Intervju Mira Adamović (ORaH)

‘Legalizacijom konoplje garantiramo gospodarski rast’

17:42h
0
Mira Adamović (ORaH) // Foto: ORaH

Mira Adamović je na četvrtom mjestu ORaH-ove liste u 2. izbornoj jedinici.

Predstavite nam se u nekoliko rečenica

Učiteljica razredne nastave, više od 30 godina radim u školi Đelekovec, turistička pratiteljica sam više od 12 godina, majka dvoje odrasle djece. Nalazim se na 4. mjestu kandidacijske liste 2. Izbornejedinice. Naglašavam da je ORaH jedina stranka koja poštuje paritetnu demokraciju, sistem „zip“, naizmjenično imenovanje kandidata/kinja.

Kako to da ste se odlučili utrkivati za Sabor?

Utrku za Sabor nisam planirala, dogodila mi se. Odlučila sam se politički aktivirati, odabrala sam stranku ORaH jer je jedina na stranačkoj sceni RH drugačija, dosljedna svojim uvjerenjima. Prošla sam evaluacijski proces na više razina.

Treba li smanjiti broj županija, gradova, općina? Zašto?

Sadašnji teritorijalni ustroj je neadekvatan, skup i neracionalan, posljedica je političkih interesa, a ne javnog interesa. Smatramo da bez reforme teritorijalnog ustroja Hrvatske, reforme javne uprave i reforme pravosuđa Hrvatska neće imati nikakvu šansu za gospodarski i ukupni društveni razvoj. Zalažemo se za provedbu reforme teritorijalnog ustroja po tzv. danskom modelu. Smatramo da treba ukinuti županije i formirati četiri regije: Slavonsku/Istočnu, Sjevernu, Zapadnu i Dalmatinsku/Južnu te dati/očuvati poseban status Grada Zagreba kao administrativno-političkog središta Hrvatske. Nužno je značajno smanjiti broj općina i gradova na između 100 i 150 i to na temelju financijskih kapaciteta pojedine jedinice lokalne samouprave, kao i po točno definiranim kriterijima.

U programu ORaH-a je provođenje porezne reforme. Što to znači za građane?

Najveći problem hrvatskog gospodarstva je velik broj nezaposlenih i umirovljenika te malen broj zaposlenih koji financiraju sustav. Stoga ključnim zadatkom države smatramo stvaranje pozitivne klime za zapošljavanje te otvaranje velikog broja malih i srednje velikih gospodarskih subjekata, na kojima počiva svaka zdrava ekonomija. Zalažemo se za poreznu politiku koja ide u pravcu drastičnog poreznog rasterećenja rada te poreznog opterećenja kapitala. Izmjene poreznih propisa koji bi obuhvaćali mjere smanjenja opterećenja poreznih obveznika stupile bi na snagu najranije početkom sljedećeg poreznog razdoblja.

Zalažete se na legalizaciju industrijske konoplje. Što nam donosi takav pravilnik?

ORaH se zalaže za potpunu legalizaciju i liberalizaciju konoplje u gospodarske, medicinske, rekreativne i osobne svrhe. Hrvatska je u klimatskom i geološkom smislu izuzetno povoljna za uzgoj ove iznimne kulture. Procjene industrijskog potencijala ove biljke idu od 25 do čak 75 tisuća proizvoda iz cijelog niza industrija: prehrambenoj, tekstilnoj, papirnoj, farmaceutskoj, kozmetičkoj, automobilskoj, proizvodnji boje i lakova, proizvodnji plastike od konoplje, građevinskoj, proizvodnji energije. Sadašnjih 600 hektara uzgoja konoplje svakako treba povećati. Recimo, prije rata je bilo 15 000 hektara. Osim prerade industrijske konoplje, treba poticati i poljoprivrednu proizvodnju konoplje. Znači: liberalizacija i legalizacija te regulacija uzgoja, zabrana sijanja GMO konoplje, poticanje prerade, postavljanje standarda kontrole te postavljanje sustava medicinske konoplje u okvire zdravstvenog sustava. Ostvari li se ovaj program, ORaH garantira gospodarski rast jer je to ulaganje u poljoprivredu, kozmetičku, građevinsku, farmaceutsku industriju i energetiku te turizam. Ostvarili bi i veliki rast u trgovini i izvozu. Sve to garantira gospodarski rast.

Važna vam je zaštita okoliša. Što treba mijenjati po tom pitanju?

Situacija u području zaštite okoliša u Hrvatskoj nije održiva. Naime, okoliš se štiti na riječima, zaštita prirodnih vrijednosti ne nalazi se u sferi interesa političkih struktura. Gospodarstvo se ne razvija održivo, neadekvatno se postupa s otpadom, otpadnim vodama i otpadnim plinovima. Ne postoji temeljni inventar te objektivna i neovisna ocjena stanja prirodnih vrijednosti, veliki zahvati u prostoru rade se bez objektivnih studija utjecaja na okoliš i javnih rasprava o projektima zaštite okoliša. Ne provodi se postupak strateške procjene utjecaja na okoliš za gospodarske sektore, planove i programe. Prostor i priroda se devastiraju u sprezi aktualne politike i krupnog kapitala, edukacija javnosti o zaštiti okoliša nije sustavna, a utjecaj zainteresirane javnosti na donošenje odluka vezanih uz razvoj i zaštitu prirodnih vrijednosti je malen. Zato su potrebna velika ulaganja u projekte zaštite okoliša u industriji, energetici i komunalnoj mreži, a izvori financiranja kapitalnih projekata zaštite prirodnih vrijednosti kao javnog dobra su nedostatni.

Za što ćete se prvenstveno zalagati u Saboru?

Između ostalog, za najbolniju točku, a to je obrazovanje. Za položaj i dostojanstvo svakog učitelja/ice. Za njegov trud, rad, gdje ulaže velik dio sebe kako bi oblikovao mlade ljude i pustio ih u život. Učitelj/ica nije službenik, birokrat opterećen papirologijom. Najvažniji segment je rad u nastavi, neposredan rad s učenicima.

Kako namjeravate mlade zadržati u Hrvatskoj?

Omogućiti im normalan i dostojanstven život. A koja su to zanimanja budućnosti za mlade u Hrvatskoj? Hrvatska se treba početi pripremati za tranziciju s tzv. linearne na cirkularnu ekonomiju, a to podrazumijeva i zaokret prema proizvodnji proizvoda s tzv. dodanom vrijednošću. IT je budućnost pa su nam potrebni dobri i kreativni informatičari, energetičari, prehrambeni tehnolozi i različite vrste inženjera, posebice menadžeri okoliša. Bez toga ne možemo računati da ćemo imati znanje koje može potaknuti održivu gospodarsku promjenu.

Zašto bi se baš Vama trebalo dati glas?

Planiram osobnim primjerom i dalje pokazivati da je paritetna demokracija, odnosno potpuna jednakopravnost spolova moguća i u politici i u obiteljskom i poslovnom životu. Dosljedna sam, uporna i ostajem svoja. Energična i „bez dlake na jeziku“, a jednostavna, skromna i pristupačna. Promijenimo smjer, ali smjer neće promijeniti mene.

Razmišljate li o postizbornoj koaliciji s SDP-om ili HDZ-om?

Ako budemo parlamentarna stranka, ORaH neće ići u postizbornu koaliciju. Ukoliko nakon sljedećih parlamentarnih izbora ORaH bude politička opcija o kojoj će ovisiti raspisivanje novih izbora ili pokušaj dogovora o smjeru razvoja države u sljedećih četiri godine, tada ćemo u ORaH-u inzistirati na definiranju jasnog i nedvosmislenog programa i plana rada Vlade lijevog predznaka. Utvrdit će se konkretni vremenski tijek aktivnosti i realizacije nužnih reformi i projekata u definiranim rokovima. Obzirom da je ORaH jedina stranka u Hrvatskoj koja nastoji provesti unutarstranačke demokratske procedure ovo bi se političko pitanje, u slučaju takvog scenarija, dalo na odlučivanje članovima ORaH-a putem stranačkog referenduma. Takav tip programske suradnje nije koalicija, jer ORaH ne bi bio u Vladi, već bi iz Sabora davao podršku manjinskoj Vladi, sve dok bi Vlada provodila dogovoreni plan i program.

Poruka za kraj…

ORaH su obični ljudi koji su uspješni u svom poslu, govore što misle, rade što govore, daljinski je u Vašim rukama, zato 8. studenog promijenite smjer, posadite ORaH, ZaZelenite Podravinu!

čitam...