Danas (petak) u 21 sat u Klubu kulture Križevci, Mažuranićev trg 1, održat će se otvorenje izložbe đurđevačkog grafičara Hrvoja Baltića, koji će izložiti 18 cteža u boji raznih formata.
Umjetnost je najintenzivniji oblik individualizma poznat svijetu (Oscar Wilde)
Umjetnički rad Hrvoja Baltića koji možemo vidjeti na ovoj izložbi spada u domenu apstraktne umjetnosti i to tekovine početka i sredine dvadesetog stoljeća, kada se u umjetnosti događa radikalni prevrat. To je vrijeme kada umjetnost u potpunosti raskida s obvezom da bude lijepa i figurativna. Baltićeva djela su istraživanja podjednako op – arta i geometrijske apstrakcije. U nizovima crnih i bijelih linija koje stvaraju optičku iluziju kretanja i gibanja ploha, te daju dojam trodimenzionalnosti prepoznajemo utjecaj začetnika op – arta, Victora Vasarely – a i Bridget Riley. Upravo taj segment Baltićevih djela nam otkriva i tehničku uvježbanost umjetnikove ruke te preciznost i predanost u izvršenje umjetničkog zadatka. Kao kontrast vijugavoj liniji, umjetnik uvodi crnu, bijelu, sivu i crvenu plohu. Njegove geometrijske plohe moraju nas podsjetiti na Kazimira Maljevića, oca suprematizma, i njegov Crni kvadrat ili Bijelo na bijelom. Rasteri koji prekrivaju slobodne linije asociraju na Mondriana. U svom radu, umjetnik se igra sa svim ovim elementima, eksperimentira kontrastirajući ih – ne samo u izražajnom smislu već i u tehničkom smislu, kombinirajući crtež i kolaž.
Baltićev rad je improvizacija, istraživanje koje kreće od samog ishodišta umjetnosti – od točke.
Točka je oblik bez ijedne naglašene dimenzije i kao takva polazište za sve druge oblike, za liniju i plohu. Upravo t a fundamentalna likovna sredstva, točka, linija i ploha, likovna su sredstva kojima se umjetnik poigrava.
Njegova umjetnost je apstraktna, figuraciju u njoj ne možemo naći ni ne smijemo tražiti. No to ne znači da ona nema poruku. Ako malo pažljivije promotrimo odnose, primijetit ćemo da se u određenom broju radova strogi geometrijski rasteri „ nameću „slobodnoj liniji. Oni je uokviruju, ograničavaju, možemo čak reći da je sputavaju. Ovdje ću se povesti za mišlju Amy Lowell koja kaže: „ umjetnost je želja čovjeka da se izrazi, da zabilježi reakcije svoje sposobnosti na svijet u kojem živi „ te protumačiti te likovne odnose kao poruku mladog umjetnika koji traži svoje mjesto u formiranom likovnom krugu definiranom konvencijama i pokušava ukalupiti svoje kreativne težnje u zadane društvene okvire.
Ana Huzjak Kišivan, prof.
HRVOJE BALTIĆ
Rođen je 1. listopada 1980. godine u Bjelovaru. Osnovnu školu završio je u Đurđevcu, a srednju u Zagrebu (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna) gdje stječe zvanje aranžersko – scenografskog dizajnera. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, na nastavničkom odsjeku i to na grafičkom odjelu u klasi profesorice Dubravke Babić. Radi kao profesor likovne kulture u Osnovnoj školi Ivana Lackovića – Croate u Kalinovcu i u Gimnaziji Dr. Ivana Kranjčeva u Đurđevcu.
Grupne izložbe:
2002. Đurđevac, Galerija Stari Grad – ” Uokvirena pozivnica “
2004. Rijeka, Galerija Sv. Kuzam – ” Akvarel vodeno šaputanje “
2004. Zagreb – ” Pasionska baština “
2005. Đurđevac, Galerija Stari Grad – ” Uokvirena pozivnica “
2005. Križevci, Gradski muzej – ” Akvarel vodeno šaputanje “
2005. Zagreb, Smotra sveučilišta – ” Art in progress “
2007. Đurđevac, Galerija Stari Grad – ” Slikarsko – kiparska radionica – Picok “
2008. Virje, Osnovna škola – ” Izložba likovnih djela iz zbirke Osnovne škole “
Samostalne izložbe:
2005. Đurđevac, Gradska knjižnica – galerija Ex libris
2006. Križevci, Gradski muzej
Međunarodne kolonije:
2005. Split, Maestral
2005. Brač, Otok
Adresa:
Hrvoje Baltić
Budrovac, Bilogorska 46
48350 Đurđevac