“Zdrav čovjek ima tisuću želja, bolestan samo jednu – zdravlje.”
Često opći dojam o broju oboljelih, znatno odstupa od prave slike stanja zdravlja ukupne populacije. Zato su najvjerodostojniji službeni podaci o morbiditetu (obolijevanju) i mortalitetu (umiranju) stanovništva. Svjetska zdravstvena organizacija izvještava da je posljednjih desetljeća došlo do porasta kroničnih bolesti u gotovo svim zemljama svijeta. Upozorava se na dalji porast tih bolesti zbog starenja stanovništva – produžen je životni vijek, suvremenog načina života, loših životnih navika (pušenje, neadekvatna prehrana, premalo kretanja, stres, …) te utjecaja čimbenika iz okoliša na zdravlje.
Prema pokazateljima morbiditeta i u Hrvatskoj su vodeće, kronične nezarazne bolesti. Među njima posebno se ističu kardiovaskularne (srčano-krvožilne), zloćudne, duševne bolesti, šećerna bolest, kronične bolesti dišnog sustava i ozljede.
Vodeći uzrok smrtnosti u naših ljudi uvjerljivo su bolesti kardiovaskularnog sustava. Među njima dominira ishemijska bolest srca, a potom cerebrovaskularne bolesti. Slijede zloćudne bolesti, a najčešće lokalizacije raka su pluća, debelo crijevo i dojka u žena.
Najčešći razlozi odlaska liječniku primarne zdravstvene zaštite su bolesti dišnoga i mišićno-koštanog sustava (posebice križobolja), smetnje cirkulacije te bolesti urogenitalnog sustava. Od pojedinačnih bolesti najčešće su akutne infekcije gornjeg dišnog sustava, visok krvni tlak, bolovi u leđima i križima.
KARDIOVASKULARNE BOLESTI
Osim što su najčešći uzrok smrtnosti, ove su bolesti i na drugom su mjestu po broju bolničkih liječenja i morbiditetu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Može se mnogo učiniti na planu prevencije, obzirom da je visok krvni tlak kao zasebna bolest jedan od najvažnijih uzroka prijevremenog umiranja, a može se prevenirati..
ZLOĆUDNE BOLESTI
Prve su po broju hospitalizacija i drugi uzrok smrtnosti. Stope pojavljivanja i smrtnosti povećavaju se s dobi i više su u muškaraca, najvećim dijelom zbog tzv. pušačkog raka.
DUŠEVNI POREMEĆAJI
Zbog njihove relativno visoke pojavnosti, narušavanja kvalitete života oboljeloga te značajnog udjela u korištenju zdravstvene zaštite predstavljaju sve veći javnozdravstveni problem.
ŠEĆERNA BOLEST
Postaje sve učestalija, a komplikacije koje ju prate znatno smanjuju kvalitetu života, uzrokuju invalidnost i preranu smrtnost. Procjenjuje se da u Hrvatskoj u odrasloj dobi prevalencija iznosi oko 9 % (devet oboljelih na sto stanovnika).
Na pitanje može li se išta učiniti da stanje zdravlja nacije bude bolje, odgovor je potvrdan. Budući da se većina kroničnih bolesti može prevenirati, ili barem odgoditi njihov nastup, potrebno je sustavno provoditi programe promicanja zdravlja.
Preventivne programe na zaštiti zdravlja treba istodobno provoditi na populacijskoj i individualnoj razini. Stoga su i više nego poželjni nacionalni programi u borbi protiv raka i na njih bi se obavezno trebalo odazivati: dojka, grlić vrata maternice, debelo crijevo). Zapamtite da svojim odgovornim ponašanjem možete najviše učiniti da sačuvate zdravlje.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr