O boravku Židova u gradu Koprivnici, prema postojećem stanju istraženosti, nema za razdoblje prije 18. stoljeća pouzdanih podataka, iako se «židovske» veze i Koprivnica su djelom vidljive u srednjem vijeku kada su Koprivnicu pod svojom vlašću tijekom...
Koprivnica je imala jake konjaničke snage, a kao zapovjednici su služili mnogi pripadnic najuglednijih obitelji tadašnje Hrvatske. Husarski (konjički) kapetani i potkapetani u Koprivnici su bili neštajerskog podrijetla. Svi, za sada poznati, husarski kapetani pripadali su hrvatsko-slavonskom plemstvu....
U Koprivnici su nekada postojale ulice podijeljene na utvrdu i podgrađe. U utvrdi su bile: Velika, Srednja, Gospodska (današnje Oružanska, Vijećnička i Esterova ) te Njemačka ulica. U podgrađu su bile popisane: Pijac (vanjski trg, danas Trg...
U kazališnom životu nekadašnje Hrvatske bili su snažni utjecaji germanizacije i mađarizacije (npr. staro kazališno središte Varaždin izvodi svoju prvu predstavu na hrvatskom jeziku tek 1841. godine), a dramski amaterizam rano se javlja u Podravini, osobito u...
Kako izračunati broj stanovnika grada u srednjem vijeku?Na osnovu sačuvanih podataka gotovo je nemoguće otkriti koliko je Koprivnica u srednjem i ranome novom vijeku imala stanovnika. Srećom, danas «napredniji» zapadnoeuropski povjesničari uspjeli su otkriti metodu procjene broja...
Jedna od nekada najznačajnijih kulturnih udruga na području grada Koprivnice je bio ogranak Seljačke sloge koji je djelovao pod okriljem seljačkog pokreta braće Radić. Ova je organizacija u Koprivnici osnovana 15. siječnja 1928., no zbog uspostave diktature...
Nakon završetka velike ekonomske krize, hrvatski seljački pokret je počeo stvarati alternativne oblike gospodarstva, ali je poticao i organiziranje obrtništva, graditeljstva, športa i drugih oblika društvenog života. Za gospodarski je razvoj od izuzetnog značenja...
U poljima iza ulice Brežanec (u današnjoj Goričkoj ulici) nalazila se kapela Sv. Marije Magdalene. Godine 1650. spominje se kao nova i dobro građena. Kapela je bila podignuta oko 1649. godine, što se može vidjeti iz kanonskog...
Studenti iz Koprivnice i okolice su najčešće studirali u Beču, ali i na drugim europskim sveučilištima - Bologni, Rimu, Padovi, Sieni, Ferrari, Grazu, Krakovu, Pečuhu, Montpellieru i Pragu. Od njih 117, prema trenutnim spoznajama i stanju istraženosti,...
Prijašnje zapadno koprivničko prigradsko naselje Dubovec (danas dio Koprivnice) ukazuje da je tamo prije bila šuma. Kako se Dubovec ne spominje u srednjemu vijeku njegov je naziv najvjerojatnije došao od onih stanovnika koji su se naselili u...
