Prijašnje zapadno koprivničko prigradsko naselje Dubovec (danas dio središta Koprivnice) ukazuje da je tamo prije bila šuma. Kako se Dubovec ne spominje u srednjemu vijeku njegov je naziv najvjerojatnije došao od onih stanovnika koji su se naselili u hrastovoj šumi (dubu) zapadno od grada.
Za istraživanje naziva starih šuma oko Koprivnice valja posegnuti za zapisima suvremenika ili za starim kartama. Baltazar Adam Krčelić, prigodom razgraničenja između civilne Hrvatske i Vojne krajine 1765. godine, bilježi više naziva šuma koje su se tada nalazile na teritoriju grada Koprivnice. Prigodom razgraničenja između provincijala i Vojne krajine, potonjoj su bile ustupljene šume: Kamenica, Slepić (Žlebice), Mala Mesarica, Bašica Brdo, Šušnjar, Razbojišće, Vučja jama, Črna gora, Bukova greda, Stipanica, Bilo Skopara, Dražica, Vrabornički breg, Stolec, Belevina, Koševec, Draganovec, Skopara, Petrovdol, Pestovec i «prijašnje vojvodske šume, zatim zemljište Miholjanska Straža s prijašnjim šumama i sjenokošama vojvoda i zapovjednika». Gradu je preostala šuma Kozarica koja se nalazila na pograničnom prostoru između Vojne krajine i provincijala.
Na karti Andreasa Leopolda Kneidingera iz 1766. godine vidljivo je da su se velike šumske površine nalazile na obroncima Kalnika (Dugog brda) zapadno od grada (Czerna gora, Kaznetina, Kozarice, Szarviczk), te između Herešina i Bregi istočno od Koprivnice (Šalovica, Miholjansko polje, Paščine itd.), a sjeverno od Koprivnice šume su zauzimale vrlo mala područja, što možda govori da je taj prostor među prvima bio izvrgnut krčenju tijekom 17. stoljeća.
Kneidingerova karta je zanimljiva jer daje nekoliko toponima vezanih uz vegetaciju. To su Podbukvom, Ruščice, Brezje, Ledinski jarek, Krupi germ, Glivice, Črešnjevo, Gaj i Verbik. Oni su se najvjerojatnije upotrebljavali i u 17. stoljeću, a najveći je broj spomenutih toponima vezan uz drveće. Svi su upisani na prostorima bez šuma što dijelom ukazuje na krčenje koje je izvedeno ranije, odnosno u 17. stoljeću. Prijašnje zapadno koprivničko prigradsko naselje Dubovec (danas dio središta Koprivnice) ukazuje da je tamo prije bila šuma. Kako se Dubovec ne spominje u srednjemu vijeku njegov je naziv najvjerojatnije došao od onih stanovnika koji su se naselili u hrastovoj šumi (dubu) zapadno od grada. Kako se Dubovec prvi puta spominje u prvoj polovici 17. stoljeća, vjerojatno je početkom toga stoljeća došlo do krčenja šumske površine. U tom dijelu Koprivnice na Kneidingerovoj karti nema ni traga šumama.