“Gram prevencije vrijedniji je od tone terapije”
Redakcijski podnaslov ove kolumne zdrav čovjek = bogat čovjek, nije mogao biti bolje odabran za tematiku posvećenu zdravlju i bolesti. Nebrojeno smo puta čuli da je zdravlje najveće bogatstvo na svijetu, ali ga unatoč tome ne cijenimo, niti čuvamo u mjeri kojoj bi trebali. Upravo se zdravljem, tim najvećim bogatstvom često se ponašamo kao najveći rasipnici. Uvjeren sam, da su i mnogi od nas barem jednom ustvrdili da ne brinu dovoljno o svojem zdravlju. Teško je objasniti, a još teže shvatiti taj već pomalo uvriježen nesavjestan odnos i nemar za vlastito zdravlje, donekle razumljiv tek u mladosti kad se zdravlje samo po sebi podrazumijeva.
Prevenciju, koja je daleko najvažnija, svi mi – liječnici, pacijenti i cjelokupna javnost, naravno uz časne izuzetke najčešće zanemarujemo. Prevenciju treba provoditi u najranijoj dobi, već u dječjim vrtićima, a nastaviti u osnovnim i srednjim školama. U promicanju zdravstvene kulture i prevenciji zdravlja mediji imaju veliku važnost. Nažalost televizija i radio ne koriste ni izdaleka svoju moć u promicanju zdravstvenih savjeta i poruka dok je tisak u tome donekle izuzetak.
Posebnu bi pozornost trebalo posvetiti mladima, jer podaci o porastu pušenja i pijenja alkoholnih pića tog dijela populacije su alarmantni. Opijanju i pušenju kod djece i mladeži ne posvećuje se niti izdaleka pažnja koju ove “pošasti” zaslužuju. Što se droge tiče, čini se da broj ovisnika u nas nije u porastu, ali nažalost se ne smanjuje. Kod jednog dijela mladih znatiželja i izazov jači su od bilo kojih argumenata o prijetećim rizicima po zdravlje, kad su u pitanju alkohol i cigarete.
Mladi prirodno žele afirmaciju, a kad za to nemaju potporu u društvenom okruženju, dio njih nastojat će je realizirati na neprihvatljiv način. Gotovo je nevjerojatno da oko 30 posto mladih puši, da je u nekim sredinama i do 20 posto petnaestogodišnjaka kušalo marihuanu, a 90 posto adolescenata pilo alkohol. To naravno još nije ovisnost, ali je svakako rizično ponašanje. Statistike upozoravaju i na prerana seksualna iskustva adolesceata sa svim posljedicama koja ona donose..
Za ocjenu stanja zdravlja nacije najčešće se koriste podaci o pomoru (od čega se najviše umire), što je sigurno važan podatak, ali je daleko je značajnije ono što skraćuje životni vijek i smanuje kvalitetu življenja. Više od pedeset posto hrvatske populacije umire od bolesti srca i krvnih žila, ali na očekivano trajanje života najviše utječu maligne bolesti, koje se nažalost javljaju i u sve ranijoj životnoj dobi. Stoga su prevencija i rano otkrivanje raka imperativ u borbi za duži i kvaliteteniji život, a tome u najvećoj mjeri mogu pomoći javno zdravstvo, Ministarsvo zdravlja (nacionalni projekti prevencije), lokalna vlast ( projekt Zdravi grad, itd), ali i mnoge institucije, udruge (primarno Liga protiv raka) i već ranije spomenuti mediji. Ipak najznačajniji čimbenik očuvanja zdravlja je odgovorni pojedinac koji brine o svom zdravlju.
Nažalost, u ovom je trenutku briga za osobno zdravlje u nas na vrlo niskoj razini. Treba se zajednički angažirati na planu povećenja svijesti o zdravlju. Nužno je pojačati individualnu i kolektivnu brigu za zdravlje, promovirati zdravi stil života i usvojiti ga, obrazovati, educirati i skrbiti o svima čije je zdravlje ugroženo. Trebalo bi razmisliti o uvođenju mehanizama koji bi disciplinirali one koji i nakon višekratnih liječničkih upozorenja ne mare za svoju prekomjernu težinu (a debljina ubrzava procese starenja čak više od pušenja i skraćuje životni vijek), granične vrijednosti šećera u krvi, povišene masnoće, neliječeni krvni tlak, pušenje ili pretjerano konzumiranje alkohola. Ovim zanemarivanjem osobnog zdravlja, škodi se ne samo sebi, već i zajednici.
I na kraju naš mali doprinos brizi za zdravlje u vidu sedam naputaka Svjetske zdravstvene organizacije za zdrav, kvalitetan i dug život:
1. Redovito spavajte 7 do 8 sati dnevno
2. Redovito se bavite tjelesnom aktivnošću
3. Redovito doručkujte
4. Jedite razborito: hrana neka ne bude s odviše energije, masnoća i soli, a neka u njoj bude što više povrća i voća
5. Izbjegavajte uzimati hranu između obroka i održavajte poželjnu tjelesnu težinu
6. Nikada ne pušite cigarete
7. Alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL : 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr