![[IMENDANI] Danas imamo troje slavljenika, dvije gospođe i jednog gospodina!](https://epodravina.hr/wp-content/uploads/2020/04/imena-2904-768x585.jpg "[IMENDANI] Danas imamo troje slavljenika, dvije gospođe i jednog gospodina!")
Katarina, Katica i Robert, želimo vam sve najboljom povodom vašega imendana!
Katarina je karakterna, aktivna, temperamentna, ambiciozna, racionalna, iskrena, nepristrana i angažirana.
Katica je kolegijalna, ambiciozna, temperamentna, instinktivna, civilizirana i angažirana.
Robert je rječit, osjećajan, brz, energičan, racionalan i temperamentan.
![[VIC DANA] Razlika između Talijana i Bosanca](https://epodravina.hr/wp-content/uploads/2019/09/Vicevi_2-768x576.jpg "[VIC DANA] Razlika između Talijana i Bosanca")
– Što kaže Talijan ženi kad se navečer vrati kući?
– Bona sera.
– A što kaže Bosanac?
– Ne seri, bona!
Sezona jagoda počela je nedavno. Najbolje su svježe i domaće koje možete pronaći na tržnici ili ispred kuća uzgajivača. Ove su godine uranile, jer je, osim kratkotrajnog mraza, jako povoljno vrijeme za jagode. Uz mjere pridržavanja protiv koronavirusa, proizvođačima jagoda dozvoljena je prodaja na kućnom pragu, odnosno u svom dvorištu.
A u Čukovcu nedaleko Ludbrega 30-ak obitelji bavi se uzgojem crvenih sočnih plodova. To je razlog zbog kojeg Čukovec zovu selom jagoda. Tradicija uzgoja je duga, nekad ih je uzgajala svaka obitelj. Tako su mještani poželjeli da uz tablu s nazivom sela stoji natpis „Selo jagoda“, i ta želja im se ostvarila. Na oba kraja naselja uz državnu cestu stoje table koje jasno govore čime se bavi dobar dio obitelji i mještana.
Posjetili smo obitelj Lazić koja se među prvima u selu počela baviti većim uzgojem i uvjerili se pogledom, mirisom i okusom da su jagode izvrsne kvalitete, a rijetki su oni prolaznici koji ne zastanu i ne kupe.
Naša sugovornica Ljiljana svojim vedrim osmijehom i pozitivnošću dočekuje svoje kupce, te kratko popriča sa svakim. Tako smo i mi saznali neke zanimljivosti o uzgoju jagoda, čime se obitelj bavi već više od trideset godina.
– U obitelji je priču o jagodama počela svekrva koja je jagode posadila tek na par gredica. Danas imamo oko 8.000 sadnica od čega 90 posto pod plastenikom. Proizvodnja pod plastenicima traži ulaganja, ali takav je uzgoj isplativiji jer su osjetljive jagode zaštićene od vremenskih uvjeta. Svake druge godine treba staviti novi nasad sadnica u što je potrebno uložiti mnogo truda i vremena – ispričala nam je Ljiljana.
Na svojim nasadima uzgajaju sorte Clery, Jolly, Delly i novu sortu Sibila. Posao dijeli sa suprugom Dušanom, u berbi joj pomaže kćerka Melita, a u prodaji jagoda sudjeluje cijela obitelj.
– Clery prvi dozrijeva, zatim Jolly, a Delly izrazito podsjeća na šumsku jagodu. Prve jagode ubrali smo 13. travnja. Izvrsne su kvalitete, a cijena je od 10 do 15 kuna, ovisno o veličini mjerice, što je sasvim zadovoljavajuće za nas i za kupce. Kupci koji kušaju naše jagode, često nam se vraćaju, jer prepoznaju njihovu kvalitetu – kaže.
Ljiljana nam je također otkrila da joj je užitak uzgajati jagode i jutro započeti branjem slatkih crvenih plodova, bez obzira na zahtjevnost koji uzgoj nosi sa sobom od ranog proljeća do kasne jeseni.
– Posao iziskuje veliki trud i cjelodnevni rad pogotovo sada kad je berba i prodaja u punom tijeku. Također i vremenske prilike nisu uvijek naklonjene, pa treba puno snage i dobrog vremena za daljnji rad. Dosta znaju naštetiti srne i zečevi iz obližnje šume pa kad ujutro navrate znaju pojesti cijelu sadnicu, sve obrstiti. Zato smo ih zaštitili – kaže.
Sadnice su uglavnom talijanske sorte i nabavljaju ih u Zagrebu. Ljiljana razmišlja da ove godine sama uzgoji sadnice jer ne zna kako će se na uzgoj jagoda odraziti posljedice korona krize.
– To još nitko ne razmišlja. A ja razmišljam i neću niti jedan bič oko biljke otrgnuti. U pravilu se bičevi uklanjaju da ne iscrpljuju biljku. Kad prestane berba, onda biljka pušta puno više tih bičeva. To je zapravo sadnica koja se pikira u male posudice, a zatim se postavlja u zemlju i tako se uzgoje vlastite sadnice. Tako da od istih sadnica namjeravamo dalje raditi vlastite – otkrila je.
Jagode, to prvo sezonsko voće, imaju puno vitamina i čak 70 posto vode.
– Koristim ih u kolačima, džemovima, sokovima, a najviše uživam u spravljanju likera od jagoda s vinom: jagode se 24 sata natapaju u crnom vinu pa se prokuhaju i u njih se umiješa malo džina – veselo priča Ljiljana.
A taj plod niske grmovite biljke, bijelog cvijeta i crvenog ploda, posebnog okusa i mirisa, ima mnoga ljekovita svojstva. Ako putujete iz Koprivnice prema Ludbregu ili obrnuto, polako prođite kroz Čukovec, zastanite, kupite jagode i uživajte. Jer one su slatke, ali kratko traju.
Imamo samo osam oboljelih u Hrvatskoj u posljednja 24 sata, to je iznimno povoljna epidemiološka situacija, kazao je danas dr. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, kojeg smo svi već dobro upoznali u posljednja dva mjeseca slušajući ga na svakodnevnim presicama kriznog stožera.
Svakako brojka koja daje razloga za optimizam, čini se da je koronavirus u Hrvatskoj pod kontrolom, trza se pod čizmom socijalne distance, dezinfekcije i uvedenih mjera. Zapravo, čini se da je situacija sve bolja u cijeloj Hrvatskoj, osim u jednom malom dijelu, jednoj županiji i jednom gradu – Koprivnici.
Koprivnica je uvijek voljela biti u nacionalnim medijima. Kao i u svakom manjem gradu, uvijek je građanima, vlastodršcima i odgovornim osobama godilo kada bi se Koprivnica spomenula na državnoj razini, bilo kao primjer dobrog gospodarstva, zanimljivih mjera i poticaja, sportskih uspjeha ili pak turističkih nagrada. Ipak, ovih dana ispada da nije svaka reklama dobra reklama, kako često kažu prodavači marketinških klišeja. Koprivnice su odjednom puni naslovi i baš nitko normalan se tome ne veseli.
I dok se u ostatku Hrvatske situacija s koronavirusom stišava, kod nas je sada, uz dosadašnji postojani ritam od nekoliko oboljelih svakih dan-dva-tri, dobila i dašak smrtnosti. Jučer prva preminula osoba, danas još dvije, i to iz Doma za starije i nemoćne, (ne)službenog žarišta koronavirusa u državi. A s obzirom na to da su u Domu zaraženi oni već oslabljenog organizma i imuniteta, nije baš revolucionarno prognozirati da bi ih vrlo lako u idućim danima moglo biti i još.
Iako se o Domu za starije već pisalo uzduž i poprijeko, ne treba prestati. Ustanova u kojoj doslovno na jednom mjestu imamo stotine ljudi koji su u najrizičnijoj skupini i kojoj koronavirus može napraviti najviše štete trebala je biti zaštićenija. Ako uzmemo i da se napravilo ama baš sve što se moglo, nekako je neugodno slušati članove Županijskog stožera koji o proboju virusa u Dom govore kao o padanju kiše s neba, eto, to je tako, prirodna pojava, ništa se tu ne može, što je tu je, nismo jedini. Evo, pohvalili su nas s državne razine, nas, Podravce! Kaić je rekao da smo super i da nismo ništa mogli. Karikiramo, ali shvaćate.
Velik dio tako projiciranog stava dolazi i od toga da se javnost uvjeri da zbog toga ne treba paničariti i da nitko nije kriv što se to dogodilo. To je legitiman cilj. Ne umanjujemo važnost epidemiološke i medicinske struke, nipošto. Oni imaju svoje kriterije i svoje razine prihvatljivog sa stručne strane, no “običan” čovjek gleda malo drukčije. Nitko nije kriv, no je li tko odgovoran?
Glave se prirodno okreću ravnateljici Doma Vesni Križan. Naravno da nitko ne misli da je kriva na način da je osobno zarazila štićenike svoje ustanove kašljući im na kvake ili dovozeći im zaražene vršnjake da s njima igraju belu, ali može ju se smatrati odgovornom. Jednostavno, zato što je na čelu ustanove u kojoj je nešto jako, jako pošlo po krivu, a njena funkcija podrazumijeva da preuzima odgovornost za loše stvari, kao što je prirodno da prima pohvale za one dobre.
– Kolika je osobna odgovornost u tome, teško je reći. Ja ne želim prerano optuživati ili prekasno suditi. Lako je donijeti odluku o smjeni ravnateljice, no ona je zaslužna za dobre stvari, kao što ima i dio osobne odgovornost, kao i ja, koji sam na čelu županije – rekao je župan Darko Koren na novinarsko pitanje tome hoće li smjeniti ravnateljicu Križan.
Ne očekujemo da će je smijeniti, na takve poteze nismo navikli u Hrvatskoj, što god da se dogodilo. Vjerojatnije je da će se čekati da se koronavirus stiša i kod nas, štićenici Doma koji su zaraženi ozdrave, oni koji su slabiji i umru, eto, tako to ide, nismo jedini, Kaić je rekao da smo super, a ravnateljica će u mirovinu. Ne sumnjamo da će je neki pamtiti po dobrom upravljanju, tijekom kojega je Dom postao pristojna i primjerena ustanova svoje vrste, no mnogo više će ju pamtiti po tome kako joj je koronavirus poslao desetke korisnika u bolnicu. Kolicima, preko ceste, dok kvart promatra španciranje. A neke i u mrtvačnicu. Za koje nije kriva, ali je odgovorna. Postoji razlika.
![[VELIKA ANKETA] Šaljete li djecu u školu, jesu li mjere prerano ublažene, podržavate li zabranu rada nedjeljom? Pitamo vas!](https://epodravina.hr/wp-content/uploads/2020/04/02g61213-768x529.jpg "[VELIKA ANKETA] Šaljete li djecu u školu, jesu li mjere prerano ublažene, podržavate li zabranu rada nedjeljom? Pitamo vas!")
Mnogo toga se događa i mijenja gotovo svakodnevno otkada je koronavirus među stanovništvom, a svaka država se sa širenjem bolesti nastoji nositi kako zna i umije.
U Hrvatskoj je situacija, slaže se većina stručnjaka, pod kontrolom i izbjegnuti su katastrofični scenariji koji su pogodili neke europske i svjetske države. No, to ne znači da nemamo svojih problema.
Kako se s njima nosite, kako gledate na poteze vladajućih i kako razmišljate o ovoj pandemiji zanima nas i u novoj anketi. Sudjelovanje je anonimno, neka se vaš glas čuje!
Šef HZJZ-a Krunoslav Capak pojasnio je danas zašto se crkve uskoro otvaraju, a, primjerice, kazališta još ne.
Istaknuo je da kazališta, za razliku od crkve, funkcioniraju komercijalno, odnosno da im se možda i ne bi isplatilo održavati predstave uz sve mjere distanciranja.
– Ako mi propišemo socijalnu distancu i ako propišemo mjere koje trebamo, hoće li se isplatiti pripremati predstave? No, svakako smo to spremni razmotriti. Zašto kazališta nisu došla na red? Zato što imamo postupnost i oprez u puštanju mjera. Kazališta, kina, koncertne dvorane, nogometne stadione nismo još stavili na dnevni red, ali su oni tu, razmišljamo o njima, napravit ćemo epidemiološki okvir i za njih, kad prođu ove faze koje smo već propisali – rekao je Capak.
Podsjetimo, vjerski obredi bi se trebali početi održavati 2. svibnja, no još nisu poznati detalji kako bi to trebalo izgledati.
Nadzorni odbor Belupa na današnjoj je sjednici jednoglasno potvrdio da magistar farmacije i magistar poslovnog upravljanja, Hrvoje Kolarić nastavlja upravljati kompanijom, priopćili su iz tvrtke.
– Hrvoje Kolarić ima 24-godišnje radno iskustvo u industriji, od kojih je devet radio u multinacionalnim kompanijama, a 15 u Belupu, na pozicijama člana, a potom i predsjednika Uprave. Posljednjih osam godina na poziciji je i člana Uprave Podravke, zadužen za upravljanje farmaceutskom divizijom – kažu iz Belupa.
Dvočlana Uprava osnažena je imenovanjem diplomiranog ekonomista Tihomira Heđevera za člana Uprave Belupa. Tihomir Heđever u kompaniju dolazi iz multinacionalne revizorske kompanije KPMG, s pozicije starijeg menadžera u Odjelu revizije. Iskusan je projekt menadžer, koji se tijekom 12-godišnjeg iskustva dokazao kroz financijsko savjetovanje pedesetak klijenata. Značajno iskustvo ima i u provođenju dubinskog snimanja poslovanja, a sudjelovao je i na sekundarnoj javnoj ponudi dionica klijenta. Između ostalog vodio je i nadzirao brojne revizorske angažmane. Aktivni je član britanske asocijacije ACCA, globalnog tijela za profesionalne računovođe.
Dosadašnja članica Uprave Belupa, Ksenija Punčikar, karijeru nastavlja u kompaniji.
Studija izvedivosti RCGO-a Piškornica odnedavno je dostupna za pregled online.
– S obzirom da zbog trenutne zdravstvene situacije u Hrvatskoj te dane preporuke o postupanju Nacionalnog stožera civilne zaštite vezano uz COVID-19 (koronavirus) nismo u mogućnosti održati javnu prezentaciju Studije izvedivosti za cjeloviti i integrirani sustav gospodarenja otpadom na području sjeverozapadne Hrvatske – RCGO PIŠKORNICA, ovim putem vas obavještavamo da je sažetak studije zajedno sa prezentacijom objavljen na našim mrežnim stranicama – kažu iz tvrtke Piškornica d.o.o.
Podsjetimo, studija je odobrena krajem veljače. Vrijednost investicije iznosi 76 milijuna eura, a u gradnju RCGO-a utrošiti nešto više od 59 milijuna eura.
Studija i svi popratni materijali dostupni su OVDJE.
Praćenje kontakata zaraženih putem mobitela je epidemiološka mjera na dobrovoljnoj osnovi uz strogo poštovanje privatnosti koja će ovisiti o epidemiološkoj situaciji, izvijestio je u utorak voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.
Božinović je na konferenciji za novinare istaknuo kako je kod praćenja kontakata koronavirusom zaraženih osoba riječ o epidemiološkoj mjeri koja bi funkcionirala na dobrovoljnoj osnovi uz strogo poštivanje privatnosti i GDPR-a (Opća uredba o zaštiti podataka).
– Takva rješenje ima sedam ili osam država članica EU, dok je 12 država članica najavilo pripremno puštanje u rad takve aplikacije koju svi vide kao mogućnost kojom bi se spriječila ili umanjila brzine širenja zaraze drugog vala koji bi mogao doći na jesen – pojasnio je.
Dodao je da će Njemačka takvu aplikaciju pokrenuti u svibnju, te da će EU ”vjerojatno ići prema zajedničkim rješenjima jer bi s takvim sustavom svi znali s čime se suočavaju”.
Govoreći o radnom vremenu trgovina i neradnim nedjeljama, Božinović je napomenuo da sve odluke Stožera mogu trajati najdulje dok traje epidemija.
Pritom je istaknuo da su se ranije odluke mijenjale ovisno o epidemiološkoj situaciji. Dodao je i da inspektori Državnog inspektorata nakon popuštanja mjera posebno prate fizičku udaljenost između ljudi, dezinficiranje prostora i korištenje zaštitne opreme, piše HINA.
– Inspekcije civilne zaštite, policajci i inspektori Državnog inspektorata će cijelo vrijeme ukazivati na nepravilnosti i situacije koje bi trebalo korigirati. Nije cilj nikakva represija. Naše inspekcije su tu da ukazuju na nepravilnosti kad ih uoče, a dosad nije bilo primjera da se odbijaju sugestije. Rezultati govore da postoji stvarno visok stupanj razumijevanja u krizi – zaključio je Božinović.
Klub vijećnika SDP i Hrvatskih laburista oštro je prozvao Željka Pintara, predsjednika Županijske skupštine i predsjednika županijske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika, zašto nije reagirao i sazvao sjednicu Savjeta za umirovljenike i osobe starije životne dobi Koprivničko-križevačke županije?
