“Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je ništa“
(ARTHUR SCHOPENHAUER)
Iako svatko ima svoje viđenje i definiciju zdravlja, po Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti. Pomalo idealistički formulirana definicija, ali i dalje najcitiranija i opće prihvaćena. Zdravstvena kondicija svakog čovjeka rezultat je nasljeđa (genetike) i izvanjskih faktora koji su u neprestanom uzajamnom prožimanju.
Tri su objektivna elementa zdravlja: 1. Potpuni integritet organizma 2. Očuvana funkcionalnost 3. Adaptabilna sposobnost. Osim objektivnih elemenata postoji i subjektivni doživljaj vlastitog zdravlja, a on je odraz osobnosti svakoga od nas. Vrlo se rijetko govori o simptomima zdravlja, pa ih zbog toga sada navodimo: dobar apetit, uredne fiziološke funkcije: sluh, vid, probava, stolica i mokrenje, dobar san i izostanak svih simptoma bolesti..
Iako i Zakon o zdravstvenoj zaštiti u članku 3. govori da je “..svaka osoba dužna brinuti se za svoje zdravlje…“, mora se priznati, da su mnogi od nas (uključujući i autora ovog teksta) vrlo često neodgovorni prema svom zdravlju. Naprosto, ustaljen je stav da je zdravlje “prirođeno”, nešto sasvim normalno, očekivano i što se podrazumijeva samo po sebi. Dok je čovjek zdrav, najčešće zaboravlja na svoje zdravlje, a s vrlo malo napora može mnogo učiniti da ga sačuva.
Svatko od nas trebao bi se odlučiti za zdrav način življenja – pravilno se hraniti i održavati optimalnu tjelesnu težinu, redovito upražnjavati tjelesnu aktivnost (svaki dan barem 30 minuta) i izbjegavati rizične čimbenike koji ugrožavaju zdravlje. Rizični faktori nažalost su vrlo brojni, a spomenuti ćemo samo neke: nepravilna ishrana – neredoviti i/ili prekobrojni obroci, konzumiranje masne i slane hrane, nedovoljno uzimanje voća i povrća, pušenje, prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića, nedostatna tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna težina, neliječenje visokog krvnog tlaka i povišenog šećera itd.
Stoga su kod ranog otkrivanje neke od bolesti ili bolesnog stanja bitni postupci samokontrole krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi, dojki, kože i tjelesne težine. Pravilnom prehranom i zdravim načinom života svatko može spriječiti ubrzano štetno djelovanje faktora rizika za kardiovaskularne bolesti. Ponovno naglašavamo veliku važnost preventivnog pregleda, kojem je cilj rano otkriti poremećaj zdravlja, pravodobno započeti liječenje, spriječiti ili odgoditi nastanak eventualnih komplikacija, poboljšati kvalitetu života i produžiti životni vijek.
Kad bolest unatoč preventivnim mjerama ipak nastupi, treba je držati pod kontrolom. Rezultati preventive su vrlo respektabilni, ali se potcjenjuju, jer su vidljivi tek nakon dužeg vremenskog razdoblja, a oni čuvaju zdravlje i radnu sposobnost.
Zaključno, podsjetiti ćemo Vas na 7 naputaka WHO – Svjetske zdravstvene organizacije, za zdrav, dug i kvalitetan život: 1. Redovito spavajte 7 do 8 sati 2. Redovito (svaki dan) se bavite tjelesnom aktivnosti barem 30 minuta dnevno 3. Redovito konzumirajte doručak 4. Jedite razborito: hrana neka ne sadrži previše kalorija, masnoća i soli, ali neka obiluje voćem i povrćem 5. Izbjegavajte uzimati hranu između obroka i održavajte optimalnu tjelesnu težinu 6. Nikada ne pušite 7. Alkohol konzumirajte umjereno ili ga posve izbjegavajte.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU,
REHABILITACIJU I REUMATSKE BOLESTI
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr Tel. 048 625 033