“Eror hesternus sit tibi doctor hodiernus”
(Greška od jučer neka ti je danas učitelj)
U svakoj je prehrani izuzetno važan dobro balansiran i ravnomjeran unos hrane uz pravilan omjer ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Kod nas su najnezdravije prehrambene navike na istoku i sjeveru zemlje, a najzdravije u južnoj Hrvatskoj gdje je zastupljena mediteranska prehrana. Ona predstavlja najbolji model zdrave prehrane u svijetu, a sadrži žitarice, voće, povrće, ribe, maslinovo ulje i crveno vino.
Ovakav način prehrane za 80 posto smanjuje rizik od srčanih bolesti, a također u značajnoj mjeri pojavnost šećerne i moždanih bolesti. Zbog toga je javnozdravstveni značaj zdrave prehrane iznimno velik. Potvrđuje to između ostalog i preporuka britanskih zdravstvenih eksperata njihovoj vladi 2013. g., da usmjere napore u propagiranje mediteranske prehrane, kao metode borbe protiv demencije umjesto lijekova dvojbenog učinka.
Namirnice bogate hranjivim tvarima sadrže visoku koncentraciju za zdravlje korisnih tvari, a pritom ne donose prekomjerne kalorije. Te namirnice, s jedne strane pružaju prehrambeno bogatstvo, a s druge minimalan broj kalorija. Prepune su vitamina, minerala, vlakana, antioksidansa i fitonutrijenata za koje znanost smatra da su od temeljne važnosti za poticanje zdravlja, sprječavanje bolesti i postizanje dugovječnosti.
Osim što moraju biti bogate hranjivim tvarima najzdravije namirnice svijeta moraju biti cjelovite (neprerađene) i poznate – “svakodnevne” : povrće, voće, riba i morski plodovi, orašasto voće, sjemenke, krto meso, mahunarke, cjelovite žitarice. Trebaju biti i lako dostupne – da ih većina ljudi može bez poteškoća naći na svojim tržnicama. Naravno da moraju imati i prihvatljivu cijenu te biti ukusne.
Mnogi misle da zdrava hrana mora nužno biti vegetarijanska, što nije točno, jer najzdravije namirnice svijeta obuhvaćaju i mliječne proizvode, ribu, krto meso i perad.
Ako hrana sadržava izuzetno veliku količinu jedne ili više hanjivih tvari, a jako malu količinu kalorija smatra se “prehrambeno bogatom”.
Svaka namirnica ima jedinstven prehrambeni profil – sadržava različite hranjive tvari u različitim količinama. Svakodnevno su nam potrebne najrazličitije hranjive tvari i najbolje ih je unositi što više, ali uz što manje kalorija. Hranjive tvari koje djeluju zajedno pružaju veću korist od onih koje djeluju izolirano. Danas se govori o preko 800 identificiranih fitonutrijenata (biljnih hranjivih tvari), kao što su karotenoidi i flavonoidi, a misli se da ih ima ukupno više od 40.000. Osobe čija se prehrana najviše sastoji od svježeg povrća, voća, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki i cjelovitih žitarica manje su izložene opasnosti od bolesti.
Pravilo za najzdraviji način prehrane bilo bi: konzumirati najzdravije namirnice s maksimumom hranjivih tvari i minimumom kalorija. Prehrana bogata voćem i povrćem prirodno sadržava antioksidanse (najviše ih ima u jagodama), ali i niz aktivnih spojeva koji svojim sinergijskim djelovanjem sprečavaju bolesti i čuvaju zdravlje. Mnoge studije potvrđuju da između ostalog smanjuju i opasnost od pojave raka.
Posebno se ističe zeleno lisnato povrće, brokula i ostalo povrće iz porodice kupusnjača, rajčica i borovnica. Znanstveno je dokazano da kumulativni i sinergijski učinak fitonutrijenata iz voća i povrća ima snažno antioksidativno i antikancerogeno djelovanje. Stoga se preporuča dnevno pojesti više komada različitog voća i povrća.
Jedna studija na 20.000 ispitanika pokazala je da mediteranska prehrana u kojoj dominiraju voće i povrće, uz fizičku aktivnost, nepušenje i umjeren unos alkohola rezultira višestruko manjim rizikom od svih uzroka smrtnosti i čak desetak godina dužim životom Čini se da je to dovoljno važan razlog, da se mijenjaju dosadašnje loše prehrambene navike.
O tome koje su to najzdravije namirnice svijeta, kako ih najjednostavnije uključiti u svoj način življenja, kako ih pripremati, kako pri kuhanju sačuvati hranjive tvari i kakav je njihov utjecaj na zdrav gubitak tjelesne težine, više u idućem napisu.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr