24.1 C
Koprivnica
Petak, 21. lipnja 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
kolumna, Dr. Ivana Karlovčan Haramustek

Stres i kako ga smanjiti
S

Svi ste čuli za stres, za ubojicu modernoga doba, zar ne? Nosite se s njime svaki dan, neki uspješno...a neki nikako...

Ne propustite

Stres definiramo kao skup fizičkih i psihičkih promjena koje nastaju u organizmu kada vanjski i unutarnji čimbenici (stresori) remete fiziološku ravnotežu organizma koja je nužna za normalno održavanje života. Stres nije ni okolnost ni osoba, stres je naša reakcija na okolnosti i odnose! Stres nastaje kao interakcija između uzročnika stresa, našega opažanja i interpretacije događaja, te sposobnosti da se nosimo sa stresom.

Simptome stresa možete primjetiti svakodnevno, kada se brinete za svoju obitelj i djecu, tijekom užurbanog dana na poslu, kada se nosite sa nekim izazovnim problemom, kad plaćate račune…stres je posvuda. I dok je malo stresa u redu i korisno, previše stresa koji je svakodnevno zastupljen može vas iscrpiti i razboljeti, kako fizički tako i psihički. Naša su tijela dizajnirana da podnose male doze stresa, ali nismo sposobni nositi se sa dugotrajnim kroničnim stresom bez da on ne ostavi posljedice na naše fizičko i psihičko zdravlje. Niti jedan dio našega tijela nije imun na stres!

Ljudi različito doživljavaju stres

Ono što kod jedne osobe uzrokuje stres, drugu možda ni ne zanima. Neki su ljudi sposobniji nositi se sa stresom od drugih. Kod osoba koje imaju smanjenu sposobnost „nošenja“ sa stresom dolazi do privremenog ili trajnog oštečenja tkiva i organa što nazivamo psihosomatskom bolešću. Tijekom stresa povečavaju se otkucaji srca, ubrzava se disanje, stežu se mišići i raste krvni tlak. Dugotrajni stres može uzrokovati poremećaj u funkcioniranju različitih orgasnkih sustava i uzrokovati bolest, primjerice kardiovaskularni sustav (povišeni krvni tlak, ubrzani rad srca, angina pektoris), pa endokrini sustav (šečerna bolest, bolesti štitnjače), respiratorni sustav (astma), gastrointestinalni sustav (gastritis, ulkus), neurološki sustav (vrtoglavica, migrena, tenzijska glavobolja), koštani sustavi (bolovi u kralježnici, reumatološke bolesti), kožni sustav (eurodermitis, akne), te psihički sustav (anksioznost, nesanica, teškoče u konentraciji, eksplozivnost…).

Razlikujemo dvije velike vrste stresa, akutni i kronični stres. Vjeruje se da akutni stres nema toliko ozbiljne posljedice na zdravlje, ali posljedice stresa na organizam ovise o samome uzroku stresa i intenzitetu reakcije organizma. Brojnim istraživanjima uočeno je da stres može biti okidač za razvoj određenih bolesti, ali ne i nužan uzrok, te da može dovesti do pogoršanja simptoma već postojeće bolesti.

Kako stres utječe na naš organizam?

Fizički siptomi stresa uključuju:

  • nisku razinu energije,
  • probleme sa želucem i probavom ( uključujući proljev, zatvor i mučninu) što može rezultirati gastritisom, GERB-om, ulceroznim kolitisom, sindromom iritabilnoga crijeva,
  • bolove i napetost u mišićima,
  • bolove u prsima i ubrzani rad srca, visoki krvi tlak, srčani i moždani udar,
  • česte prehlade i infekcije,
  • gubitak i/ili oslabljeni libido,
  • nervozu i drhtavicu, zujanje u ušima, hladne i znojne ruke i stopala,
  • suha usta i otežano gutanje,
  • nesanica,
  • osjećaj „knedle“ u grlu, škrgutanje zubima,
  • problemi s kožom i kosom poput akni, psorijaze i ekcema, te trajni gubitak kose.

Kognitivni simptomi stresa uključuju:

  • stalnu zabrinutost,
  • brze misli,
  • zaboravljanje stvari i neorganiziranost,
  • nemogućnost zadržavanja pažnje,
  • lošu prosudbu,
  • pesimizam i negativnost što dovodi do depresije, anksioznosti i poremećaja osobnosti.

Bihevioralni simptomi stresa uključuju:

  • promjene u apetitu – smanjenje ili povećanje apetita,
  • odugovlačenje ili izbjegavanje odgovornosti,
  • povećanu konzumaciju alkohola, droge i/ili cigareta,
  • nervozna ponašanja poput grickanja noktiju, vrpoljenja i koračanja.

Način suočavanja sa stresom kod svakoga je različit. Bilo bi dobro kada bi se osoba u tom trenutku mogla usredotočiti na problem i situaciju, a ne samo na emocije. Međutim, emocionalni stres je snažan i pokreće brojne reakcije u tjelesnome i psihičkom funkcioniranju. Stoga je iznimno važno da svaka ososba nađe svoje unutarnje mehanizme borbe sa stresom. Jednostavno, ne možemo naći mir izbjegavajući život, a život donosi svakodnevni stres. Bilo pozitivni ili negativni. Život je mješavina pozitivnih i negativnih iskustava koje bismo trebali prihvatiti. Stres je neizbježan, a zdravlje organizma postiže se samo ukoliko postoji ravnoteža tjelesnog i psihološkog.

Pa kako se onda nositi sa stresom?

Važno je da se u svoje slobodno vrijeme znate „isključiti“ i pronađete način za opuštanje koji je kod svakoga čovjeka individualan. Ako ikako možete, započnite dan sa pozitivnim stavom, realnim planom i zdravim doručkom! Ako je glavni krivac za stres vaš rad, potrudite se pronači način kako promjeniti radne obaveze, postaviti realne vlastite mogućnosti i ciljeve.

Pokušajte boraviti više u prirodi, na svježem zraku. Okrenite lice suncu, zatvorite oči, neka vas toplina sunca grije nekoliko minuta. Bavite se fizičkom aktivnošću, zaokupite svoje misli s nečim što vas veseli! Prakticirajte optimizam, humor i smjeh. Smijte se glasno kada god možete, zabavite se. Nasmiješite se ljudima oko sebe. Ne samo da ćete sebi popraviti dan, već i ljudima oko sebe. Smijeh liječi toliko toga!

Družite se s prijateljima, obitelji i ljudima koji vas vesele i umiruju! Držite za ruku nekoga koga volite! Da se lakše odupremo stresu jako je važna okolina i socijalna podrška koju osoba prima od najbližih. Ponekada je dovoljan iskren i otvoren razgovor s osobom od povjerenja za ublažavanje učinaka stresa, a ponekada je potrebno potražiti psihoterapijsku i psihofarmakološku pomoć.

Vodite brigu o sebi! Dobar odmor i san te kvalitetna prehrana dobri su koraci prema razvoju veće otpornosti na stres. Pokušajte prepreke (stres) zamisliti kao privremene i rješive. Budite realni! Fokusirajte se na ono što vam je bitno i recite NE ljudima ili okolnostima koje vam oduzimaju vrijeme i pozitivnu energiju. Manje očekujete od sebe! Ukoliko ste u prilici, pomažite drugima jer time pomažete i sebi i umanjujete stres.

Više spavajte! San je izuzetno važan ako želite da se osobodite nervoze i stresa. Bitka sa stresom je vrlo često na vrhuncu kada treba da se odmorimo. Misli se roje u glavi, naviru sve obaveze koje jeste, niste ili tek treba da završite. Čini se da je u pitanju začarani krug. Neka vaš odmor krene koji sat prije spavanja. Ne naprežite mozak pred spavanje, već se opustite uz omiljenu seriju, film ili knjigu. Odložite mobilni telefon na nekoliko sati. Usmjerite svoje misli na nešto drugo, odmorite oči, prošetajte, drijemajte, isprobajte neki novi recept, ispecite kolač kojega do sada nikada niste, budite kreativni!

Ustanite prije svih i uživajte u šalici kave ili čaja sami sa sobom i prisjetite se svega što vam je dobro u životu. Zapjevajte omiljenu pjesmu, ogulite naranđu i upijte njezinu mirisnu aromu!

I ne zaboravite, kućni ljubimci također umanjuju stres, nabavite jednog! Ako želite dan bez stresa komunicirajte samo sa životinjama i biljkama! Neka vaše slobodno vrijeme bude prožeto događajima i ljudima koji Vas vesele jer zdravlje uma je preduvijet zdravoga organizma.

Dr. Ivana Karlovčan Haramustek, dr.med.spec.

 

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014-2020 iz Europskog socijalnog fonda.

Ukupna vrijednost projekta je 393.784,50 kuna, te je iznos bespovratnih sredstava 393.784,50 kuna od čega su sredstva Europske unije 85%, a Državnog proračun 15%.

Sadržaj ovog promidžbenog materijala isključiva je odgovornost Doma zdravlja Koprivničko-križevačke županije.

Više informacija o EU fondovima na: http://strukturnifondovi.hr i http://www.esf.hr/

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Nije mu bilo spasa

FOTO I VIDEO // Strašna nesreća kod Koprivnice, motociklist na mjestu poginuo, oglasila se i policija!

Strašna prometna nesreća dogodila se nešto prije 19.30 sati na državnoj cesti u Reki kod Koprivnice. Kako doznajemo od...
- Oglasni prostor -
Vnuk Produkt - PVC stolarija Prelog - Salamander

Vezane vijesti

×