, itd. U obzir dolazi, a prognostički je daleko najpovoljniji intermitentni hidrops (povremeni izljev u zglob), kojem se ne zna pravi razlog nastanka. Javlja se iznenada, bez očitog povoda i vrlo brzo, neovisno o terapiji prolazi, ne ostavljajući posljedica.
Po simptomima, intermitentnom hidropsu vrlo je sličan palindromski reumatizam, koji katkad može prijeći u jednu od najtežih upalnih reumatskih bolesti – reumatoidni artritis. Malo je vjerojatno, da se kod izljeva u zglob radi o ataci uričkog artritisa (gihta) jer ta bolest ima tipičnu kliničku sliku. Ako tegobe, primjerice u koljenom zglobu traju duže i ako je riječ o degenerativnim promjenama hrskavice, tada to može biti simptom dekompenzirane artroze koljena. Uz spomenuta, još neka, relativno rijetka stanja i bolesti mogu dovesti do zglobnog izljeva.
Obilni izljev može se evakuirati punkcijom i izvlačenjem tekućine iz zgloba, koja se upućuje na citološku ili mikrobiološku analizu, iako taj postupak nije uvijek nužan. Zglob se bandažira radi prevencije ponovnog izljeva i preporuča se stavljanje leda ili hladnih obloga na sam zglob.
Ponovi li se ataka izljeva ili otoka zgloba, indiciran je odlazak ortopedu ili fizijatru radi obrade. Balotman patele (balottement) je jednostavan klinički dijagnostički postupak da se utvrdi ima li izljeva u koljenu (vidjeti sliku). Pritiskom prsta na patelu, pošto se prethodno drugom rukom potisne iznad patele, utvrđuje se postojanje izljeva u koljenom zglobu.
Dok se ne postavi konačna dijagnoza, ne može se niti provesti optimalno liječenje. Na planu samopomoći, uvijek je dobrodošlo mirovanje i stavljanje hladnih obloga ili leda, antiedematozni položaj (povišen položaj noge) i dozirana mobilizacija zgloba radi poticanja tkiva na normalnu funkciju. Jasno da se određeno vrijeme mora „štedjeti“ zglob. Ako se radi o koljenu tada treba izbjegavati čučanje, klečanje, hodanje po strminama i stepenicama. 
Kada se izljev iz koljena povuče, vrlo je važno osnažiti nadkoljenu muskulaturu (musculus quadriceps femoris – četveroglavi natkoljeni mišić). Snažni mišići najbolji su “čuvar” koljenog zgloba. Ako su nazočni bolovi u zglobu, indicirana je fizikalna terapija: elektroprocedure, magnetoterapija, ultrazvuk, laser i sl. te eventualno kroz kraće vrijeme uzimanje nesteroidnih antireumatika (Lubor, Ibuprofen, Knavon, Neofen…)
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar Tel. 048 625 033
E-mail. : drazen.sacer1@kc.t-com.hr