“Zdravlje nadmašuje sva izvanjska dobra. Zdrav je prosjak zaista sretniji od bolesna kralja.” (A. Schopenhauer)
Kako je geslo ove kolumne “Zdrav čovjek = bogat čovjek”, shodno tome i ovaj će tekst biti posvećen jednoj od najvećih ljudskih blagodati – zdravlju. Svaki čovjek ima svoje viđenje i svoju definiciju zdravlja, a Enciklopedia britanica navodi: “zdravlje ljudskih bića može se sagledati kao stupanj fizičke, emocionalne, mentalne i društvene sposobnosti, koja kod čovjeka ustraje u usklađivanjuu sa životnom okolinom”. Ipak, jos uvijek u svijetu kao vodeća i vrlo razložna slovi definicija Svjetske zdravstvene organizacije: “Zdravlje predstavlja tjelesno, duševno, socijalno i ekonomsko blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti”.
Nažalost mnogi od nas ne znaju cijeniti blagodati zdravlja dok ga imaju i postaju toga svjesni tek onda kad nastupi bolest. Bilo bi razumno i svakako poželjno svu našu pozornost usmjeriti prema sprječavanju nastanka bolesti, a ako se ona ipak pojavi tada pribjeći što bržem i uspješnijem liječenju. Čuvanje zdravlja i sprječavanje bolesti nije samo briga zdravstvenih djelatnika, već i odgovornost svakog od nas. U članku 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti izričito se govori da je “svaka osoba dužna brinuti se za svoje zdravlje i da nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih”. Unatoč tome svijest o zdravlju i briga za osobno zdravlje nije u nas na zavidnoj razini.
Danas i pacijenti zahvaljujući internetu posjeduju određeno znanje o simptomima bolesti. No, kad su u pitanju “simptomi zdravlja”, nije sve baš tako jednostavno. “Dijagnoza zdravlja” utvrđuje se na temelju simptoma zdravlja, a to su: dobar apetit, uredne fiziološke funkcije: sluh, vid, probava, stolica i mokrenje te dobar san. Optimizam i pozitivno raspoloženje, toplina i zadovoljstvo u odnosu s drugim ljudima, također su znaci dobrog zdravlja. Naravno da bi sa sigurnošću mogli govoriti o zdravlju to trebaju potvrditi i klinički pregled, laboratorijski nalazi te po potrebi dodatne dijagnostičke pretrage.
Od velike je važnosti ustanoviti prisutnost prethodnika poremećaja zdravlja, kao što su: povišeni krvni tlak, prekomjerna tjelesna težina, povišena razina šećera u krvi, povišene masnoće u krvi, nekretanje, neodgovarajuća prehrana, pušenje… ustanovi li se prisutnost tih rizičnih čimbenika potrebno je provesti određene mjere: savjetovati i educirati se, javiti se svom obiteljskom liječniku, učiniti dodatne laboratorijske i druge pretrage, konzultirati nadležne specijaliste i započeti liječenje.
Ponovno naglašavamo izuzetno velik značaj prevencije i podsjećamo na starp geslo medicinara “gram prevencije vrijedniji je od tone terapije”. Velik značaj ima preventivni pregled pacijenta, kojemu je cilj rano otkriti poremećaj zdravlja, pravodobno započeti s liječenjem, usporiti razvoj prirodnog tijeka bolesti, spriječiti ili odgoditi nastanak eventualnih komplikacija, poboljšati kvalitetu života i produžiti žibotni vijek.
Iako smo ih već ranije spomenuli u jednom od napisa o zdravlju, još jednom podsjećamo na važnih 7 naputaka Svjetske zdravstvene organizacije za zdrav, kvalitetan i dug život:
- 1. Redovito spavajte sedam do osam sati
- 2. Redovito se bavite tjelesnom aktivnosti – barem 30 minuta dnevno
- 3. Redovito doručkujte
- 4. Jedite razborito: hrana neka sadrži odviše kalorija, masnoća i soli, ali neka obiluje voćem i povrćem
- 5. Izbjegavajte uzimati hranu između obroka i održavajte optimalnu tjelesnu težinu
- 6. Nikada ne pušite
- 7. Alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte
Dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel: 048 625 033
E-mail: drazen.sacer@kc.t-com.hr