Koprivnički arhitekt Antonio Grgić prošli tjedan na arhitektonskoj konferenciji u Oberhausenu govorio je o koprivničkoj arhitektonskoj baštini, u njemačkoj regiji Ruhr.
Ta regija je središte metalurške industrije Njemačke i Europe, a u novije doba postaje poznata i po svojoj napuštenoj industrijskoj arhitekturi koja se arhitektonskim intervencijama revitalizira i pretvara u zamašnjak nove industrije – industrije kulture i turizma.
– To je za nas Koprivničance vrlo interesantno zbog malo poznate činjenice da je u gradu Koprivnici prije I. svjetskog rata bilo jedno od najvećih industrijskih postrojenja u ovom dijelu Europe, što je dobrim dijelom zasluga gradonačelnika Josipa Vargovića koji je početkom dvadesetog stoljeća uveo Koprivnicu u moderno industrijsko doba – upućuje nas Grgić.
Kaže kako bi sufinanciranjem kroz EU fondove i u Koprivnici bilo moguće napraviti iskorake u smjeru preoblikovanja napuštenih industrijskih pogona u urbane regeneratore grada Koprivnice kroz nove kulturne i ekonomske programe.
Na fotografijama su takvi primjeri regeneracije gradova kroz preoblikovanje industrijskih pogona, sve primjeri iz gradova regije Ruhr – spremnik za plin u Oberhausenu visok sto metara koji je pretvoren u ogromni galerijski prostor u svijetu, vodotoranj u Mullheimu pretvoren je u akvarij, lučka skladišta u Duisburgu preoblikovana su u regionalni arhiv, u Bochumu je rudnik pretvoren u muzej rudarstva, a u Essenu u regionalni muzej i muzej dizajna. U Dusseldorfu čitava luka iz zapuštenog dijela grada pretvorena je u najmoderniji i pulsirajući urbani centar.
