Zanimljiv je odnos koprivničkog sudstva sa višim sudovima. S time u vezi sačuvana je iz 1680. parnica Mirka Korena, koprivničkoga građanina, kao tužitelja protiv Stanislava Sireca, također koprivničkoga građanina, zbog naloga za novo suđenje bana Nikole Erdödyja.
Danijel Misericordia, zastupnik tužitelja, tražio je da se zadovolji banski nalog i poništi prethodna parnica. Ivan Horvat, zastupnik optuženoga, prosvjedovao je i tražio da tužitelj plati optuženome 40 ugarskih forinti koje mu je ostao dužan od prijašnje parnice. Tužitelj je tvrdio da je kazna isplaćena zapljenom tužiteljeva vrta, a obrana je prosvjedovala da je taj vrt tužitelj preorao i tako ga prisvojio sebi. Sud je konačno odlučuio da je zaplijena izvršena, da je optuženi vrt preuzeo i da je kazna iz prethodne parnice na taj način isplaćena. Obranaje prosvjedovala i tražila da dobije primjerak banskoga naloga, pozivajući se na članak iz Tripartita. Tužitelj je prosvjedovao i tvrdio da optuženi na to nema pravo prema običaju grada koji ne mora prihvatiti taj zakon ako nije sukladan gradskom običaju. Sud je konačno odlučio u korist tužitelja i nije dozvolio da se optuženomu dade primjerak naloga. Konačno, na prijedlog suda stranke su se pomirile i poništene su sve parnice i potraživanja, a optuženi je trebao tužitelju vratiti njegov vrt.
Iz iste, 1680. godine je sačuvan jedan zanimljiv detelj. Prigodom tužbe Mihaela Nilaša protiv Margarete Moyses, udovice Jurja Cinderija, optužene zbog duga, tužitelj je tražio da se ponovno pročita banski nalog, međutim optužena je pokazala novi banski nalog zabrane. Sud je odlučio da se prema banskom nalogu parnica prebaci na tavernikalni sud.
Odnos gradskog suda i višeg sudstva vidi se iste, 1680. godine u parnici Agate i Doroteje Česko protiv Stjepana Duroka, optuženoga za ubojstvo Pavla Česko. Matija Juren, zastupnik tužiteljica, tvrdio je da su tužiteljice s pok. Pavlom skupljale drva kad je na njih navalio optuženi i s predumišljajem napao Pavla, koji je od zadobivenih rana uskoro umro, i traži smrtnu kaznu. Optuženi se branio da je vidio pok. Pavla kako trga njegovo granje pa ga je napao s motikom, a kad mu je ovaj htio uzvratiti, htio ga je zaplašiti nožem. Sud je odlučio da ubojstvo nije bilo s predumišljajem nego slučajno te određuje da optuženi tužiteljicama treba dati zadovoljštinu. Tužiteljice su prosvjedovale i prizivale na viši sud.
Grad je branio svoj ugled i čast. Anton Večeti, je 1677. podiguno tužbu protiv Ane, supruge Andrije Drvodelića, zbog uvredljivih riječi upućenih ne samo tužitelju kao osobi, nego i gradu Koprivnici prigodom sajma u Ivaniću. Nakon saslušavanja svjedoka sud je odlučio da tuženu kazni s 12 i pol ugarskih forinti koje će se podijeliti između tužitelja i suda, a budući da se tužena već više puta upuštala u slične svađe, određeno je da će sljedećeg puta biti protjerana iz grada.