Rođendan koprivničkih obrtnika u salonu Danica

FOTO Vlasnica frizerskog salona Danica: Teško je naći zaposlenike jer u školi imaju premalo prakse, pa krećemo od nule

14:43h
0
Dan obrtnika
Tajnica Udruženja i tri generacije frizerskog obrta // Foto: Mario Kos

Istaknula je kako misli da bi se obrazovanje mnogo više trebalo posvetiti praktičnom dijelu, jer s premalo sati naukovanja učenici ne mogu naučiti i steći rutinu.

U frizerskom salonu Danica u Basaričekovoj ulici, danas je bila gužva povodom Dana obrtništva odnosno obilježen je dan koprivničkog Udruženja obrtnika.

O situaciji u obrtništvu, posebice onom frizerskom, progovorila je vlasnica gotovo pol stoljeća starog obiteljskog salona. Tanja Balog naslijedila je salon svoje majke i nada se da će koje od njene djece nastaviti tu tradiciju.

– Po meni je to predivna struka, djeca još uvijek odlučuju učiti taj zanat i svi koji vole struku, uz imalo volje i smisla, mogu biti dobri obrtnici. Ipak, pronalazak radne snage pričinja nam velik problem, jer svi koji izlaze iz frizerske škole dolaze s premalo prakse te krećemo s njima od nule – ispričala nam je obrtnica koja u salonu ima još dvije djelatnice, i koja kaže kako će raditi taj posao dokle god bude mogla.

Istaknula je kako misli da bi se obrazovanje mnogo više trebalo posvetiti praktičnom dijelu, jer s premalo sati naukovanja učenici ne mogu naučiti i steći rutinu.

Iste 1967. godine, kao i salon Danica, osnovano je Udruženje obrtnika Koprivnica, tako da je svečani događaj govorom otvorila tajnica Udruženja Jasmina Markota.

Dan obrtnika
Ravnatelj Obrtničke škole Ratimir Ljubić // Foto: Mario Kos

Rekla je da je u Koprivnici po pitanju obrtništva situacija specifična kako je tu sve bilo orijentirano prema industriji, tako da ono nije ovdje bilo toliko razvijeno kao, primjerice u Legradu i Đurđevcu, ali i da vjeruje kako Koprivnica polako dostiže ostale sredine.

– Grad ulaže napore i novac u razvoj obrtništva. Imamo sveobuhvatni program poticajnih mjera. Moram istaknuti da je on uvijek pomagao našoj instituciji, a nadam se još i boljoj suradnji. Nije dovoljno onih koji bi trebali pomagati obrtništvu, bez obzira na broj komora i inkubatora – ispričala je J. Markota i dala ne baš optimističnu sliku trenutne situacije u brojkama.

Kako kaže, grad je spao s 970 na 650 obrtnika te trend opadanja još uvijek postoji, iako nije tako drastičan kao prije pet godina. Ove je godine dosad bilo prijavljenih 30 novih obrta.

– Vidjet ćemo što će donijeti nova Vlada. Zasad nisam prezadovoljna jer nema rasterećivanja plaća što opterećuje obrtnika. Trošak je prevelik, ne može zapošljavati djelatnika pa mora raditi sam čime je manja i kvaliteta posla i promet – loša je prognoza tajnice Markote s obzirom na nesmanjivanje doprinosa na plaće. Kako je rekla, ne vidi ulogu obrtnika u novoj poreznoj reformi te je u iščekivanju drugih mjera gospodarske politike. Međutim, još je jednom istaknula pozitivnu ulogu i konstantnu brigu grada, kroz svoje mjere za obrtnike.

Mišel Jakšić uime Grada, izjavio je da on ne bi tu ulogu previše potencirao nego to smatra prirodnom zadaćom Grada, s ciljem razvoja obrtništva i poboljšanja standarda grada i građana.

Dan obrtnika
Gužva pri Danici // Foto: Mario Kos

– Mentalni kod Koprivničanaca jest orijentiran prema velikoj industriji, ali kroz proces globalizacije osjetili smo kako takav model gospodarstva više ne funkcionira. Sve se više gospodarska priča okreće prema start upovima, obrtnicima te malom i srednjem poduzetništvu, i svi zajedno moramo poraditi na promjenama mentalnog sklopa i poslovnih šansi – rekao je v.d. gradonačelnika napomenuvši kako Grad ima raznih poticajnih programa, ali je izrazio i žaljenje na izostanku Vladinih natječaja kao prijašnjih godina.

Ravnatelj Obrtničke škole Ratimir Ljubić uputio nas je kako funkcionira obrazovni sustav na temelju potreba tržišta.

– Škola svake godine radi plan upisa u suradnji s koprivničkim obrtnicima, firmama i Zavodom za zapošljavanje. Upisujemo 26 različitih zanimanja. Gledamo da upisujemo što veći broj zanimanja s manjim brojem učenika zbog kvalitetnog provođenja praktične nastave te kako bi oni lakše pronašli posao na tržištu rada. Tako da svake godine upisujemo šest petogodišnjih razreda sa po tri zanimanja – izvijestio nas je ravnatelj i rekao kako 30 posto učenika pronađe posao odmah nakon škole, jedan dio ne pronađe posao u struci, ali su osposobljeni za različite poslove pa ubrzo nađu posao, dio ode na rad u inozemstvo dok dio odluči nastaviti sa školovanjem.

Doznajemo da su deficitarna zanimanja trenutno ona građevinska i ugostiteljska te da ti učenici najlakše nalaze posao, iako se to svake godine mijenja.

čitam...
Loading...