REPORTAŽA O PROŠLOSTI – ZA MODERNIZACIJU PRUGE DO RIJEKE: VAPAJ IZ 1984. GODINE // OSNIVANJE LIGE ZA BORBU PROTIV RAKA ZAČETO PRIJE 31 GODINU // ZBOROVI BIRAČA, TRIBINE, LOKALNA TELEVIZIJA – ŠTO JE TO? // Trideset godina uvjeravanja o korisnosti nove prug

23:00h
0
Koprivnica na sporednim kolosijecima: vožnja vlaka prema Varaždinu 1960. godine

Da težnja za obnovu naše najvažnije željezničke pruge nije ”od jučer” svjedoči i borba ovog kraja za modernizaciju pruge do Rijeke iz 1984. godine. Dakle, primat si ne mogu pripisivati ovovjeki političari. Kako se i humanitarnim prilozima poticalo osnivanja Lige za borbu protiv raka prije 25 godina tekst je koji smo pisali 1981. godine, a i danas je aktualan. Na kraju, dodir biranih s biračima i nekad je trajao samo za vrijeme zaokruživanja listića, a onda su, nekad delegati, a danas sabornici, skupštinari, vijećnici i drugi, zaboravili na ”bazu” i tjerali svoju politiku. Svijet se mijenja sporo, tekstovi iz povijesti to potvrđuju.

NADGRADNJA I OBNOVA KRUPNE INFRASTRUKTURE U SR HRVATSKOJ
Koje pruge u prioritete?
”Na nacrt samoupravnog sporazuma o udruživanju dijela sredstava društvene reprodukcije, radi financiranja gradnje i rekonstrukcije objekata krupne infrastrukture u SRH, od većih koprivničkih kolektiva, od kojih se očekivalo da će dati neke prijedloge, jedino je to učinio RO Željeznički prijevoz Koprivnica. Obećanje su trebale izvršiti i OOUR Elektra, SOUR Bilokalnik i Podravska banka. Ti će se prijedlozi poslati Izvršnom vijeću Sabora do 5. listopada i dati svim delegatima u Saboru s tog područja. RO Željeznički prijevoz Koprivnica tvrdi da plan ne valorizira u potrebnoj mjeri razvoj željeznice na tom području i na susjednim područjima. Naime, pruga Botovo – Koprivnica – Dugo Selo sastavni je dio magistralnog željezničkog pravca Rijeka – Zagreb – Koprivnica – NR Mađarska, i vodi prema ostalim srednjeevropskim i istočnim zemljama koje se koriste tim željezničkim smjerom. Zbog toga se traži da i ta pruga ima prednost u planu rekonstrukcije.

Također pruga Osijek – Koprivnica – Varaždin ima značajnu ulogu u prometnom povezivanju naše zemlje. To je tzv. Podravska magistrala kojom se obavlja veliki transport i omogućava iskorištavanje prirodnih uvjeta i povezivanje SR Slovenije, Hrvatske i SAP Vojvodine.

U taj željeznički prijevoz investirano je radi modernizacije osnovne infrastrukture, ali to još nije dovoljno. Potrebna je daljnja modernizacija i ulaganja u druge kapacitete, zato regija i Koprivnica traže da i pruga Dalj – Osijek – Koprivnica – Varaždin ima prednost u planu. U Koprivnici su nezadovoljni i planiranim iznosom ulaganja u integralni transport i industrijske kolosijeke, jer njima se ne mogu pokriti ni osnovne potrebe. Zbog toga je traženo da se za integralni transport predvide veća sredstva.

Valja naglasiti da to nije mišljenje samo Koprivnice, već i više regija koje su zainteresirane za bolji željeznički prijevoz, a modernizacija pruge prema Rijeci od prvorazrednog je značenja za riječku luku koja, zapostavljena u modernizaciji prometnih pravaca, gubi bitku za naziv prve luke Jadrana, jer se zbog pogodnih uvjeta transport iz drugih zemalja već prebacuje u susjednu Italiju, odnosno luku Trst. Razlog više da se prijedlozi RO-a Željeznički prijevoz odmah prihvate”.

Ovaj tekst objavljen je 4. listopada 1985. godine. Svaka sličnost s današnjim stanjem – namjerna je!

 

SUSRET S MIRKOM BRLJEKOM, DOBITNIKOM NAGRADE OPĆINE KOPRIVNICA
Odrekao se dijela nagrade
”Nagrada 7. studenoga 1943. dodjeljuje se svake godine petorici najzaslužnijih pojedinaca za zasluge u određenom području. Zasnovana na čvrstim i strogim kriterijima, nagrada u Podravini ima ugled i zna se da uvijek dolazi u prave ruke.

Jednu od tih nagrada općine Koprivnica dobio je i Mirko Brljek. Zaposlen je u RO Podravka-Trgovina SOUR-a Podravka. Dugogodišnji radnik u privredi godinama je obavljao odgovorne dužnosti kao rukovodilac, a u jednom mandatu bio je potpredsjednik Skupštine općine Koprivnica.

Nagrade što su ih primili pojedinci sastoje se od plakete, diplome i simboličnih 15.000 dinara.

Mirko Brljek je na sastanku kod predsjednika Skupštine općine Koprivnica saopćio novinarima da se odriče dijela nagrade (10.000) u korist Lige za borbu protiv raka.

– Želio sam da ovim gestom potaknem osnivanje ogranka Lige za borbu protiv raka u Koprivnici, kako bi se i na ovom području prikupila sredstva za borbu protiv te opake bolesti – rekao je M. Brljhek.

Gest Mirka Brljeka primljen je u Koprivnici s izrazitim simpatijama.”

Ovaj tekst objavljen je 16. studenoga 1981. godine, a sada je prisjećanje na obljetnicu osnivanja ogranka Lige za borbu protiv raka u čemu smo kao osnivači sudjelovali zajedno s Mirkom Brljekom, koji je upravo od opake bolesti kasnije i umro.

 

U KOPRIVNICI POČELA RAD TRIBINA GRAĐANA
Dijalog s bazom
”Galerijsko-scenski prostor pokrenuo je zanimljivu tribinu, na kojoj će se povremeno pojavljivati najistaknutiji društveno-politički i javni radnici te privrednici koprivničke općine.

Prvi gost ”Tribine u petak navečer” bio je predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine općine Koprivnica mr. Julio Kuruc. U dvosatnom razgovoru s građanima, on je iznio koprivničke planove u ovoj godini i u srednjoročnom razdoblju, ali je i odgovarao na pitanja koja su građane zanimala.

Takvi razgovori o malim stvarima uspostavili su nužan dijalog koga je, na žalost, sve manje. Bez obzira na to što imamo delegatski sistem, ipak u njemu manjka povratnih informacija. Delegati slabo ili nikako ne kontaktiraju s bazom, pa su takvi razgovori prilika da se i rukovodioci i građani informiraju iz prve ruke o svemu što ih zanima.

Razgovor je podsjetio na stare dobre zborove birača i vremena kad su građani bili željni inofrmacija. Teorijski, danas ih imaju znatno više, ali je pitanje koje dolaze do njih i je li uopće dolaze.

Zanimanje za takvu tribinu očito postoji pa se očekuje da će se na njih odazvati i sugovornici – općinski i privredni rukovodioci.”

Ovaj tekst objavljen je 21. siječnja 1985. godine i vjerojatno je u današnje postizborno vrijeme dobar podsjetnik na nešto što je nužno, a to je kako smo to nekad ružno nazivali, kontakt s bazom. Kao zagovornici lokalne televizije tvrdimo da nam podravska dalekovidnica manjka najmanje dva desetljeća: razvijali smo tuđe televizije, a (svjesno?) zanemarili svoju. Da: moralo bi se češće pokazivati biračima.

Tekst i foto Ivo Čičin-Mašansker

čitam...
Loading...