Kako je Podravina slavila 1. maj prije 60 godina
Prvi maj korijenje vuče iz zahtjeva američkih sindikata 1884. godine da se donese zakon o osmosatnom radnom vremenu, koji nikada nije usvojen, pa je stoga došlo do velikog štrajka, demonstracija i krvavih nereda u Chicagu. Radničke demonstracije 1. maja 1886. godine digle su na noge 80.000 radnika. Njih 200 poginulo je u sukobu s policijom, dok su osmorica bila osuđena na smrt vješanjem, jer su navodno bacili bombu te tako usmrtili sedam i ranili 67 policajaca. Radnici koji su u to vrijeme radili od 12-18 sati, tražili su poznate tri osmice – 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati spavanja.
U Hrvatskoj se 1. maj počeo obilježavati od 1890. U zagrebačkom Maksimiru okupilo se nekoliko tisuća ljudi noseći crveni karanfil ili crvenu traku na šeširu koji su simbolizirali krv koja se prolila u Chicagu 1886. Tadašnje vlasti nisu dozvoljavale slavlja, ali su radnici ipak prekidali rad i slavili, družili se, demonstrirali, držali govore i palili kresove.
Ovo je uvod radi razumijevanja teme. Prolistao sam stare novine i pronašao kako se spremalo za proslavu 1. maja u Koprivnici i okolici 1952. godine.
Kako se pripremalo za Prvi maj 1952 godine
Tekstovi koji slijede iz Glasa Podravine su izašlog 1. svibnja 1952. godine.
(…) U svim ogromnim uspjesima imaju vidnog učešća i radni ljudi našeg kotara i grada. Evo samo nekoliko podataka. Nacionalni dohodak, ako za 1950. godinu uzmemo indeks 100, porastao je 1951. godine u državnom sektoru na 300, u zadružnom na 133 i u privatnom na 111, a u 1952, godini planiran je porast nacionalnog dohotka u državnom sektoru na 191,6, u zadružnom na 770 i privatnom na 119.
I naša poduzeća su u cjelosti izvršavala svoje zadatke. Od ukupnog broja lokalnih i ostalih poduzeća samo tri poduzeća nisu izvršila svoje planove, čemu je u mnogome kriva prošlogodišnja poplava, dok su skoro sva ostala poduzeća završila svoju godinu s dobitkom.
Na kulturnom polju su također postignuti lijepi rezultati. Na području kotara i grada aktivno djeluje 36 kulturno-prosvjetnih društava koja su, od 1. maja 1951. do Prvog maja 1952., dala 176 raznih priredaba s kulturno-prosvjetnim programima. Uz to radilo je 23 općeobrazovnih tečajeva i 11 gospodarstvenih, kroz koje je prošlo preko 1800 ljudi. U Koprivnici radi radnička gimnazija koja broji 76 stalnih polaznika.
Popravljeno je niz škola, među kojima ima 8 većih popravaka, sagrađena je 1 nova škola, a u gimnaziji je sagrađena gimnastička dvorana. Ovi podaci nam jasno govore da organi naše narodne vlasti posvećivaju punu pažnju prosvjećivanju naših radnih ljudi.
Ne zaostajemo ni u lokalnim radovima. U toku posljednje godine na području našeg kotara izvedeno je komunalnih radova u vrijednosti od 3.118.000 dinara, od čega dobrovoljnim radom Narodnog fronta u iznosu od 860.000 dinara.
Izrađeno je i popravljeno 96 km ceste, očišćeno preko 120 km graba i posječeno 3527 m živice.
I na polju elektrifikacije smo postigli niz rezultata; završava se elektrifikacija u 6 sela i počet će u 16 sela.
Također i u unapređenju poljoprivredne proizvodnje postigli smo vidljivih uspjeha, a naročito u boljim seljačkim radnim zadrugama. U tom pravcu su naše SRZ-e nabavile 8 traktora, među kojima i SRZ ”Podravina” u Koprivnici (…).
Obaveze prema socijalističkoj domovini se izvršavaju
Radnici rudnika Bregi dočekuju 1. maj sa preko 129 posto izvršenjem proizvodnog zadatka.
Radni ljudi naše zemlje, svaki 1. maj nakon oslobođenja, dočekuju sa novim radnim pobjedama, izvojevanim u bici za socijalistički preobražaj naše domovine. To u potpunosti može da se odnosi i na radni kolektiv rudnika Bregi.
Radnici ovog kolektiva skupa sa ostalim našim radnicima za stare Jugoslavije slavili su 1. maj, protestirajući protiv nemogućih uslova rada i života, zahtjevajući osamsatno radno vrijeme i ostala prava, te dolazeći na razne druge načine (štrajkovima i td.) u okršaj s policijom i žandarmerijom, kao i ostalim gulikožama radnika. Ovi sukobi su se često tragično završavali – krvlju, batinjanjem, zatvorima i tome slično.
Danas toga više nema. Od svega toga ostala je samo uspomena. Umjesto nekadašnjih štrajkova, danas radnici pomenutog rudnika, povećavaju radnu disciplinu.
Tako, na pr., dok je ona u prosjeku za 1951. godinu iznosila 26,5 posto, u aprilu ove godine ona iznosi l8,5 posto. Umjesto ranije sabotaže u svim vidovima i na svim mjestima, danas radnici rudnika našeg crnog zlata premašuju svoj proizvodni zadatak i učinak. Dok se je proizvodni plan u aprilu 1951. godine izvršavao sa 76 posto, učinak 97 posto, u aprilu ove godine on se izvršava sa 122 posto, učinak 106%. Dok su svi radnici prije rasipali i uništavali gdje su što stigli, danas oni postižu značajne rezultate u štednji. U 1951. godini ovo poduzeće radilo je s gubitkom od 20 miliona, a danas ono ušteđuje 4 miliona dinara.
Jest. Prošla su vremena, kada su oni bili osuđeni na to, da izvršavaju teško breme grube i nepoštene kapitalističke eksploatacije, a danas oni rame uz rame sa ostalim našim radnicima, sami upravljaju svojim poduzećem. Zaboravljaju se pomalo vremena, kada su oni bili prisiljeni, da onu bijednu najamninu prime bez i jedne riječi, a danas oni već nekoliko dana svi učestvuju u izradi tarifnog pravilnika, odnosno u određivanju veličine svoje zarade.
Prema tome, 1. maj ove godine, spomenuti radnici proslavit će s jedne strane u znaku izvojevanih ogromnih pobjeda, a s druge strane u preuzimanju novih obaveza (…). F. Matijaca
Prvi maj u Đelekovcu nekada i danas
”Sjećam se još kao dijete ranijih prvomajskih proslava za vrijeme kojih su se kitile ograde, dizali slavoluci, vijale zastave, a da ni sam nisam znao zašto i sa kakovom svrhom. Čak i kada su mi odgovarali zašto, tj. da su za to radnici herojskog Pariza i ostalih francuskih gradova, jurišali na zloglasnu Bastillu, u kojoj su čamili njihovi najbolji drugovi, jasno ni tada nisam mogao shvatiti o čemu se radi.
Međutim mladenačka dob je prošla Prvi maj se slavi i u najskorijoj prošlosti. Radni narod našeg mjesta skupa sa ostalim radnim svijetom naše i ostalih zemalja, iako onemogućen od policije i žandarmerije, slavi međunarodni praznik proleterijata onako, kako najbolje može, umije i zna.
Kundađije i pendrečari raznih režima lomili su slavoluke koje smo postavljali, razbijali dekoracije koje smo pravili i pucali u zastave koje smo vijali, ali prvi maj se je i dalje slavio, nepoštedna borba prvotiv nenarodnih režima i dalje se je nastavila.
Radni ljudi Đelekovca, bili su svijesni toga, da slaveći 1. maj, bore se za solidariziranje s radnim masama čitavog svijeta, za uništavanje kapitalističke eksploatacije i vlasti, za rušenja jarma kapitala, za vlast radničke klase i radnog seljaštva. Stoga ih u tome nisu mogli omesti ni pendreki policije, ni kundaci žandarmerije, batinanje, zatvaranje i t. d.
Sve je njih u tadašnje prvomajske manifestacije tjerala jedna želja, jedna misao: ”Srušiti kapitalističku eksploataciju i uspostaviti vlast radnog naroda”. S tim ciljem, na ulice su izlazile hiljade i hiljade ostalih građana ne samo diljem naše domovine, n
ego i širom čitava svijeta.
I kada, sjećajući se na te dane slavljenja 1. maja u prošlosti, usporedimo iste sa današnjom proslavom praznika rada, vidimo neuporedivu razliku. Ovogodišnjoj proslavi 1. maja, radni narod našeg sela ide u susret većinom združen u Seljačku radnu zadrugu, u kojoj je on sam gospodar.
Zato će on 1. maj ove godine proslaviti u znaku novih rezultata, postignutih u socijalističkom preobražaju naše poljoprivrede. Njihova proslava međunarodnog praznika proleterijata bit će moćna manifestacija rješenosti radnih zadrugara i ostalih radnih seljaka Đelekovca, da i dalje nastave sa pionirskom ulogom koja im je namijenjena, a koju oni u okviru svoje zadruge dosljedno sprovode, što najbolje pokazuju rezultati njihova rada, koje svakodnevno postižu.
Slaveći 1. maj, oni će još jednom na djelu dokazati prednosti zadružnog gazdovanja u odnosu na inokosno i još jedanput potvrditi svojim vlastitim primjerom postavku, da je zadrugarstvo najbolji put ka sreći i blagostanju na selu”. S. Petak
Pripreme za proslavu 1. maja u selu
Većina naših, naročito većih sela, formirali su odbore i napravili planove prvomajske proslave Iz svih tih planova vidi se da će i naši radni seljaci ovogodišnji 1. maj proslaviti na što svečaniji i veličanstveniji način.
Posljednjih dana sve je puno od raznih sastanaka. Sve organizacije počev od partijske, pa do lovačkog društva, dogovaraju se o proslavi ovogodišnjeg praznika radnog naroda. Svaka od njih, kao na pr. u Drnju, dobila je odgovarajući zadatak. Tako je na pr. frontovska organizacija zadužena za podizanje slavoluka, omladinska za paljenje krijesova, glazbeno društvo za budnicu itd.
U pograničnom kraju, također za proslavu vlada veliki interes. U Goli se na pr. čiste ceste, ulice i grabe. Narod ovog sela naročito je oduševljen svojom pionirskom glazbom. Osim toga oni pripremaju i bogati kulturno-prosvjetni program. Tako će za vrijeme prvomajskih praznika dati priredbu osim u svome selu, u Ždali i Gotalovu.
Na nekim mjestima proslavu će organizirati više sela zajedno. Tako na primjer u Drnju će 1. maj slaviti pored njih još i Sigečani, Peterančani, Botovčani, Torčanci itd.
U Bregima i Sokolovcu, proslavu 1. maja skupa organiziraju radnici i seljaci. Prema tome na ovim i sličnim mjestima prvomajska proslava ove godine bit će pored ostalog izraz učvršćenja saveza radnika i seljaka.
Od posebnog je značaja i učešće radnih zadruga u ovogodišnjoj proslavi. Radni zadrugari Peteranca, Drnja, Hlebina i drugih naših sela u manifestacijama povodom 1. maja unijeti će izvjesnu novost s tim što će na nekim mjestima sa troktorima i ostalom mašinerijom učestovati u prvomajskim povorkama.
Proslava 1. maja u Kalinovcu
U Kalinovcu će se na svečan način proslaviti 1. maj. Osnovan je poseban odbor za tu proslavu, koji ima zadatak, da izvrši sve pripreme i organizira mjesne masovne organizacije, da prisustvuju toj proslavi. Svaka organizacija ima svoj zadatak: jedna pravi slavoluke, a druga će pripremiti pozornicu od zelenila u dvorištu Omladinskog doma i td. Raspored same proslave bit će slijedeći:
Uoči 1. maja u 19 sati bit će sastanak svih mjesnih masovnih organizacija i naroda pred vatrogasnim spremištem. Tu će se formirati povorka, koja će krenuti Kolodvorskom ulicom, a zatim Dravskom do gornje škole, gdje će se paliti krijes i održati narodu kratak govor o važnosti 1. maja.
Na 1. maja u 14 h bit će svečana akademija, na kojoj će pioniri izvesti svoj program (prigodne recitacije i narodna kola), a narodu će se održati referat o značenju 1. maja. Zatim će se nastaviti narodno veselje uz domaću glazbu.
Na 2. maja u 15 h odigrat će utakmicu novoosnovani nogometni klub ”Omladinac” (Kalinovac) s ”Graničarom” iz Đurđevca. H.M.
MN: Kako će Bregi proslaviti 1. maj
Stanovnici sela Bregi odlučili su, da na svečan način proslave 1. maj. Članovi SRZ Sloga stavili su u zadatak, da do 1. maja zasade krumpir, grašak, šećernu repu, grahovicu i 50 posto površine kukuruza.
Na sjednici Narodnog fronta izrađen je plan za proslavu 1. maja. Sav posao za uređenje zbornog mjesta preuzeo je rudnik, jer će se zborno mjesto i nalaziti nedaleko rudnika, tj. u Glogovcu, koji je u cijeloj općini najgušće naseljeno radničko mjesto. Uređuju se i ceste, za što je zadužen odbor NF-e Bregi. Uoči 1. maja palit će se krijes, a iza toga bit će održan govor ”O značenju 1. maja” popraćen objašnjenjem današnje političke situacije. Na dan 1. maja počet će glazba u 4 sata sa sviranjem budnice. Zborno mjesto proslave je u Glogovcu kod škole, gdje će se sastati radnici Bakovčica, Bregi, Štaglinca, Borovljana i Glogovca. Vatrogasno društvo i druge masovne organizacije bit će u uniformama. Za raspored povorke zadužen je Franjo Petričević. Na dvorištu ispred prodavaone ”Izvor” u Glogovcu održat će se kulturno-umjetnička priredba, a iza priredbe bit će zabava.
Podravkine uštede
I jedna prvomajska vijest iz ”Podravke” 1952. godine.
”Zahvaljujući čitavom radnom kolektivu izvršena je velika ušteda na voćnim otpacima. Nadalje je 100 posto iskorišten sav materijal za pravljenje sanduka. Pravilnom raspodjelom kadra, broj radnih mjesta smanjen je za 45 posto, dok je proukt rada ostao isti i kvaolitet se poboljšao”.
Eto, tako se u ”Podravki” radna mjesta reduciraju već 60 godina. Nije to od jučer.
Ovo je ujedno i kraj tekstova iz 1952. godine.
Miris jorgovani
Moja sjećanja na prve majeve u djetinjstvu vezana su uz miris jorgovana, stabla-cvijeta koje je imalo svako dvorište ili vrt. Ti su se jorgovani nosili i na prvomajske parade i bacali pod noge sudionicima povorke u kojoj su bili predstavljani svi dijelovi tadašnjeg života, pa su, između ostalih, u paradi sudjelovali i nogometaši Slavena u kopačkama, štucnama, gaćicama i dresovima. S loptom na žnjiranje. Sjećam se i prikolica na kojima su prikazivani strojevi i slavili radni uspjesi. Nije bilo graha, ali i bez njega smo preživjeli. Bažulek je, uostalom, loše djelovao na nejake dječje želučeke. Trebalo se čuvati za ovaj današnji kapitalistički grah. Ako u sveopćoj gužvi uspijete doći na red. Možda bi na 1. maj trebalo preseliti jeger i palačinke. Bilo bi primjerenije, nego ih razvlačiti uz kulturnu manifestaciju Podravskih motiva.
Suvremeni 1. maj
Na kraju prilažem dva fotosa suvremenog 1. maja. Pitomača i SDP i slika s web stranice predsjednik Republike Slovenije nekih nedavnih datuma. Obje slike su prvomajske.