Nakon zmija Podravine, i posebno na radost svih zmijoljubaca, evo još jedan tekst o zmijama, i to o cijeloj Hrvatskoj.
Možda ni jedna druga životinja nije tako prezrena kao zmija. Još od rajskog vrta, zmija je simbol podmuklosti, a njen otrov je i u stvarnosti znao biti koban. Ubiti zmiju postala je s vremenom općekorisna aktivnost. Iako je znanost rasplinula mnoge mitove, dandanas postoje mnoge zablude, kako u javnosti, tako i u medijima. Zmije tako ne piju mlijeko kravama, a poskok ne skače i ne juri za ljudima.
Zmije su gmazovi bez udova, vanjskih uha, kapaka. Duguljastog su oblika tijela s velikim brojem kralješaka, a prekriveni su ljuskama. Sve su zmije grabežljivci koji gutaju plijen. Često mogu proždrijeti velik plijen, jer su im kosti čeljusti spojene samo ligamentima te su time vrlo pokretljivi i fleksibilni.
Najčešći plijen su im žabe, gušteri, ptice i njihova jaja, mali sisavci, druge zmije, ribe i kukci. Jedna od značajnijih obilježja zmija je otrov kojim paraliziraju i ubijaju žrtvu. U Hrvatskoj imamo tri vrste zmija otrovnica: poskok, žutokrug i riđovka. Dok prve dvije vrste žive pretežno u krškom dijelu Hrvatske i nekim panonskim gorama, riđovku nalazimo i u nizinama. Otrovnice prepoznajemo po cik-cak liniji na leđima, mačjim očima te kratkom, ali jakom tijelu.
Kod nas sve vrste spadaju u ljutice te imaju hemotoksični otrov s izraženom reakcijom na mjestu ugriza. Otrov cirkulacijom krvi potom ugrožava i unutrašnje organe što ga čini opasnim po život ljudi. Otrov je primarno napadačko oružje te ga zmija u obrani koristi samo u nuždi. U Hrvatskoj živi još dvije vrste zmija za koje kažemo da su poluotrovnice: zmajur te crnokrpica. One u žrtvu luče otrov, ali ga ubrizgavaju stražnjim zubima te nisu opasne po čovjeka. Te dvije kao i ostalih deset neotrovnica su guževi. Ribarica i bjelouška dobro plivaju i rone. Bjelica se dobro penje. Najveća od svih je četveroprugi guž, poznat i kao kravosas koji doseže preko 250 centimetara.
Zmije se u proljeće pare i tada se često skupljaju u velikom broju. Nekoliko mužjaka omota se oko ženke, pokušavajući ju osjemeniti. Većina zmija leže jaja, ali riđovka rađa žive mlade koji su se u njenom tijelu netom izvalili iz jajne opne. Takva ljubavna masovnost su rijetke slike, jer zmije su inače solitarne.
Love uglavnom danju, jer kao i ostali gmazovi, ovise o suncu kao izvoru topline. Zato se ujutro znaju sunčati, posebno na stijenama, suhom drvetu, suhozidim.
Zimi iz istog razloga hiberniraju, često opet zajedno. Zmije imaju vrlo važnu ulogu u ekosustavu, regulaciji populacije glodavaca koji mogu nanijeti štete usjevima i prenositi bolesti.
Kad naiđemo na zmiju, trebamo ju samo zaobići ili pustiti na miru. Kad hodamo kroz visoku travu ili grmlje u područjima s otrovnicama, treba obući visoke cipele i duge hlače, a ujesen pripaziti na grane drveća i grmlja gdje se znaju sunčati poskoci.
Što napraviti u slučaju ugriza?
Valja se prije svega smiriti. Čovjeku u panici ili strahu srce brže kuca i tjera krv s otrovom jače po tijelu. Potrebno je promatrati što se dešava i jeli uopće poskok ugrizom uštrcao otrov, jer gotovo polovica ugriza su suhi. Ako dođe do boli i oticanja, mora se što prije potražiti liječnik. Nije nikako preporučljivo samoliječenje protuotrovom zbog moguće alergijske reakcije na protuotrov. Također, nije dobro rezati, sisati ranu niti podvezivati, već samo malo zaviti ruku ili nogu iznad ugriza da se uspori cirkulacija krvi.
Sve zmiju u Hrvatskoj zaštićene su zakonom te se ne smiju ozljeđivati, ubijati, uznemirivati, loviti i držati u zatočeništvu.
