U Dječjem vrtiću Maslačak Đurđevac počeli su upisi djece u vrtić i jaslice za pedagošku godinu 2020./2021., a zamolbe se mogu dostaviti do 8. lipnja.
U Dječji vrtić upisuju se djeca s navršenom jednom godinom života zaključno do 31. kolovoza tekuće radne godine pa do polaska u osnovnu školu.
– Želim naglasiti kako Grad Đurđevac konstantno radi na poboljšanju materijalnih uvjeta u vrtiću i školi za naše najmlađe stanovnike, ali kroz EU projekte kao što je Maslačak za sve, dodatno zapošljavamo i nove stručne djelatnike, te ulažemo u edukacije postojećih. Kako bi nam djeca bila kasnije uspješna u školi, ali i u životu s njima treba kvalitetno raditi od najranije dobi, a upravo to ćemo postići i kroz nove kreativne programe. Naš vrtić pokriva sve potrebe stanovništva i nema listu čekanja, tako da sva djeca koja žele ići u vrtić u njemu imaju mjesta – rekao je gradonačelnik Hrvoje Janči.
Zamolbe za upis djece u Dječji vrtić „Maslačak“ Đurđevac možete poslati elektroničkim putem na e-mail adresu vrtic.maslacak@djurdjevac.hr ili poštom na adresu Dječji vrtić „Maslačak“ Đurđevac, Tina Ujevića 1, Đurđevac s naznakom – „za upis u dječji vrtić“. Uz zamolbu je potrebno dostaviti i svu upisnu dokumentaciju.
Zamolbu za upis djeteta, koja se podnosi na posebnom obrascu, možete preuzeti na stranicama Grada Đurđevca ili klikom OVDJE, a tu se nalazi i popis potrebne upisne dokumentacije.
Prošli tjedan dovršeni su radovi na postavljanju nove rasvjete u gradu Đurđevcu i njegovim prigradskim naseljima. Riječ je o završetku projekta modernizacije javne rasvjete u kojemu su stariji sustav žarulja u potpunosti zamijenila nova LED rasvjetna tijela, njhi 1300.
Već je za prošli mjesec na računima vidljiva značajna ušteda struje, poručuju iz Grada, a postavom nove LED rasvjete poboljšana je i sama osvijetljenost grada i prigradskih naselja. Rasvjetu su osim Đurđevcu dobila i sva prigradska naselja: Severovci, Grkine, Sveta Ana, Mičetinac, Čepelovac, Budrovac, Sirova i Suha Katalena.
Novi sustav javne rasvjete koristi led tehnologiju te zadovoljava najmodernije svjetlo tehničke uvjete, a ukupna vrijednost investicije iznosila je oko 3 milijuna kuna.
– Riječ je o zamjeni neekonomičnih rasvjetnih tijela s 1300 novih, ekološki učinkovitih LED rasvjetnih tijela kojima ćemo uštedjeti na troškovima, a samim time i racionalizirati potrošnju energije.Projektom se osim zamijene postojećih dotrajalih rasvjetnih tijela nadopunila mreža novim rasvjetnim tijelima na područjima grada i prigradskih naselja gdje do sada nije bilo nikakve rasvjete. Osim što će se ostvariti ušteda smanjit će se i tzv. svjetlosno zagađenje. Na ovaj način ova investicija će se sama otplatiti kroz navedene uštede u roku od šest godine, a garancija na novu rasvjetu vrijedi deset godina – izjavio je gradonačelnik Hrvoje Janči i dodao kako zahvljujući ovom projektu na svim gradskim prometnicama razina sigurnosti će dodatno porasti zbog preglednosti.
Zbog povoljne epidemiološke situacije danas je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio dvije Odluke.
– Zbog povoljne epidemiološke situacije izmjenom Odluke o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 ukida se zabrana rada nedjeljom, uz pridržavanje općih protuepidemijskih mjera i posebnih uputa i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – stoji u priopćenju objavljenom na službenoj stranici Stožera.
Također, izmjenom Odluke o posebnom načinu rada tržnica za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 omogućeno je da se na tržnicama prodaje cvijeće, ali i svi drugi proizvodi koji su se prodavali i prije ograničenja, uz pridržavanje općih protuepidemijskih mjera i posebnih uputa i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Koprivničko-križevački SDP, predvođen predsjednikom Mladenom Kešerom, održao je konferenciju za medije kojoj je prisustvovao i predsjednik općinske organizacije SDP-a Sveti Petar Orehovec te profesor na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima Dražen Čuklić.
Tema je bila problematika vezana uz dovoz i zbrinjavanje otpada na polja u Svetom Petru Orehovcu. Problematiku je predstavio profesor Čuklić, rekavši kako je u pitanju ekološki problem vezan uz bioplinska postrojenja u općini. Objasnio je kako na tome području djeluju dva bioplinska postrojenja – Gregurovec i Orehovec – napravljena s ciljem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, odnosno kukuruzne silaže. Želja je bila, kazao je, riješiti nagomilano štalsko gnojivo s područja općine Sveti Petar Orehovec koja je, prema njegovim riječima, jedna od najnapučenijih u cijeloj Hrvatskoj gleda li se broj grla stoke.
– Ideje izgradnje biocentrale te da se na području bioelektrana zbrinjava štalski gnoj bile su plemenite. Dobiva se biodigestat koji se razvozi na zemljišne površine u općini Sveti Petar Orehovec – započeo je Čuklić, objasnivši kako je biodigestat produkt razgradnje različitih bioloških tvari kojim se dobiva supstrat namijenjen gnojenju ratarskih kultura.
Dražen Čuklić // Foto: Ivan Balija
Nastavio je, međutim, kako se pojavila ideja o izgradnji još jednog bioplinskog postrojenja pored mjesta Orehovec.
– Prema proračunima opterećenosti zemljišta, jedna bioelektrana od dva kilovata je sasvim dovoljno. Prostor ne može izdržati takvu količinu biodigestata. Bez obzira na naše sugestije, napravili su još jednu bioelektranu pored sela Črnčevca. Dodatno su zagadili prostor biodigestatom vrlo upitne kvalitete – kaže Čuklić.
Nadalje, profesor križevačkog učilišta kaže kako je prije par mjeseci krenuo dovoz opasnog biološkog otpada iz Italije i Austrije. Otpad, kaže, čine muljevi od separata, različitih kanalizacijskih sustava, muljevi industrijskih postrojenja, životinjski i drugi otpad. Tada su posumnjali kako se stanovnicima Svetog Petra Orehovca čini velika šteta.
– Biodigestat dobiva se od sumnjivih sirovina. Godine 2017. dobili su dozvole za korištenje biološkog otpada. Izbacit će prvotnu namjenu bioelektrana o dobivanju obnovljivih izvora energije iz kukuruzne silaže, prestat će se otkupljivati jer je preskupa. U Austriji i Italiji nemaju kamo s tim otpadom. Smatrali su kako su seljaci prosti, da ništa ne znaju, a rješavat će opasan otpad – riječi su profesora Čuklića.
Napomenuo je kako se upravo takav digestat Zakonom o održivom gospodarenju otpadom ne smije voziti na zemlju na kojoj se proizvodi hrana za ljude i životinje, što je kasnijim zakonom još strože.
– Kalij, krom, nikal, olovo, arsen… Koncentracije u tom digestatu veće su nego u normalnom koji se proizvodi iz kukuruzne silaže. Tako, primjerice, dobivamo mlijeko kojim hranimo djecu ili meso koje ljudi jedu. Ljudi se truju, kroz 10-20 godina vidjet ćemo da smo uništili tlo. To se dogodilo u Italiji, Austriji i Njemačkoj. Oni to sada žele napraviti na tuđim prostorima, jer rade analizu svojega tla, što se kod nas ne radi – objasnio je Čuklić, naglasivši kako su obavijestili institucije, ali se nitko ne pridržava zakona, nazvavši situaciju tempiranom bombom.
Čuklić je naveo kako su u svojem laboratoriju analizirali dio digestata. No, s obzirom na to da prema njihovim saznanjima u Hrvatskoj nije moguće obraditi ostale teške metale, ostalo nisu mogli provjeriti.
– Prije dvije godine križevačko učilište dobilo je projekt kojim smo trebali nabaviti aparate kojima bismo krenuli u analizu tla. Potreban nam je nezavisni laboratorij koji će napraviti analizu digestata i tla. Međutim, naš je projekt storniran. Ne znam iz kojeg razloga, ali sumnjamo zbog dozvola dobivenih za otpad iz stranih zemalja čime je osmišljeno da se to dalje ne radi u Križevcima. Koliko smo shvatili, Križevci su najzagađenije područje u Hrvatskoj glede teških metala – rekao je Čuklić, uvjeren kako bi podrobna analiza digestata pokazala poražavajuće rezultate.
Štefanija Ruchte // Foto: Ivan Balija
Stanovnica sela Črnčevec u općini Sveti Petar Orehovec Štefanija Ruchte, kaže, snimila je inozemne kamione koji su tijekom noći dovozili sumnjivi otpad u njihovo mjesto i iz kojih se cijedila sumnjiva tekućina.
– Dolazi nam sav taj miris. Htjeli bismo znati kakav se otpad dovozi – kazala je Š. Ruchte i pozvala zainteresirane da dođu i upoznaju se s užasnom situacijom.
“Iako grubo zvuči, možda će to biti kraj čovječanstva na tome području.”
Kešer je pohvalio izgradnju bioelektrana u smislu ulaganja te poboljšavanja kvalitete hrvatskih polja, ali ne u smislu u kojemu se to trenutno odvija. Svaki je kapital dobar, ako je čestit i pošten, naglasio je.
Mladen Kešer // Foto: Ivan Balija
– Godine 2017. stigla je dozvola za gospodarenje otpadom. Bioplinara organica Kalnik 1 dobila je jednu dozvolu, nakon čega Darko Koren ponovno postaje župan. Korenu brdo otpada u Koprivničkome Ivancu nije bilo dovoljno, već je dao novu dozvolu. Pozivamo mještane na potpisivanje peticije. Tražili su reakciju načelnika Franje Poljaka, on šuti. Općina dobiva dio okolišne rente, a otpad odlazi u zemlju koju će ljudi obraditi. Tako dolazi do bolesti, unosimo to u sebe. Iako grubo zvuči, možda će to biti kraj čovječanstva na tome području – prozvao je Kešer aktualnog župana Koprivničko-križevačke županije te spomenuo problematiku izgrađenog dalekovoda koji “puca”.
– U što se županija pretvara, u odlagalište opasnog i drugog otpada? – pita se Kešer.
Najavio je kako će izdvojiti novac kako bi analizirali sastav digestata čije im porijeklo nije poznato.
– Bojim se da je to otpad koji je prijavljen, ali koji zapravo nije prijavljen – odgovorio je Kešer na pitanje misli li da se radi o neprijavljenom otpadu.
Stožer civilne zaštite i danas je putem priopćenja na svojoj službenoj stranici objavio nove podatke o situaciji s koronavirusom.
– Novooboljelih nema. Do sada su testirane 63682 osobe, od toga 1260 u posljednja 24 sata. Na bolničkom liječenju su 42 osobe. Od toga je na respiratoru 5 pacijenata – stoji u priopćenju!
Ukupan broj ozdravljenih je 2046, što je 11 novoozdravljenih u 24 sata.
Župan Darko Koren komentirao je danas situaciju s koronavirusom u županiji i ustvrdio da se nije moglo mnogo učiniti jednom kada je virus ušao u Dom za starije i nemoćne u Koprivnici.
– Nažalost, mi smo jedna od najpogođenijih županija u Hrvatskoj, a razlog je ulazak koronavirusa u Dom za starije. To je rezultiralo velikim brojem pozitivnih. Dosad smo ukupno imali 92 zaraženih, 62 ih se oporavilo, 14 ih je umrlo, a od toga 13 iz Doma. Teško je biti realan u analiziranju tako nečega, no činjenica je da su to osobe vrlo visoke životne dobi, prosjek je 90, a sve su iz stacionara gdje su polupokretni i nepokretni korisnici koji zahtijevaju 24-satnu skrb. Virus je u konačnici krivac za kraj njihovog života – rekao je Koren.
Dom za starije i nemoćne osobe, Koprivnica // Foto: Matija Gudlin
Izjavio je i da ga žalosti što se koronavirus iskorištavao i iskorištava se za političke svrhe te da je to nepošteno prema zdravstvenim djelatnicima.
– Ja sam nastojao kao župan zauzeti poziciju koja nije nametljiva i mislim da smo kao županija i stožer odradili sve što se objektivno moglo. Ne može se utjecati na sve okolnosti u pandemijama. Svi zdravstveni djelatnici odradili su najbolje što mogu, kao i zaposlenici Doma, svima treba zahvaliti, a ne ih koristiti za politiku. Vidjeli ste i sami, svako malo dođu neki emisari na područje naše županije i koriste situaciju za svoje političke igrice i skupljanje političkih bodova – referirao se župan na istupe SDP-ovog Rajka Ostojića, koji je u nekoliko navrata kritizirao prodor koronavirusa u dom i bolnicu.
Prije nekoliko trenutaka se u Koprivnici dogodila teška prometna nesreća.
Na raskrižju Ulice Ljudevita Gaja s Ulicom Augusta Šenoe došlo je do sudara dva vozila. Prema scenama s mjesta nesreće, sudarili su se Renault Clio i teretno vozilo marke VW.
Kombi je u vlasništvu druge Roma Korak po Korak. Na mjesto nesreće stigao je i Franjo Horvat, predsjednik Udruge.
Od siline udarca Renaultu je ispao prednji branik, a kombi vozilo otklizalo je tridesetak metara dalje, što bi moglo sugerirati brzu vožnju, no pričekajmo izvješće. Policija je upravo na terenu i radi na utvrđivanju svih detalja prometne nesreće.
Informacije o ozlijeđenima bit će poznate naknadno.
Što je ostalo i što se nastavlja od projekata nakon epidemije koronavirusa u Koprivničko-križevačkoj županiji, što ide dalje i kako će to sve proračun iznijeti govorio je župan Darko Koren na konferenciji za medije, prvoj te vrste u tzv. “novoj normali”.
Obrazovanje, zdravstvo i gospodarstvo ključne su grane u koje Županija ulaže, a aktivnosti u prvonavedenom sektoru počele su još prošloga tjedna predstavljanjem Vodiča za srednje škole, koji je jučer distribuiran školama na području županije. Ipak, projekti koji će ove godine obilježiti obrazovno područje bit će infrastrukturne prirode.
Darko Koren // Foto: Ivan Balija
– To su, prije svega, investiranje u pet školskih sportskih dvorana. Taj je program ostao živ i vlada je dala suglasnost na kreditno zaduženje Županiji i Općinama. S Općinama smo dogovorili u kojim ćemo projektima mi biti nositelji, a u kojima one, iako je to zajednička investicija, tako da smo mi nositelji u Rasinji i Svetom Ivanu Žabnu, a partneri Općinama smo u Svetom Petru Orehovcu, Kloštru Podravskom i Kalinovcu – pojasnio je župan.
Osim dvorana, tu je i Centar kompetentnosti, projekt ulaganja u rekonstrukciju koprivničke Obrtničke škole i đurđevačke Strukovne škole.
– Na kraju srpnja dovršava se projektna dokumentacija i počinje javna nabava – najavio je Koren te dodao da će dvorane i Centar kompetentnosti zaokružiti oko 130 milijuna kuna ulaganja u obrazovanje u posljednje dvije godine.
Kada se govori o školama, jučer se većina učenika od 1. do 4. razreda vratilo u školske klupe, a Županijska uprava podržala je taj potez.
Osnovna škola Antun Nemčić Gostovinski // Foto: Matija Gudlin
– Prvi puta smo preporučili da ne idemo tako amaterski u to, no sada su preporuke i mjere mnogo jasnije. Od 1884 učenika tog uzrasta u županiji, prvi puta je 30-ak roditelja iskazalo interes da se njihova djeca vrate u škole, a za jučer je bilo 1500 zainteresiranih. Također, ne vidim zašto se ne bi i stariji osnovnoškolci vratili na nastavu. Mi smo kao osnivač osigurali dezinfekcijska sredstva, ali i školski prijevoz – napomenuo je Koren.
Gospodarstvo neće toliko patiti koliko se mislilo, barem na području Podravine i Prigorja, smatra župan. Napravljen je rebalansproračuna, oformljeno još programa za potpore, 12 je gospodarskih mjera, pet za poduzetnike vrijednih oko 2,5 milijuna kuna i sedam za poljoprivrednike vrijednosti oko 2,7 milijuna kuna.
– Neće biti toliko negativnih posljedica kao što smo mislili, naše gospodarstvo u županiji je tako formirano da je malo ljudi ostalo bez posla pa samim time i manji je udarac na porez na dohodak. Na kraju godine neće biti tako loše – vjeruje Koren.
Još traju i pregovori s bankama oko kreditnih zaduženja.
– Moram reći da banke nisu tako brze, baš kao što nisu bile ni kod našeg poziva da se uključe u pomaganje kada je to bilo najviše potrebno. Samo Podravska banka je reagirala. Sve bi one htjele biti u boljim odnosima s nama, ali kada treba reagirati na tako nešto, odaziv nije bio baš za pohvalu – kazao je župan.
Projekt BOOSTEE-CE (Boosting energy efficiency in Central European cities through smart energy management) razvijen je radi pružanja funkcionalnih rješenja u području energetske učinkovitosti (EE) i ocjenjivanja kroz osam pilot akcija u javnim zgradama. Tijekom tri godine, od 1. lipnja 2017. do 31. svibnja 2020. godine u projektu je sudjelovalo 13 partnera i dva pridružena partnera iz sedam zemalja srednje Europe koji su stvorili transnacionalno partnerstvo spremno na suradnju u području EE.
Projekt BOOSTEE-CE imao je za cilj povećati energetsku učinkovitost (EE) u javnim zgradama u srednjoj Europi. Da bi se to postiglo, razvijen je moćan skup alata (ICT rješenja, strategije financiranja, baze podataka itd.) koji su javno dostupni za daljnje širenje i upotrebu na drugim lokacijama.
Online sastanak projektnih partnera održan je 7. svibnja 2020. godine u svrhu dogovora o preostalim zadacima te se mogu sažeti postignuća projekta.
Internet platforma OnePlace se sastoji od četiri modula koji nude širok spektar praktičnih informacija o energetskoj učinkovitosti, uključujući baze podataka o stručnjacima, informacije o elektroničkim uređajima, najbolje prakse ulaganja u energiju iz sedam zemalja, financijske analize, mape puta o financiranju energetske učinkovitosti i 3D karte grada za bolju vizualizaciju i analizu podataka povezanih s energijom;
osam gradova/općina po uzoru na 3D s preko 2000 zgrada, dostupnih u modulu 3D Sustav upravljanja energijom na platformi OnePlace;
8 pilot akcija smještenih u 7 zemalja, u okviru kojih je provedeno 5 ulaganja u inteligentne sustave praćenja i niskobudžetne aktivnosti za povećanje EE u javnim zgradama, kao i za testiranje i procjenu OnePlace platforme;
ušteda energije u iznosu od 1 007 000 kWh godišnje u zgradama koje su predstavljale pilot akcije, kao izravni rezultat investicije ili zahvaljujući tehničkim savjetima;
Završna brošura razvijena je za pružanje detaljnog pregleda svih aktivnosti na projektu, kao i svih postignutih rezultata.
Pred nama je još dug put do smanjenja ugljičnog dioksida u javnim zgradama, a još uvijek je dug put na području energetske učinkovitosti u postojećim zgradama. Partnerstvo BOOSTEE-CE sa zadovoljstvom je doprinijelo ovom plemenitom cilju i nadamo se da će rezultate kasnije koristiti i druge organizacije koje žele postići isti cilj.
Nakon gostovanja u Makedoniji te Vinkovcima, Kutini i Etnografskom muzeju u Splitu, u novonastalim okolnostima u Galeriji Koprivnica, 18. svibnja 2020. predstavljena je gostujuća izložba autorice Bojane Poljaković Popović pod imenom Narodne nošnje kroz objektiv Toše Dabca.
Izložba predstavlja izbor fotografije iz tkz. folklornog opusa Toše Dabca, snimljene na ulicama grada Zagreba, ali i diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Riječ je o umjetničkim fotografijama koje prikazuju raznovrsnost motiva tradicijskoga tekstilnog rukotvorstva i odijevanja, poput muške i ženske svečane narodne nošnje, radne i svakodnevne nošnje, dječje nošnje i folklornih kostima.
Izložene fotografije prikazuju svakodnevicu narodnih nošnji, a vještim okom Dabac je uspio zabilježiti i sačuvati vrijednosti kulture tradicijskog odijevanja. Izložbu dopunjuju dijelovi narodnih nošnji iz zbirke Posudionice i radionice narodnih nošnji koji su tematski vezani za izložene fotografije poput slavonske pletene veste jankela i kabanice ukrašene vrpcom šujtašem, marame za glavu krpe koju su nosile udane žene iz okolice Travnika, jamničkog oglavlja kapice rogi, sinjskog muškog prsluka ječerme s tokama i drugi.
Dio izložbe su kreativne virtualne radionice Narodne nošnje naših predaka namijenjene djeci predškolskog uzrasta i učenicima nižih razreda osnovne škole kako bi se putem fotografija i odjevnih predmeta upoznali s kulturnom baštinom koju čine narodne nošnje iz raznih krajeva Hrvatske. Pristigli radovi nastali na radionici bit će objavljeni na društvenim mrežama (Facebook Muzeja grada Koprivnice) od utorka, 2. lipnja 2020.
Izložba se može razgledati u Galeriji Koprivnica do 12. lipnja 2020. godine, radnim danom, u ponedjeljak 8 do 15 sati, utorak – petak 10 do 18 sati te vikendom subota – nedjelja – 10 do 14 sati. Ulaz je besplatan.
U Dječjem vrtiću Maslačak Đurđevac počeli su upisi djece u vrtić i jaslice za pedagošku godinu 2020./2021., a zamolbe se mogu dostaviti do 8. lipnja.
U Dječji vrtić upisuju se djeca s navršenom jednom godinom života zaključno do 31. kolovoza tekuće radne godine pa do polaska u osnovnu školu.
– Želim naglasiti kako Grad Đurđevac konstantno radi na poboljšanju materijalnih uvjeta u vrtiću i školi za naše najmlađe stanovnike, ali kroz EU projekte kao što je Maslačak za sve, dodatno zapošljavamo i nove stručne djelatnike, te ulažemo u edukacije postojećih. Kako bi nam djeca bila kasnije uspješna u školi, ali i u životu s njima treba kvalitetno raditi od najranije dobi, a upravo to ćemo postići i kroz nove kreativne programe. Naš vrtić pokriva sve potrebe stanovništva i nema listu čekanja, tako da sva djeca koja žele ići u vrtić u njemu imaju mjesta – rekao je gradonačelnik Hrvoje Janči.
Zamolbe za upis djece u Dječji vrtić „Maslačak“ Đurđevac možete poslati elektroničkim putem na e-mail adresu vrtic.maslacak@djurdjevac.hr ili poštom na adresu Dječji vrtić „Maslačak“ Đurđevac, Tina Ujevića 1, Đurđevac s naznakom – „za upis u dječji vrtić“. Uz zamolbu je potrebno dostaviti i svu upisnu dokumentaciju.
Zamolbu za upis djeteta, koja se podnosi na posebnom obrascu, možete preuzeti na stranicama Grada Đurđevca ili klikom OVDJE, a tu se nalazi i popis potrebne upisne dokumentacije.
Prošli tjedan dovršeni su radovi na postavljanju nove rasvjete u gradu Đurđevcu i njegovim prigradskim naseljima. Riječ je o završetku projekta modernizacije javne rasvjete u kojemu su stariji sustav žarulja u potpunosti zamijenila nova LED rasvjetna tijela, njhi 1300.
Već je za prošli mjesec na računima vidljiva značajna ušteda struje, poručuju iz Grada, a postavom nove LED rasvjete poboljšana je i sama osvijetljenost grada i prigradskih naselja. Rasvjetu su osim Đurđevcu dobila i sva prigradska naselja: Severovci, Grkine, Sveta Ana, Mičetinac, Čepelovac, Budrovac, Sirova i Suha Katalena.
Novi sustav javne rasvjete koristi led tehnologiju te zadovoljava najmodernije svjetlo tehničke uvjete, a ukupna vrijednost investicije iznosila je oko 3 milijuna kuna.
– Riječ je o zamjeni neekonomičnih rasvjetnih tijela s 1300 novih, ekološki učinkovitih LED rasvjetnih tijela kojima ćemo uštedjeti na troškovima, a samim time i racionalizirati potrošnju energije.Projektom se osim zamijene postojećih dotrajalih rasvjetnih tijela nadopunila mreža novim rasvjetnim tijelima na područjima grada i prigradskih naselja gdje do sada nije bilo nikakve rasvjete. Osim što će se ostvariti ušteda smanjit će se i tzv. svjetlosno zagađenje. Na ovaj način ova investicija će se sama otplatiti kroz navedene uštede u roku od šest godine, a garancija na novu rasvjetu vrijedi deset godina – izjavio je gradonačelnik Hrvoje Janči i dodao kako zahvljujući ovom projektu na svim gradskim prometnicama razina sigurnosti će dodatno porasti zbog preglednosti.
Zbog povoljne epidemiološke situacije danas je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio dvije Odluke.
– Zbog povoljne epidemiološke situacije izmjenom Odluke o radnom vremenu i načinu rada u djelatnosti trgovine za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 ukida se zabrana rada nedjeljom, uz pridržavanje općih protuepidemijskih mjera i posebnih uputa i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – stoji u priopćenju objavljenom na službenoj stranici Stožera.
Također, izmjenom Odluke o posebnom načinu rada tržnica za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID-19 omogućeno je da se na tržnicama prodaje cvijeće, ali i svi drugi proizvodi koji su se prodavali i prije ograničenja, uz pridržavanje općih protuepidemijskih mjera i posebnih uputa i preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Koprivničko-križevački SDP, predvođen predsjednikom Mladenom Kešerom, održao je konferenciju za medije kojoj je prisustvovao i predsjednik općinske organizacije SDP-a Sveti Petar Orehovec te profesor na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima Dražen Čuklić.
Tema je bila problematika vezana uz dovoz i zbrinjavanje otpada na polja u Svetom Petru Orehovcu. Problematiku je predstavio profesor Čuklić, rekavši kako je u pitanju ekološki problem vezan uz bioplinska postrojenja u općini. Objasnio je kako na tome području djeluju dva bioplinska postrojenja – Gregurovec i Orehovec – napravljena s ciljem proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, odnosno kukuruzne silaže. Želja je bila, kazao je, riješiti nagomilano štalsko gnojivo s područja općine Sveti Petar Orehovec koja je, prema njegovim riječima, jedna od najnapučenijih u cijeloj Hrvatskoj gleda li se broj grla stoke.
– Ideje izgradnje biocentrale te da se na području bioelektrana zbrinjava štalski gnoj bile su plemenite. Dobiva se biodigestat koji se razvozi na zemljišne površine u općini Sveti Petar Orehovec – započeo je Čuklić, objasnivši kako je biodigestat produkt razgradnje različitih bioloških tvari kojim se dobiva supstrat namijenjen gnojenju ratarskih kultura.
Dražen Čuklić // Foto: Ivan Balija
Nastavio je, međutim, kako se pojavila ideja o izgradnji još jednog bioplinskog postrojenja pored mjesta Orehovec.
– Prema proračunima opterećenosti zemljišta, jedna bioelektrana od dva kilovata je sasvim dovoljno. Prostor ne može izdržati takvu količinu biodigestata. Bez obzira na naše sugestije, napravili su još jednu bioelektranu pored sela Črnčevca. Dodatno su zagadili prostor biodigestatom vrlo upitne kvalitete – kaže Čuklić.
Nadalje, profesor križevačkog učilišta kaže kako je prije par mjeseci krenuo dovoz opasnog biološkog otpada iz Italije i Austrije. Otpad, kaže, čine muljevi od separata, različitih kanalizacijskih sustava, muljevi industrijskih postrojenja, životinjski i drugi otpad. Tada su posumnjali kako se stanovnicima Svetog Petra Orehovca čini velika šteta.
– Biodigestat dobiva se od sumnjivih sirovina. Godine 2017. dobili su dozvole za korištenje biološkog otpada. Izbacit će prvotnu namjenu bioelektrana o dobivanju obnovljivih izvora energije iz kukuruzne silaže, prestat će se otkupljivati jer je preskupa. U Austriji i Italiji nemaju kamo s tim otpadom. Smatrali su kako su seljaci prosti, da ništa ne znaju, a rješavat će opasan otpad – riječi su profesora Čuklića.
Napomenuo je kako se upravo takav digestat Zakonom o održivom gospodarenju otpadom ne smije voziti na zemlju na kojoj se proizvodi hrana za ljude i životinje, što je kasnijim zakonom još strože.
– Kalij, krom, nikal, olovo, arsen… Koncentracije u tom digestatu veće su nego u normalnom koji se proizvodi iz kukuruzne silaže. Tako, primjerice, dobivamo mlijeko kojim hranimo djecu ili meso koje ljudi jedu. Ljudi se truju, kroz 10-20 godina vidjet ćemo da smo uništili tlo. To se dogodilo u Italiji, Austriji i Njemačkoj. Oni to sada žele napraviti na tuđim prostorima, jer rade analizu svojega tla, što se kod nas ne radi – objasnio je Čuklić, naglasivši kako su obavijestili institucije, ali se nitko ne pridržava zakona, nazvavši situaciju tempiranom bombom.
Čuklić je naveo kako su u svojem laboratoriju analizirali dio digestata. No, s obzirom na to da prema njihovim saznanjima u Hrvatskoj nije moguće obraditi ostale teške metale, ostalo nisu mogli provjeriti.
– Prije dvije godine križevačko učilište dobilo je projekt kojim smo trebali nabaviti aparate kojima bismo krenuli u analizu tla. Potreban nam je nezavisni laboratorij koji će napraviti analizu digestata i tla. Međutim, naš je projekt storniran. Ne znam iz kojeg razloga, ali sumnjamo zbog dozvola dobivenih za otpad iz stranih zemalja čime je osmišljeno da se to dalje ne radi u Križevcima. Koliko smo shvatili, Križevci su najzagađenije područje u Hrvatskoj glede teških metala – rekao je Čuklić, uvjeren kako bi podrobna analiza digestata pokazala poražavajuće rezultate.
Štefanija Ruchte // Foto: Ivan Balija
Stanovnica sela Črnčevec u općini Sveti Petar Orehovec Štefanija Ruchte, kaže, snimila je inozemne kamione koji su tijekom noći dovozili sumnjivi otpad u njihovo mjesto i iz kojih se cijedila sumnjiva tekućina.
– Dolazi nam sav taj miris. Htjeli bismo znati kakav se otpad dovozi – kazala je Š. Ruchte i pozvala zainteresirane da dođu i upoznaju se s užasnom situacijom.
“Iako grubo zvuči, možda će to biti kraj čovječanstva na tome području.”
Kešer je pohvalio izgradnju bioelektrana u smislu ulaganja te poboljšavanja kvalitete hrvatskih polja, ali ne u smislu u kojemu se to trenutno odvija. Svaki je kapital dobar, ako je čestit i pošten, naglasio je.
Mladen Kešer // Foto: Ivan Balija
– Godine 2017. stigla je dozvola za gospodarenje otpadom. Bioplinara organica Kalnik 1 dobila je jednu dozvolu, nakon čega Darko Koren ponovno postaje župan. Korenu brdo otpada u Koprivničkome Ivancu nije bilo dovoljno, već je dao novu dozvolu. Pozivamo mještane na potpisivanje peticije. Tražili su reakciju načelnika Franje Poljaka, on šuti. Općina dobiva dio okolišne rente, a otpad odlazi u zemlju koju će ljudi obraditi. Tako dolazi do bolesti, unosimo to u sebe. Iako grubo zvuči, možda će to biti kraj čovječanstva na tome području – prozvao je Kešer aktualnog župana Koprivničko-križevačke županije te spomenuo problematiku izgrađenog dalekovoda koji “puca”.
– U što se županija pretvara, u odlagalište opasnog i drugog otpada? – pita se Kešer.
Najavio je kako će izdvojiti novac kako bi analizirali sastav digestata čije im porijeklo nije poznato.
– Bojim se da je to otpad koji je prijavljen, ali koji zapravo nije prijavljen – odgovorio je Kešer na pitanje misli li da se radi o neprijavljenom otpadu.
Stožer civilne zaštite i danas je putem priopćenja na svojoj službenoj stranici objavio nove podatke o situaciji s koronavirusom.
– Novooboljelih nema. Do sada su testirane 63682 osobe, od toga 1260 u posljednja 24 sata. Na bolničkom liječenju su 42 osobe. Od toga je na respiratoru 5 pacijenata – stoji u priopćenju!
Ukupan broj ozdravljenih je 2046, što je 11 novoozdravljenih u 24 sata.
Župan Darko Koren komentirao je danas situaciju s koronavirusom u županiji i ustvrdio da se nije moglo mnogo učiniti jednom kada je virus ušao u Dom za starije i nemoćne u Koprivnici.
– Nažalost, mi smo jedna od najpogođenijih županija u Hrvatskoj, a razlog je ulazak koronavirusa u Dom za starije. To je rezultiralo velikim brojem pozitivnih. Dosad smo ukupno imali 92 zaraženih, 62 ih se oporavilo, 14 ih je umrlo, a od toga 13 iz Doma. Teško je biti realan u analiziranju tako nečega, no činjenica je da su to osobe vrlo visoke životne dobi, prosjek je 90, a sve su iz stacionara gdje su polupokretni i nepokretni korisnici koji zahtijevaju 24-satnu skrb. Virus je u konačnici krivac za kraj njihovog života – rekao je Koren.
Dom za starije i nemoćne osobe, Koprivnica // Foto: Matija Gudlin
Izjavio je i da ga žalosti što se koronavirus iskorištavao i iskorištava se za političke svrhe te da je to nepošteno prema zdravstvenim djelatnicima.
– Ja sam nastojao kao župan zauzeti poziciju koja nije nametljiva i mislim da smo kao županija i stožer odradili sve što se objektivno moglo. Ne može se utjecati na sve okolnosti u pandemijama. Svi zdravstveni djelatnici odradili su najbolje što mogu, kao i zaposlenici Doma, svima treba zahvaliti, a ne ih koristiti za politiku. Vidjeli ste i sami, svako malo dođu neki emisari na područje naše županije i koriste situaciju za svoje političke igrice i skupljanje političkih bodova – referirao se župan na istupe SDP-ovog Rajka Ostojića, koji je u nekoliko navrata kritizirao prodor koronavirusa u dom i bolnicu.
Prije nekoliko trenutaka se u Koprivnici dogodila teška prometna nesreća.
Na raskrižju Ulice Ljudevita Gaja s Ulicom Augusta Šenoe došlo je do sudara dva vozila. Prema scenama s mjesta nesreće, sudarili su se Renault Clio i teretno vozilo marke VW.
Kombi je u vlasništvu druge Roma Korak po Korak. Na mjesto nesreće stigao je i Franjo Horvat, predsjednik Udruge.
Od siline udarca Renaultu je ispao prednji branik, a kombi vozilo otklizalo je tridesetak metara dalje, što bi moglo sugerirati brzu vožnju, no pričekajmo izvješće. Policija je upravo na terenu i radi na utvrđivanju svih detalja prometne nesreće.
Informacije o ozlijeđenima bit će poznate naknadno.
Što je ostalo i što se nastavlja od projekata nakon epidemije koronavirusa u Koprivničko-križevačkoj županiji, što ide dalje i kako će to sve proračun iznijeti govorio je župan Darko Koren na konferenciji za medije, prvoj te vrste u tzv. “novoj normali”.
Obrazovanje, zdravstvo i gospodarstvo ključne su grane u koje Županija ulaže, a aktivnosti u prvonavedenom sektoru počele su još prošloga tjedna predstavljanjem Vodiča za srednje škole, koji je jučer distribuiran školama na području županije. Ipak, projekti koji će ove godine obilježiti obrazovno područje bit će infrastrukturne prirode.
Darko Koren // Foto: Ivan Balija
– To su, prije svega, investiranje u pet školskih sportskih dvorana. Taj je program ostao živ i vlada je dala suglasnost na kreditno zaduženje Županiji i Općinama. S Općinama smo dogovorili u kojim ćemo projektima mi biti nositelji, a u kojima one, iako je to zajednička investicija, tako da smo mi nositelji u Rasinji i Svetom Ivanu Žabnu, a partneri Općinama smo u Svetom Petru Orehovcu, Kloštru Podravskom i Kalinovcu – pojasnio je župan.
Osim dvorana, tu je i Centar kompetentnosti, projekt ulaganja u rekonstrukciju koprivničke Obrtničke škole i đurđevačke Strukovne škole.
– Na kraju srpnja dovršava se projektna dokumentacija i počinje javna nabava – najavio je Koren te dodao da će dvorane i Centar kompetentnosti zaokružiti oko 130 milijuna kuna ulaganja u obrazovanje u posljednje dvije godine.
Kada se govori o školama, jučer se većina učenika od 1. do 4. razreda vratilo u školske klupe, a Županijska uprava podržala je taj potez.
Osnovna škola Antun Nemčić Gostovinski // Foto: Matija Gudlin
– Prvi puta smo preporučili da ne idemo tako amaterski u to, no sada su preporuke i mjere mnogo jasnije. Od 1884 učenika tog uzrasta u županiji, prvi puta je 30-ak roditelja iskazalo interes da se njihova djeca vrate u škole, a za jučer je bilo 1500 zainteresiranih. Također, ne vidim zašto se ne bi i stariji osnovnoškolci vratili na nastavu. Mi smo kao osnivač osigurali dezinfekcijska sredstva, ali i školski prijevoz – napomenuo je Koren.
Gospodarstvo neće toliko patiti koliko se mislilo, barem na području Podravine i Prigorja, smatra župan. Napravljen je rebalansproračuna, oformljeno još programa za potpore, 12 je gospodarskih mjera, pet za poduzetnike vrijednih oko 2,5 milijuna kuna i sedam za poljoprivrednike vrijednosti oko 2,7 milijuna kuna.
– Neće biti toliko negativnih posljedica kao što smo mislili, naše gospodarstvo u županiji je tako formirano da je malo ljudi ostalo bez posla pa samim time i manji je udarac na porez na dohodak. Na kraju godine neće biti tako loše – vjeruje Koren.
Još traju i pregovori s bankama oko kreditnih zaduženja.
– Moram reći da banke nisu tako brze, baš kao što nisu bile ni kod našeg poziva da se uključe u pomaganje kada je to bilo najviše potrebno. Samo Podravska banka je reagirala. Sve bi one htjele biti u boljim odnosima s nama, ali kada treba reagirati na tako nešto, odaziv nije bio baš za pohvalu – kazao je župan.
Projekt BOOSTEE-CE (Boosting energy efficiency in Central European cities through smart energy management) razvijen je radi pružanja funkcionalnih rješenja u području energetske učinkovitosti (EE) i ocjenjivanja kroz osam pilot akcija u javnim zgradama. Tijekom tri godine, od 1. lipnja 2017. do 31. svibnja 2020. godine u projektu je sudjelovalo 13 partnera i dva pridružena partnera iz sedam zemalja srednje Europe koji su stvorili transnacionalno partnerstvo spremno na suradnju u području EE.
Projekt BOOSTEE-CE imao je za cilj povećati energetsku učinkovitost (EE) u javnim zgradama u srednjoj Europi. Da bi se to postiglo, razvijen je moćan skup alata (ICT rješenja, strategije financiranja, baze podataka itd.) koji su javno dostupni za daljnje širenje i upotrebu na drugim lokacijama.
Online sastanak projektnih partnera održan je 7. svibnja 2020. godine u svrhu dogovora o preostalim zadacima te se mogu sažeti postignuća projekta.
Internet platforma OnePlace se sastoji od četiri modula koji nude širok spektar praktičnih informacija o energetskoj učinkovitosti, uključujući baze podataka o stručnjacima, informacije o elektroničkim uređajima, najbolje prakse ulaganja u energiju iz sedam zemalja, financijske analize, mape puta o financiranju energetske učinkovitosti i 3D karte grada za bolju vizualizaciju i analizu podataka povezanih s energijom;
osam gradova/općina po uzoru na 3D s preko 2000 zgrada, dostupnih u modulu 3D Sustav upravljanja energijom na platformi OnePlace;
8 pilot akcija smještenih u 7 zemalja, u okviru kojih je provedeno 5 ulaganja u inteligentne sustave praćenja i niskobudžetne aktivnosti za povećanje EE u javnim zgradama, kao i za testiranje i procjenu OnePlace platforme;
ušteda energije u iznosu od 1 007 000 kWh godišnje u zgradama koje su predstavljale pilot akcije, kao izravni rezultat investicije ili zahvaljujući tehničkim savjetima;
Završna brošura razvijena je za pružanje detaljnog pregleda svih aktivnosti na projektu, kao i svih postignutih rezultata.
Pred nama je još dug put do smanjenja ugljičnog dioksida u javnim zgradama, a još uvijek je dug put na području energetske učinkovitosti u postojećim zgradama. Partnerstvo BOOSTEE-CE sa zadovoljstvom je doprinijelo ovom plemenitom cilju i nadamo se da će rezultate kasnije koristiti i druge organizacije koje žele postići isti cilj.
Nakon gostovanja u Makedoniji te Vinkovcima, Kutini i Etnografskom muzeju u Splitu, u novonastalim okolnostima u Galeriji Koprivnica, 18. svibnja 2020. predstavljena je gostujuća izložba autorice Bojane Poljaković Popović pod imenom Narodne nošnje kroz objektiv Toše Dabca.
Izložba predstavlja izbor fotografije iz tkz. folklornog opusa Toše Dabca, snimljene na ulicama grada Zagreba, ali i diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Riječ je o umjetničkim fotografijama koje prikazuju raznovrsnost motiva tradicijskoga tekstilnog rukotvorstva i odijevanja, poput muške i ženske svečane narodne nošnje, radne i svakodnevne nošnje, dječje nošnje i folklornih kostima.
Izložene fotografije prikazuju svakodnevicu narodnih nošnji, a vještim okom Dabac je uspio zabilježiti i sačuvati vrijednosti kulture tradicijskog odijevanja. Izložbu dopunjuju dijelovi narodnih nošnji iz zbirke Posudionice i radionice narodnih nošnji koji su tematski vezani za izložene fotografije poput slavonske pletene veste jankela i kabanice ukrašene vrpcom šujtašem, marame za glavu krpe koju su nosile udane žene iz okolice Travnika, jamničkog oglavlja kapice rogi, sinjskog muškog prsluka ječerme s tokama i drugi.
Dio izložbe su kreativne virtualne radionice Narodne nošnje naših predaka namijenjene djeci predškolskog uzrasta i učenicima nižih razreda osnovne škole kako bi se putem fotografija i odjevnih predmeta upoznali s kulturnom baštinom koju čine narodne nošnje iz raznih krajeva Hrvatske. Pristigli radovi nastali na radionici bit će objavljeni na društvenim mrežama (Facebook Muzeja grada Koprivnice) od utorka, 2. lipnja 2020.
Izložba se može razgledati u Galeriji Koprivnica do 12. lipnja 2020. godine, radnim danom, u ponedjeljak 8 do 15 sati, utorak – petak 10 do 18 sati te vikendom subota – nedjelja – 10 do 14 sati. Ulaz je besplatan.
