Već smo pisali o “umjetnim zglobovima” (endoprotezama), ističući da predstavljaju jedno od većih dostignuća moderne medicine. Kad konzervativni načini liječenja (lijekovi, fizikalna terapija medicinska gimnastika, smanjenje tjelesne težine, ortopedska pomagala) više nemaju efekta, a klinički i radiološki nalaz to indiciraju, preostaje jedino ugradnja endoproteze kuka.
Ugradnja kvalitetene endoproteze od strane iskusnog ortopeda daje izvrsne rezultate, a glede vijeka trajanja, najnovije proteze traju čak tridesetak godina. Ovaj operativni zahvat donosi bolesniku veliko olakšanje, oslobađa od bolova, vraća praktički punu gibljivost bolesnom kuku i znatno podiže kvalitetu življenja.
Dakle ako je ortoped preporučio operativni zahvat zamjene zgloba kuka, onda je on sigurno indiciran i potreban. Ipak konačna odluka, što je i razumljivo, je na pacijentu. Sam postoperativni oporavak i rehabilitacijski postiprogram nakon ugradnje umjetnog kuka uglavnom je ujednačen. Razlike se odnose na individualne prilagodbe svakom pojedinom pacijentu vezane uz dob, opće zdravstveno stanje, otežavajuće i nepredviđene okolnosti vezane uz rehabilitacijski program, tip proteze i način operativnog zahvata.
Ako vas čeka zamjena zgloba kuka, već sada počnite vježbati, kako bi ojačali muskulaturu. Prednost imaju rasteretne vježbe, vježbe istezanja i vježbe za povećanje opsega pokreta. Ako imate višak kilograma, pokušajte do operacije dostići idealnu tjelesnu težinu i time smanjiti dodatno opterećenje zgloba kuka. Osim navedenih vježbi preporuča se plivanje i vožnja bicikla. Sjedište bicikla mora biti više, a radi sigurnosti od eventualnog pada, bicikl neka bude „ženski“ – bez poprečne prečke koja spaja prednji i stražnji dio bicikla.
Već prvi dan po operacijskom zahvatu, započinje se vježbati uz nadzor fizioterapeuta.. Pacijent se posjeda i uspravlja uz krevet već prvog dana, a u u prvom tjednu i hoda uz pomoć dvije podlakatne štake s minimalnim m opterećenjem operirane noge. Provode se pasivne i od fizioterapeuta asistirane vježbe pregibanja u kuku i koljenu i dozirano odmicanja kuka s ispruženim koljenom. Sedmi dan po operaciji pacijent već smije sjesti na stolac standardne visine. Važno je, da se operirana noga u krevetu nalazi u položaju blažeg otklona u stranu – 15 stupnjeva, da je malo odignuta i u srednjem položaju. Poslije operacije važno je izbjegavati sve nagle i ekstremne pokrete.
Kod silaska iz kreveta ili pri lijeganju treba se koristiti snagom zdrave noge. Prva tri tjedna svakako izbjegavati rotacije operirane noge prema van ili unutra. Pri hodu se koriste podlakatne štake, a operirana noga postupno se sve više opterećuje. Treba izbjegavati duže sjedenje a kod ustajanja treba se podizati na zdravu nogu. Preporuča se sjedenja na višem stolcu, tvrđeg sjedišta. Potrebno je izbjegavati i pregibanje u operiranom kuku veće od 90 stupnjeva. Nije dobro sjediti prekriženih nogu – postavljati nogu jednu preko druge.
Načelno, potrebno je pridržavati se svih uputa i ograničenja, od strane liječnika – ortopeda/fizijatra i fizioterapeuta. Prilikom kupanja, daleko je bolje umjesto kade koristiti tuš s ugrađenim rukohvatom u kabini. Sve aktivnosti kod kojih je potrebno često pregibanje i pokret rotacije u kuku dobro je izbjegavati.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel.: 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr