U prošlom smo tekstu pisali o potrebi redovite tjelesne aktivnosti i ljeti, unatoč velikim vrućinama te posebno istakli kupanje, odnosno plivanje.
Opet treba podsjetitit da suvremeni način življenja donosi sve manje kretanja, a sve se više vremena provodi u sjedećem ili ležećem položaju. Podsjećamo da se svakodnevnom tjelesnom aktivnosti postiže poboljšanje fizičkog i psihičkog stanja, prevenira niz kroničnih bolesti i povećava kvaliteta života.
Kupanje i plivanje, dvije su vodene aktivnosti, koje nisu tek obično ljetno osvježenje, već su od iznimne važnosti za zdravlje čovjeka. Imamo određenu povlasticu da biramo između Cerina – koprivničkih bazena i Šoderice, a jedan i drugi odabir pun je pogodak i pravi mali dar za naše zdravlje. Opći učinci plivanja ili općenitije, svih tjelesnih aktivnosti u vodi su između ostalog: poboljšanje cirkulacije, povećanje opsega pokreta zglobova i snaženje mišića. Podsjetiti ćemo na tri fizikalna svojstva vode kojima se pripisuju povoljni učinci boravka u vodi:
- 1. Hidrostatski tlak
- 2. Sila uzgona i
- 3. Visok specifični toplinski kapacitet i sposobnost prijenosa toplinske energije.
Plivanje se definira kao kretanje živog bića kroz vodu , a uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru. Plivanje predstavlja jednu od najomiljenijih rekreativnih aktivnosti, a trebalo bi ga upražnjavati ne samo ljeti nego tijekom cijele godine. Postoje četiri glavne tehnike plivanja : prsno, leđno, leptir i slobodni stil . Rekreativci se time ne trebaju opterećivati, iako je dobro savladati ispravnu tehniku plivanja i disanja pri plivanju. Plivanje je uz hodanje i vožnju bicikla najbolji oblik aerobnih vježbi. Prednost mu je u tome da dopušta aktivnost i osobama s invaliditetom. Ne opterećuje zglobove pa se njime mogu baviti i stariji ljudi. Vježbe u bazenu izvrsno održavaju dobru pokretljivost, mišićnu snagu i kondiciju i djeluju opuštajuće – pomažu pri oslobađanju od briga i stresa. Osim što je ivanje i dobar vid aktivnsti koje smanjuju tjelesnu težinu, pri plivanju se kalorije dodatno troše i zbog toga, jer se tijekom boravka u vodi tijelo nalazi na nižoj temperaturi nego inače, pa mora trošiti dodatnu energiju za stvaranje topline. Prilikom plivanja u pokretu je cijelo tijelo, a učinak je naročito povoljan za ruke i noge. Već nakon 30-ak minuta provedenih u bazenu osjećat će te se opušteno. Ako ponekad pretjerate, vremenski ili u intenzitetu plivanja, dakle kad osjetite umor, ne morate izlaziti iz bazena, već je dovoljno okrenuti se na leđa i odmarati se. Ugodnije je plivati u toplijem nego hladnijem bazenu, jer toplija voda potiče bolju prokrvljenost mišića i sprječava neugodne grčeve. Ako se ipak ponekad pojave grčevi, izađite iz vode i opustite se.
Optimalna temperatura u rekreacijskim bazenima je oko 26 do 28 Celzijevih stupnjeva. U vrlo toplim bazenima nije se uputno zadržavati neprekinuto duže od jednog sata. Nije dobro plivati punog želuca, stoga vodite računa da od Vašeg zadnjeg obroka prođu barem dva sata. Prije samog ulaska u bazen morate se u predprostoru istuširati, a preporuča se i kosu zaštititi kapom. Nakon plivanja, po izlasku iz bazena opet je dobro istuširati se. Zbog higijenskih razloga voda u bazenu se klorira, a temperatura i kakvoća vode redovito se kontroliraju. Kad ste već u bazenu, uz plivanje je uputno upražnjavati i podvodnu masažu. Mlaz vode koji se koristi za masažu obično je pod tlakom od 0.5 do 2 bara. Trajanje masaže neka ne bude duže od desetak minuta, a udaljenost mlaza od površine tijela koji se masira neka je u početku 20 do 30 centimetara, a kasnije se može i smanjivati. O učestalosti odlazaka na bazen pisali smo u prethodnom tekstu, a na bazen se može odlaziti i češće, praktički svakodnevno. Što se tiče doba dana rekli smo da se preporučaju se jutarnji i prijepodnevni sati, jer je tada najučinkovitije, ali može i u bilo koje drugo vrijeme, točnije kad Vam to obveze omogućuju. Najveći užitak i osvježenje doživjet će te ipak u ovim ekstremno vrućim ljetnim popodnevnima. I na kraju, još jednom podsjećamo da odlazak na bazen i plivanje treba izbjegavati kod teških srčanožilnih bolesnika, nereguliranog visokog krvnog tlaka, epilepsije (padavice), infekcija mokraćnih puteva, kod nekih kožnih bolesti te inkontinencije – nemogućnosti zadržavanja mokraće.
Piše: Dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel.: 048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr