Za pojam socijalni dijalog vjerojatno su svi negdje čuli, ponajviše putem medija, ali malo njih zna objasniti o čemu se zapravo radi.
Zapravo je to svaki oblik pregovaranja, savjetovanja i razmjene informacija na tržištu rada. Postoji bipartitni dijalog, koji obuhvaća sindikate i poslodavce te tripartitni koji obuhvaća poslodavce, sindikate i javnu vlast. Moguće su i druge definicije i podjele, primjerice postoji uski i široki socijalni dijalog.
Projekt ZAKOS – Zajedno ka održivom socijalom dijalogu
Instrument djelovanja socijalnog dijaloga dijalog na županijskoj i nacionalnoj razini su Gospodarsko socijalna vijeća (GSV). Ona se osnivaju djeluju na dobrovoljnoj bazi suradnje, a imaju ih sve Županije u Hrvatskoj te djeluju kao savjetodavno tijelo izvršne i predstavničke vlasti.
S ciljem povećanja kvalitete socijalnog dijaloga i razvojnih politika pokrenut je i projekt ZAKOS – Zajedno ka održivom socijalnom dijalogu. Sve to nastoji se napraviti kroz osnaživanje kapaciteta dionika socijalnog dijaloga.
Cijeli projekt traje 20 mjeseci, započeo je u ožujku 2018., a završava u studenom 2019.. Vrijednost projekta je 679.793,81 kn, a financiran je kroz Europski socijalni fond.
Temelj učinkovitog dijaloga – povjerenje, tolerancija i uvažavanje
Temelji učinkovitog socijalnog dijaloga i partnerstva nalaze se u povjerenju, toleranciji, uvažavanju, uz naravno prava i obaveze u zajedničkim ciljevima i usklađivanju posebnih i općih interesa.
Manjak razmjene različitih stavova i uvažavanja prijedloga svih relevantnih dionika socijalnog dijaloga na području triju partnerskih županija otežava rješavanje brojnih problema, vezanih uz socijalnu politiku i politiku zapošljavanja na regionalnoj razini, osobito onom slabe zastupljenosti i ograničenog sadržaja bipartitnog dijaloga.
Projektom će se izravno doprinijeti kvaliteti socijalnog dijaloga i povećati razina uvažavanja te postizanja konsenzusa o ciljevima od zajedničkog interesa za socijalne partnere na nacionalnoj razini.
Socijalni dijalog – nedostatan, i o njemu se premalo zna
Jedna od prvih aktivnosti bila je i anketa o kvaliteti socijalnog dijaloga na području SZ Hrvatske. Anketa je provođena u sve tri ‘sjeverne’ županije, a rezultati su potvrdili da percepcija javnosti o socijalnom dijalogu nije najbolja.
Prosječna ocjena iskustva i saznanja socijalnog dijaloga u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je niti dobar niti loš (3,08). Ako promatramo po županijama prosječna ocjena Koprivničko-križevačke županije je 3,16, Međimurske 3,07 te Varaždinske 3,06.
Napravljena je i detaljnija analiza stanja u domeni socijalnog dijaloga, a cijelo istraživanje možete preuzeti OVDJE.
U anketi je istraženo i koji su najveći problemi socijalnog dijaloga, gje su najveći problemi definirani – slab/nedostatan utjecaj GSV-a na odlučivanje, potom slaba svijest lokalnog stanovništva o važnostima socijalnog dijaloga i načinima kako ga postići. Ispitanici su kao probleme istaknuli i neuvažavanje prijedloga GSV-a od strane lokalne vlasti kao i nezainteresiranost poslodavaca u kreiranju dijaloga, a jedan od problema jest i nedostatna pravna legislativa, odnosno zakonodavni okvir za djelovanje GSV-a.
Sve to bio je temelj za daljnje aktivnosti – okrugle stolove, radionice, seminare, predavanja, radionice za mlade, promidžbene aktivnosti, studijska putovanja, tijekom projekta, kako bi se uspostavio kvalitetan socijalni dijalog.
Stanje sveobuhvatnog socijalnog dijaloga je zapravo ‘idealno’ stanje socijalnog dijaloga, koje uključuje i nevladine organizacije, interesne skupine, sve s ciljem postizanja šireg društvenog konsenzusa oko pitanja od interesa javnosti za čitavu zajednicu.
