„Meteoropati nisu umišljeni bolesnici, već osobe koje nepovoljno reagiraju na promijenjene meteorološke uvjete“
U prošlom smo napisu upozorili na opasnosti ekstremnih ljetnih vrućina po zdravlje. Taj je učinak samo u ljetnim mjesecima, dok je meteoropatija neovisna o godišnjem dobu i vezana je uz svaku promjenu vremena.
Pri promjeni vremena osjećamo umor, loše smo raspoloženi i razdražljivi, boli nas glava. Ne osjećaju li se tako i mnogi od Vas? Iako je ono što osjećamo u prvom redu pitanje percepcije, i razlikuje se od osobe do osobe, činjenica je da vrijeme i klima utječu na sve žive organizme, pa tako i na čovjeka.
U sklopu meteorologije razvila se zasebna znanost biometeorologija koja proučava djelovanje vremena i klime na žive organizme, a najveći dio biometeoroloških istraživanja usmjeren je na ljude i njihovo zdravlje. Osjetljivost na vrijeme naziva se meteorotropizam i stvaran je fiziološki fenomen, utemeljen na zakonima fizikalne kemije i elektrofiziologije.
Ne tako davno, smatralo se da je riječ o umišljenim problemima, dok se danas meteoropatija doživljava kao ozbiljan klinički entitet. Gotovo nevjerojatno, ali statistike govore o 30% meteoropata u populaciji, a neka istraživanja upućuju na čak 70%. Oni se žale na različite vrste tegoba, koje im otežavaju ili čak onemogućavaju svakodnevne životne aktivnosti. Problem je u našoj neodgovarajućoj prilagodbi promjeni meteoroloških činitelja.
Sigurno je da način života u pretežito zatvorenom prostoru, koji uključuje i umjetnu klimu, smanjuje sposobnost prilagodbe vanjskim vremenskim uvjetima. Prema nekim istraživanjima broj osoba osjetljivih na vremenske prilike je u porastu i stoga se predviđa, da bi meteoropatija mogla postati jednom od vodećih bolesti modernog društva.
Ljudski organizam ima sposobnost homeostaze – stanja postojanog unutarnjeg ambijenta koje uključuje konstantnost tjelesne temperature, živčane provodljivosti i kemijsko-fizikalnih staničnih odnosa. Svaka značajnija meteorološka promjena djeluje na to stanje kao stres, a ljudski organizam ako je nenaviknut, posebice u kroničnih bolesnika i starijih ljudi, reagira promjenama u neuroendokrinološkom sustavu (ACTH – adrenokortikotropni hormon) kako bi se prilagodio novoj situaciji.
Meteoropatija je bolest koja nastaje djelovanjem meteoroloških činitelja, među koje ubrajamo promjene temperature, vlažnost i tlak zraka, vjetar, kišu, grmljavinu i efekt ionizacije. Ona pogađa sve uzraste, od male djece do starijih osoba, a najčešće srednju dob – posebice žene.
Dva su glavna tipa meteporopatije – primarna, koja se javlja u zdravih ljudi i sekundarna, kod koje se uz opću simptomatologiju meteoropatije, pogoršavaju i već postojeće bolesti (mišićne i zglobne bolesti, visok krvni tlak, srčane i plućne bolesti, itd.)
Obično 24 do 48 sati prije promjene vremena javljaju se simptomi: glavobolja, vrtoglavica, depresivno stanje, otežana koncentracija, opća slabost, umor, bolna osjetljivost mišića i zglobova, promjene raspoloženja i pogoršanje simptoma postojeće bolesti. Simptomatologija je u pravilu ista, neovisno o uzroku meteoropatije, i obično traje dan ili dva. Posljedice utjecaja vremena posebno osjećaju kronični bolesnici. Stabilizacijom vremenskih prilika nestaju i simptomi, ali se opet vraćaju s novom promjenom vremena.
Meteoropat je osoba koja nepovoljno reagira na promijenjene meteorološke uvjete. U normalnim uvjetima meteoropati se osjećaju dobro, a tegobe se javljaju s poremećajem vremenske stabilnosti. Prema intenzitetu reakcije dijelimo ih na meteorolabilne – obično djeca ili starija populacija, meteorosenzibilne koji na promjene reagiraju stresom, glavoboljom, uznemirenošću te oscilacijama krvnog tlaka i meteoropate koji imaju izrazito burne reakcije na meteorološke promjene.
Na terapijskom se planu nažalost, ne može učiniti mnogo. Liječenje je u pravilu simptomatsko i svodi se na ublažavanje aktualnih tegoba. Kod mlađe i srednje dobi korisne su naizmjenične hladne i tople kupke. Posebnu važnost ima prevencija. Preporuča se pratiti biometeorološku prognozu i ponašati se u skladu s preporukama.
Meteoropatija se može ublažiti jačanjem otpornosti organizma na učinke vremena. Uvijek je bolje što više boraviti na otvorenom, bez obzira na godišnje doba i vremenske prilike. Dakle, u zatvorenom prostoru budite samo kad morate. Barem jedan sat tjelesne aktivnosti dnevno, neka postane navika, bez obzira kakvo je vrijeme. Uvijek nađite dovoljno vremena za odmor i relaksaciju, izbjegavajte stres i razmišljate pozitivno.