Kada ljudi najave samoubojstvo ili često govore bolje da me nema, treba ih, suprotno uvriježenom mišljenju, shvatiti ozbiljno, jer velik dio njih zaista to i izvrši – upozorava N. Hrenić te napominje da je život uvijek vrijedniji od bilo kakvog problema.
Sve smo češće svjedoci sve brojnijih samoubojstava na području Koprivničko-križevačke županije. Dok si je lani život oduzelo 30 ljudi, ove se godine u prvih šest mjeseci brojka već popela na njih 12.
Osmero si je ljudi život oduzelo vješanjem, dogodilo se jedno bacanje pod vlak te jedno bacanje pod vozilo.
Tijekom lipnja jedna si je osoba oduzela život bacanjem u bunar, a druga je samoubojstvo počinila ubodom oštrim predmetom.
– Često su razlog samoubojstva dugotrajni financijski problemi koji dovode do emocionalnog iscrpljenja i ljudi ne vide izlaz. Da je gospodarska situacija bolja, lakše bi našli posao, no ovako se dugovi gomilaju i na kraju ne vide drugo rješenje – objasnila je za naš portal koprivnička psihologinja Nina Hrenić.
U posljednjih osam godina, od samih početaka ekonomske krize koja nas je pogodila 2008. godine, pa do danas, na području Koprivničko-križevačke županije život si je oduzela 241 osoba.
U posljednjih osam kriznih godina, bilo je i 165 pokušaja samoubojstva i to najčešće trovanjem lijekovima ili pesticidima, kako si je život pokušalo oduzeti 46 osoba.
N. Hrenić kaže da statistika pokazuje da žene i djevojke češće pokušavaju, dok muškarci češće izvršavaju samoubojstvo.
– Mnogo puta tome činu kumuje alkohol. Adolescenti si najviše oduzimaju život zbog prekida emocionalnih veza. Oni nemaju toleranciju na frustraciju, kad nešto hoće, to mora biti odmah pa impulzivne reakcije znaju biti kobne – dodaje N. Hrenić.
Kao način samoubojstva, najviše je vješanja, čak 124, slijedi pucanje iz oružja, bacanje pod vlak, skakanje u bunar ili jezero, ubadanje ili rezanje te na kraju trovanje.
– Razlog samoubojstava kod svih generacija su dugotrajne depresije koje uzrokuju poremećeni odnosi, gubitak bliske osobe, financijski problemi. Preplavi ih crnilo, bez energije su i na kraju zaključuju da je život najveći pakao – objašnjava psihologinja.
Napominje da su često razlozi samoubojstva okolini nejasni, tj. ne vide u tome povod za oduzimanje života, no važno je kako se osjeća ta osoba i kako gleda na situaciju.
– Kada ljudi najave samoubojstvo ili često govore bolje da me nema, treba ih, suprotno uvriježenom mišljenju, shvatiti ozbiljno, jer velik dio njih zaista to i izvrši – upozorava N. Hrenić te napominje da je život uvijek vrjedniji od bilo kakvog problema.
