„Ovdje se radi o dva kotača, o dvije-tri štange, i jednom sicu……..”
(Zvonko Špišić)
Bicikl je već dugo zbog relativno jeftine izrade i dostupnosti, sigurno najraširenije prijevozno sredstvo. Pretpostavlja se da u svijetu danas ima više od milijardu bicikala. U većini država prema važećim prometnim propisima bicikl se smatra i prometnim sredstvom, a biciklist je ravnopravan sudionik u prometu.
1817. g. kao prvi vozač svojevrsnog bicikla na guranje, nazvanog draisine, spominje se njemački barun Karl von Dreis. Francuz Michaux patentirao je bicikl s pedalama na prednjem velikom kotaču. Tim se biciklom teško upravljalo, a padovi su bili vrlo česti. Trojac Starley, Lawson i Shergold osmislio je lančani pogon, i taj se model bicikla iz 1885. g . smatra prvim modernim biciklom. Za daljnje poboljšanje zaslužan je Škot Dunlop koji je 1888. uveo pneumatske gume. Otada, pa sve do danas bicikl se koristi u prometu, u rekreaciji i sportu. Biciklizam je olimpijski sport od prvih suvremenih igara u Ateni 1896. g.
Osim što je rekreativno sredstvo za slobodno vrijeme, bicikl može biti idealno prijevozno sredstvo za odlazak na posao, što je ujedno i savršena tjelovježba. Nije zanemariv i ekološki aspekt, jer vožnja biciklom 25 minuta dnevno umjesto korištenja automobila smanjuje emisiju ugljičnog dioksida godišnje za 165 kilograma.
Bolesti srca i krvnih žila, glavni su uzrok smrti i bolničkog liječenja u nas. Prijevremenu smrtnost i invalidnost od tih bolesti moguće je u znatnoj mjeri reducirati zdravim načinom života: nepušenjem, pravilnom prehranom i prije svega redovitom tjelesnom aktivnosti, a upravo je vožnja bicikla, jedan od optimalnih oblika tjelesne aktivnosti, jer je istovremeno i zabava i vježbanje. Osim toga ima značajnu prednost pred drugim oblicima rekreacije, jer ne opterećuje zglobove težinom tijela.
Zbog pozitivnog učinka na zdravlje, posebice oboljelih od bolesti srca i krvnih žila, te bolesti sustava za kretanje, brojni gradovi nastoje izgraditi što više biciklističkih staza. Raduje činjenica da naš grad u tome prednjači, a osim toga već duže vrijeme saživio je projekt “Gradski bicikl”. Vrlo je agilno i društvo koprivničkih zaljubljenika bicikla – „Biciklin”, čiji su članovi na nekoliko mjesta u Gradu postavili efektna obilježja – “spomenike” na čast i slavu bicikla.
Gotovo da nema čovjeka koji barem povremeno ne vozi to najpopularnije prometalo. Neki ga koriste za odlazak i povratak s posla i vožnje na kraće relacije, sportaši za natjecanja, rekreativci najčešće vikendom, dok pravi biciklistički zaljubljenici praktički svakodnevno, i u svim okolnostima.
Ako kojim slučajem ne posjedujete bicikl, svakako ga nabavite. Koji tip bicikla treba kupiti, savjetujte se s nekim od znalaca. Jasno, da možete uz malo uloženog truda i vremena, stari i već zaboravljeni bicikl dovesti u vozno stanje. Tako će te ući u obitelj, jednog od najpopularnijih sportova današnjice – biciklizma. Svakako vodite računa o ispravnosti nekih tehničkih detalja (svjetla, kočnice, zvonce,…), ali i o ergonomskoj prilagodbi bicikla.
Kad biciklirate izvan grada obvezno koristite kacigu, jer je vrlo bitna za vašu sigurnost. Korisno je voziti s naočalama jer sprječavaju da kukci ili prašina ulaze u oči. Što se odjeće tiče obucite ono u čemu se osjećate udobno. Odjeća bi trebala biti tanka, lagana i sa svojstvom dobrog upijanja znoja. Svakako uvijek provjerite da li su gume dovoljno napumpane i da li su kočnice na biciklu ispravne. Uvijek imajte na biciklu pumpu, jer u slučaju da guma pušta, nećete morati neppotrebno pješačiti.
Uvijek u vožnji bicikla budite oprezni. Kada vozite po cesti neka to uvijek bude u smjeru prometa i obvezno poštujte prometne znakove. Ako se krećete u grupi biciklista, vozite jedan iza drugoga i održavajte dovoljan razmak. Zbog sigurnosti nastojte biciklirati danju, posebice ako to činite s djecom.
Sjedalo bicikla postavite tako da bude paralelno s podom, jer nagnuto naprijed dovest će do bolova u vratu i ramenima, a nagnuto prema natrag opteretiti će križa. Za muškarce starije dobi, posebno je važno zbog prostate, da sjedalo bicikla bude udobno. Tijekom vožnje, uputno je višekratno mijenjati položaj gornjeg dijela tijela.
O detaljima kako, kada i koliko vremena provesti na biciklu, da bi očuvali svoje zdravlje, čitajte u narednom napisu.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
E-mail : drazen.acer1@kc.t-com.hr