“Mens sana in corpore sano”

(Zdrav duh u zdravome tijelu)

Rekreacijski sport, pa čak i „obična” tjelesna aktivnost koja predstavlja svaki rad mišićnokoštanog sustava koji troši energiju iznad razine mirovanja, najbolji je mogući izbor da se održi ili poboljša vlastito zdravlje. Nikada nije kasno za početak, bez obzira na dob, ako naravno ne postoje ozbiljne medicinski razlozi za oprez. Poželjno je prije početka bavljenja rekreacijskim sportom prethodno obaviti liječnički pregled, a kod osoba starije dobi i rizičnih skupina bolesnika preporuča se učiniti EKG (elektrokardiogram – snimanje srca) i osnovne laboratorijske nalaze.

Dakle, odlučite li se redovito baviti jednom od rekreacijskih aktivnosti, donijeli se za svoje zdravlje izuzetno korisnu i dugoročno dobru odluku. Bez obzira je li to šetnja, hodanje ili trčanje, tenis, tjelovježba, plivanje, vožnja bicikla, nogomet, odbojka, košarka ili bilo koja od ostalih rekreativnih aktivnosti, sve one pomažu očuvanju zdravlja, jačanju muskulature, oslobađaju od stresa i podižu imunološku sposobnost organizma. Dođe li tijekom ovih aktivnosti do bilo kakovih tegoba (bol u prsnom košu, otežano disanje, osjećaj slabosti, i t.d.) treba ih trenutačno prekinuti.

Nažalost rekreacijski sport, baš kao i sve druge rekreativne aktivnosti nose i određen rizik ozljeđivanja. Ipak, pravilnim pristupom rekreaciji on se može izbjeći ili pak svesti na najmanju moguću mjeru. Potreban je optimalan odabir rekreacijske aktivnosti – prilagođen dobi i funkcionalnim sposobnostima rekreativca, a intenzitet opterećenja u pravilu je individualan, ali najčešće umjeren. Bez obzira na vrstu aktivnosti uvijek treba početi s kraćim trajanjem i nižim intenzitetom opterećenja.

Prevencija je i ovdje djelotvorna, a predmnijeva dobro poznavanje rekreativne aktivnosti i čimbenika rizika nastanka ozljeda koje treba izbjeći. Ako unatoč svim mjerama dobre pripreme za rekreaciju, opreza i prevencije, ponekad ipak dođe do ozljeđivanja (uganuća, istegnuća, ozljede mišića,… ) zlatno pravilo samopomoći je provođenje „RICE postupka”:

Rest (odmor): mirovanje je prva mjera neposredno nakon ozljeđivanja..

Ice (led): nakon ozljede treba što prije staviti led, jer hlađenje znatno smanjuje bol.

Compression (pritisak) na mjesto ozljede smanjuje opsežnost i širenje početnog hematoma.

Elevation (podizanje) ozlijeđenog dijela tijela prevenira vensku i limfnu stazu.

Navedene četiri mjere samoliječenja, ublažiti će bol, spriječiti dalje oticanje i zaštititi od dodatnog ozljeđivanja tkiva. Nikada ne stavljajte tople obloge nakon svježe ozljede!! Ako se unatoč primjene navedenih postupaka tijekom 48 sati bol i otok ne smanje treba potražiti pomoć liječnika. Većina akutnih ozljeda može se sanirati RICE postupkom, ali ozbiljnije ozljede bez odgode traže javljanje liječniku. To su prijelomi ili sumnja na prijelom, teška uganuća zglobova, razdor mišića, ozljede živaca, puknuća tetiva i ligamenata, ozljede glave, itd.

Cijeljenje ozljede i povratak rekreativnim aktivnostima ovisi o vrsti ozljede.

Ako se za vrijeme odmora još osjeća bol, još nije vrijeme za povratak rekreacijskom sportu. Pojava bola uvijek je indikacija za prestanak vježbanja i odmaranje.

I na kraju nekoliko korisnih savjeta za sigurnu rekreaciju:

1. 1. Prije početka rekreativnih aktivnosti starije osobe trebaju obaviti liječnički pregled.
2. 2. Početi postupnim zagrijavanjem i postupno povećavati vrijeme i intenzitet aktivnosti.
3. 3. Nosite udobnu odjeću i obuću, te koristite prikladnu sportsku opremu
4. 4. Pijte dovoljne količine tekućine, ne vježbajte gladni, ali niti nakon obilnog obroka
5. 5. Nastojte vježbati svakodnevno a vježbe neka budu raznolike

Piše : dr Dražen Sačer, fizijatar
drazen.sacer1@ kc.t-com.hr
Tel. 625 033