Moždani udar predstavlja akutno neurološko zbivanje koje nastaje zbog poremećaja moždane cirkulacije i posljedične nedostatne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. To dovodi do oštećenja dijela mozga i funkcije kojom taj dio mozga upravlja.
Čak petnaest milijuna ljudi u svijetu na godinu doživi moždani udar, od čijih posljedica njih skoro šest milijuna umre. Zvuči nevjerojatno da u svijetu gotovo svake dvije sekunde netko pretrpi moždani udar i da će ga jedna od šest osoba u dobi od 15 do 60 godina sigurno doživjeti.
U Hrvatskoj godišnje više od 10.000 ljudi obolijeva od moždanog udara. Nekada je to stanje bilo rezervirano za treću životnu dob, a danas nažalost pogađa sve mlađe osobe. U našoj zemlji, moždani udar prvi je uzrok invalidnosti i drugi uzrok smrtnosti.
Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza, kod koje dolazi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva i kalcija u stijenci krvne žile, što uzrokuje sužavanje ili začepljenje krvne žile.
Moždani udar može biti ishemičan – začepljenje krvne žile i nemogućnost protoka krvi kroz nju, ili hemoragičan – puknuće krvne žile i prodiranje krvi u okolno tkivo (mozak). Hemoragični moždani udar (krvarenje) je rjeđi, tek oko 15% bolesnika, ali je prognostički lošiji i ima daleko veću smrtnost.
U generativnoj dobi muškarci su skloniji nastanku moždanog udara. Velike statistike navode da trećina bolesnika s moždanim udarom ima smrtni ishod, trećina završi s teškim invaliditetom, a tek se trećina zadovoljavajuće – djelomično ili potpuno oporavi.
Više je čimbenika rizika za moždani udar. Na neke od njih možemo, dok na neke ne možemo utjecati. Dob, spol, već preboljeli moždani udar i nasljeđe izvan su našeg utjecaja. S druge strane na neke rizične faktore možemo utjecati: visok krvni tlak, bolesti srca – posebice fibrilacija atrija, značajno suženje vratnih krvnih žila (karotidnih arterija), povišene masnoće u krvi, debljina, pušenje, zloporaba droga, prekomjerno pijenje alkohola, šećerna bolest, stres, tjelesna neaktivnost, metabolički sindrom, nezdrava prehrana i stres.
Ako se ti visoki faktori rizika ne eliminiraju ili barem reguliraju, ne može se isključiti mogućnost ponovnog moždanog udara. Posebno naglašavamo prekomjernu tjelesnu težinu, koju je potrebno smanjiti. Treba jednostavno izračunati indeks tjelesne mase (ITM), što je vrlo lako. Podijelite tjelesnu težinu u kilogramima s kvadratom tjelesne visine u metrima. Rezultat veći od 25 upućuje na prekomjernu tjelesnu težinu, a veći od 30 na debljinu. Još veće vrijednosti ITM-a znak su za alarm i strogu redukciju tjelesne težine. Visoki ITM je neprijeporno povezan s povećanim nastankom moždanog udara, ali i većom učestalosti srčano-žilnih bolesti.
Simptomi moždanog udara su:
- Utrnutost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge
- Poremećaj govora: otežano ili nerazumljivo izgovaranje riječi ili čak potpuna nemogućnost govora
- Naglo zamagljenje ili gubitak vida na jednom oku
- Iznenadna glavobolja praćena povraćanjem
- Gubitak ravnoteže, vrtoglavica, nesiguran hod
Ako ikad posumnjate da se kod nekog razvija moždani udar tražite da podigne obje ruke – činiti će to otežano ili neće moći. Niti jednostavne rečenice neće moći izgovoriti razgovjetno, kao ni ravno isplaziti jezik. Neće uspjeti ni u pokušaju da se nasmiješi, odnosno namršti – biti će uočljiva jasna asimetrija lica.
Brzo uočavanje simptoma moždanog udara i što hitniji dolazak u bolnicu da se što prije započne liječenje, jamče uspješniji oporavak. U narednom napisu nešto više o samom liječenju i oporavku nakon moždanog udara.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr