Dinara je smještena uz granicu s BiH, proteže se od Knina do Sinja, a nastavlja se na nju planina Kamešnica. Na Dinari je najviši vrh Hrvatske, Sinjal s 1831 metara nad morem, no najviši vrh same planine je Troglav s 1913 metara, s druge strane granice.
Čovjek je iskrčio šumu koja je nekad vladala da bi dobio pašnjake i održavao ih vatrom, ali i stokom koja pase. Najviše je bilo koza. Kiše i vjetar su potom isprali tlo, što je sve utjecalo na današnje stanje. Šumu i danas nalazimo na nekim mjestima, ponajviše na sjevernim padinama, većim strminama, ponikvama i sličnim manje dostupnim dijelovima. Na južnim padinama Dinare očuvane su termofilne submediteranske šume: najniže položaje zauzima zona bijeloga graba, na nju se nastavlja zona crnoga graba, zatim zona bukve i na najvišim položajima je klekovina bora krivulja.
Iako izgleda kao negostoljubiva kamena golet, Dinara obiluje životom. U ovakvim prilično ekstremnim uvjetima dom su našle specijalizirane životinje. Možemo reći da vladaju paučnjaci, kukci i gmazovi, otporni na isušivanje, koji se u nepovoljno doba godine zavlače pod stijene ili tlo. Skakavci često napuče svaki kutak i hodanjem kroz planinski travnjak skaču na sve strane. Naročito je zanimljiv sredozemni zeleni konjic. Naraste do 12 centimetara, no viđeni su i veći primjerci. Vitak je i izduljen, dugih nogu, velike glave i narančastih ili žutih ticala.
Uz poskoka dolazi i planinski žutokrug, naša zmija otrovnica. To je mala zmija i nije opasna kao poskok, ali svejedno treba paziti kuda se hoda.
Dinara je kao naša najviša planina oduvijek privlačila i planinare, iako nema toliko spektakularnih krajolika kao primjerice Velebit. Dva su najčešća uspona, jedan iz sela Glavaš preko Kijeva, a drugi iz Knina s druge strane. Najbolja je kombinacija ova dva dijela, uz noćenje u planinarskim skloništima sa strane Glavaša ili domu s kninske strane.
Upozorenje, na Dinari ima iznimno malo hladovine pa ne preporučujem uspon ljeti osim onima najotpornijima.
Nedavno je osnovan i Park prirode Dinara, no još nije u funkciji. Dio parka su i izvorišna područja Cetine te rječica Krčić, koje svakako valja posjetiti u sklopu obilaska Dinare.
