Savjeti liječnika

Živjeti normalno s umjetnim kukom

Glede vijeka trajanja, najnovije proteze traju čak tridesetak godina. Ovaj operativni zahvat donosi bolesniku veliko olakšanje, oslobađa od bolova, vraća praktički punu gibljivost bolesnom kuku i znatno podiže kvalitetu življenja.

17:30h
0
drazen-sacer
KOLUMNA Dražen Sačer

Već smo pisali o “umjetnim zglobovima” (endoprotezama) ističući da predstavljaju jedno od većih dostignuća moderne medicine. Kad konzervativni način liječenja (lijekovi, fizikalna terapija medicinska gimnastika, smanjenje tjelesne težine, ortopedska pomagala) više nema efekta, a klinički i radiološki nalaz na to ukazuju, tada jedino preostaje ugradnja endoproteze kuka.

Ugradnja kvalitetene endoproteze od strane isusnog i vještog ortopeda daje izvrsne rezultate. Glede vijeka trajanja, najnovije proteze traju čak tridesetak godina. Ovaj operativni zahvat donosi bolesniku veliko olakšanje, oslobađa od bolova, vraća praktički punu gibljivost bolesnom kuku i znatno podiže kvalitetu življenja.

Dakle ako je ortoped preporučio operativni zahvat zamjene zgloba kuka, onda je on sigurno indiciran i potreban, jer se radi o dokazano uspješnom načinu liječenja. Ipak konačna odluka, što je i razumljivo, je na pacijentu. Sam postoperativni oporavak i rehabilitacijski program nakon ugradnje umjetnog kuka uglavnom je ujednačen. Razlike se odnose na individualne prilagodbe svakom pojedinom pacijentu vezane uz dob, opće zdravstveno stanje, otežavajuće i nepredviđene okolnosti vezane uz rehabilitacijski program, tip proteze i način operativnog zahvata.

Ako vas čeka zamjena zgloba kuka, već sada počnite vježbati, kako bi ojačali muskulaturu. Prednost imaju rasteretne vježbe, vježbe istezanja i vježbe za povećanje opsega pokreta. Ako imate višak kilograma, pokušajte do operacije dostići idealnu tjelesnu težinu i time smanjiti dodatno opterećenje zgloba kuka. Osim navedenih vježbi preporuča se plivanje i vožnja bicikla. Sjedište bicikla mora biti više, a radi sigurnosti od eventualnog pada, bicikl neka bude „ženski“ – bez poprečne prečke koja spaja prednji i stražnji dio bicikla.

Što se tiče izvjesnih ograničenja, poslije operacije važno je izbjegavati sve nagle i ekstremne pokrete. Rana rehabilitacija u bolnici provodi se uz nadzor fizioterapeuta. Već prvi dan po operacijskom zahvatu (zamjeni oboljelog zgloba „umjetnim kukom“), provode se vježbe stopala te statičke vježbe za natkoljenu, glutealnu, trbušnu i leđnu muskulaturu.

Pacijent se posjeda i uspravlja uz krevet i već u prvom tjednu hoda uz pomoć dvije podlakatne štake, s dozvoljenim opterećenjem operirane noge od 10 do 15 kg. Provode se pasivne i od fizioterapeuta asistirane vježbe pregibanja u kuku i koljenu i dozirano odmicanja kuka s ispruženim koljenom. Sedmi dan po operaciji pacijent smije sjesti na stolac standardne visine. Važno je, da se operirana noga u krevetu nalazi u položaju blažeg otklona u stranu – 15 stupnjeva, da je blaže odignuta i u srednjem položaju.

Kod silaska iz kreveta ili pri lijeganju treba se koristiti snagom zdrave noge. Prva tri tjedna svakako izbjegavati rotacije operirane noge prema van ili unutra. Pri hodu se koriste podlakatne štake, a operirana noga postupno se sve više opterećuje prema preporuci ortopeda-operatera. Treba izbjegavati duže sjedenje a kod ustajanja treba se podizati na zdravu nogu. Preporuča se sjedenja na višem stolcu, tvrđeg sjedišta. Potrebno je izbjegavati i pregibanje u operiranom kuku veće od 90 stupnjeva. Kod podizanja predmeta s poda operirana noga postavlja se unazad a pregibanje se izvodi u kuku i koljenu zdrave noge. Nije dobro sjediti prekriženih nogu – postavljati ih jednu preko druge.

Prilikom kupanja, izbjegavajte to činiti u kadi, jer je daleko bolje koristiti tuš s ugrađenim rukohvatom u kabini. Načelno, sve aktivnosti kod kojih je potrebno često pregibanje i pokret rotacije u kuku potrebno je izbjegavati. Ne preporuča se niti dugotrajna vožnja automobilom, a kad je ona nužna treba je prekidati kraćim pauzama.

Nakon ugradnje umjetnog kuka obvezno je pridržavati se svih uputa i ograničenja, od strane liječnika – ortopeda/fizijatra i fizioterapeuta. Vježbanje ne smije biti bolno, mora biti usklađeno s općom kondicijom i zdravstvenim stanjem pacijenta, a vježbati treba u laganoj i prozračnoj odjeći. Treba se držati planiranog rasporeda, vježbati redovito i upražnjavati dovoljno dnevnog odmora.

Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar, Tel.048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr

čitam...
Loading...