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
S obzirom na situaciju prodora virusa Covid-19 u Dom za starije i nemoćne osobe u Koprivnici, zašto predsjednik Savjeta, a ujedno i predsjednik Županijske skupštine
gospodin Željko Pintar, nije održao sjednicu Savjeta za umirovljenike i osobe starije životne dobi Koprivničko-križevačke županije?Sjednica Savjeta je bitna kako bi se analiziralo stanje zaraženih štićenika, detektiralo gdje je došlo do propusta te pozvalo odgovorne osobe na preuzimanje odgovornosti. Zadnja sjednica Savjeta za umirovljenike i osobe starije životne dobi Koprivničko-križevačke županije održana je skoro prije tri mjeseca, točnije 11. veljače 2020. Nadalje, prije mjesec dana, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je preporuke iz kojih je vidljivo da su i svi štićenici staračkih domova, detektirani kao osobe iz visokorizičnih skupina, te već kod prve pojave sumnjivih simptoma moraju biti testirani na koronavirus. Uz Splitsko-dalmatinsku još je jedino Koprivničko-križevačka županija crni slučaj u Hrvatskoj, gdje se situacija sa koronavirusom otela kontroli zbog niza propusta.
Predsjedniku Savjeta umirovljenika i osoba starije životne dobi, glavni prioritet mora biti briga za starije i nemoćne. Nije moguće da se boji doći u sukob sa županom koji
mu je omogućio poziciju predsjednika Županijske skupštine uz mjesečnu naknadu od 3200 kuna, čemu smo bili svjedoci krajem lipnja 2017. godine kada se u našoj županija dogodila jeftina politička trgovina mandatima, u režiji župana Darka Korena i Hrvatske stranke umirovljenika na čelu sa Željkom Pintarom. No, ostavimo nadmudrivanja i politikanstvo po strani jer ovo je borba za zdravlje i dostojanstvo ljudi. U pitanju su ljudski životi, onih najugroženih i najslabijih, životi naših baka, djedova, majki i očeva.Nacionalni stožer Civilne zaštite možda drži pod kontrolom situaciju u ostalim dijelovima Hrvatske, ali u Podravini i Prigorju stanje se otelo kontroli. Iz jedne ustanove buknulo je žarište koje će u idućih 14 dana još više eskalirati. Ispred kluba vijećnika SDP i HL, smatramo da je odavno kasno, ali svejedno pozivamo predsjednika Savjeta za umirovljenike i osobe starije životne dobi Koprivničko-križevačke županije gospodina Željka Pintara, da što prije sazove sjednicu Savjeta kako bi se utvrdilo gdje je došlo do propusta i prodora zloglasnog koronavirusa u dom za starije, jer od ukupnog broja oboljelih u Koprivničko-križevačkoj županiji, gotovo 60 posto je iz Doma za starije i nemoćne.
Nazvali smo Željka Pintara za komentar prozivki, na što je on brzo i jasno odgovorio.
Savjet za umirovljenike je savjetodavno tijelo županu za poboljšanje i donošenje nekih mjera za poboljšanje života umirovljenika na području Koprivničko-križevačke županije. Savjet nije kompetentan za rješavanje ove pandemije u Domu za starije i nemoćne u Koprivnici. Nama je jako žao, suosjećamo, ali nismo kompetentni za rješavanje tog problema. Tu je kompetentan županijski Stožer civilne zaštite koji obnaša tu funkciju i sudjeluje na rješavanju da se sve dovede u red. Krivo smo prozvani – poručio je Željko Pintar, predsjednik Županijske skupštine.
Katarina, Katica i Robert, želimo vam sve najboljom povodom vašega imendana!
Katarina je karakterna, aktivna, temperamentna, ambiciozna, racionalna, iskrena, nepristrana i angažirana.
Katica je kolegijalna, ambiciozna, temperamentna, instinktivna, civilizirana i angažirana.
Robert je rječit, osjećajan, brz, energičan, racionalan i temperamentan.
– Što kaže Talijan ženi kad se navečer vrati kući?
– Bona sera.
– A što kaže Bosanac?
– Ne seri, bona!
Sezona jagoda počela je nedavno. Najbolje su svježe i domaće koje možete pronaći na tržnici ili ispred kuća uzgajivača. Ove su godine uranile, jer je, osim kratkotrajnog mraza, jako povoljno vrijeme za jagode. Uz mjere pridržavanja protiv koronavirusa, proizvođačima jagoda dozvoljena je prodaja na kućnom pragu, odnosno u svom dvorištu.
A u Čukovcu nedaleko Ludbrega 30-ak obitelji bavi se uzgojem crvenih sočnih plodova. To je razlog zbog kojeg Čukovec zovu selom jagoda. Tradicija uzgoja je duga, nekad ih je uzgajala svaka obitelj. Tako su mještani poželjeli da uz tablu s nazivom sela stoji natpis „Selo jagoda“, i ta želja im se ostvarila. Na oba kraja naselja uz državnu cestu stoje table koje jasno govore čime se bavi dobar dio obitelji i mještana.
Posjetili smo obitelj Lazić koja se među prvima u selu počela baviti većim uzgojem i uvjerili se pogledom, mirisom i okusom da su jagode izvrsne kvalitete, a rijetki su oni prolaznici koji ne zastanu i ne kupe.
Naša sugovornica Ljiljana svojim vedrim osmijehom i pozitivnošću dočekuje svoje kupce, te kratko popriča sa svakim. Tako smo i mi saznali neke zanimljivosti o uzgoju jagoda, čime se obitelj bavi već više od trideset godina.
– U obitelji je priču o jagodama počela svekrva koja je jagode posadila tek na par gredica. Danas imamo oko 8.000 sadnica od čega 90 posto pod plastenikom. Proizvodnja pod plastenicima traži ulaganja, ali takav je uzgoj isplativiji jer su osjetljive jagode zaštićene od vremenskih uvjeta. Svake druge godine treba staviti novi nasad sadnica u što je potrebno uložiti mnogo truda i vremena – ispričala nam je Ljiljana.
Na svojim nasadima uzgajaju sorte Clery, Jolly, Delly i novu sortu Sibila. Posao dijeli sa suprugom Dušanom, u berbi joj pomaže kćerka Melita, a u prodaji jagoda sudjeluje cijela obitelj.
– Clery prvi dozrijeva, zatim Jolly, a Delly izrazito podsjeća na šumsku jagodu. Prve jagode ubrali smo 13. travnja. Izvrsne su kvalitete, a cijena je od 10 do 15 kuna, ovisno o veličini mjerice, što je sasvim zadovoljavajuće za nas i za kupce. Kupci koji kušaju naše jagode, često nam se vraćaju, jer prepoznaju njihovu kvalitetu – kaže.
Ljiljana nam je također otkrila da joj je užitak uzgajati jagode i jutro započeti branjem slatkih crvenih plodova, bez obzira na zahtjevnost koji uzgoj nosi sa sobom od ranog proljeća do kasne jeseni.
– Posao iziskuje veliki trud i cjelodnevni rad pogotovo sada kad je berba i prodaja u punom tijeku. Također i vremenske prilike nisu uvijek naklonjene, pa treba puno snage i dobrog vremena za daljnji rad. Dosta znaju naštetiti srne i zečevi iz obližnje šume pa kad ujutro navrate znaju pojesti cijelu sadnicu, sve obrstiti. Zato smo ih zaštitili – kaže.
Sadnice su uglavnom talijanske sorte i nabavljaju ih u Zagrebu. Ljiljana razmišlja da ove godine sama uzgoji sadnice jer ne zna kako će se na uzgoj jagoda odraziti posljedice korona krize.
– To još nitko ne razmišlja. A ja razmišljam i neću niti jedan bič oko biljke otrgnuti. U pravilu se bičevi uklanjaju da ne iscrpljuju biljku. Kad prestane berba, onda biljka pušta puno više tih bičeva. To je zapravo sadnica koja se pikira u male posudice, a zatim se postavlja u zemlju i tako se uzgoje vlastite sadnice. Tako da od istih sadnica namjeravamo dalje raditi vlastite – otkrila je.
Jagode, to prvo sezonsko voće, imaju puno vitamina i čak 70 posto vode.
– Koristim ih u kolačima, džemovima, sokovima, a najviše uživam u spravljanju likera od jagoda s vinom: jagode se 24 sata natapaju u crnom vinu pa se prokuhaju i u njih se umiješa malo džina – veselo priča Ljiljana.
A taj plod niske grmovite biljke, bijelog cvijeta i crvenog ploda, posebnog okusa i mirisa, ima mnoga ljekovita svojstva. Ako putujete iz Koprivnice prema Ludbregu ili obrnuto, polako prođite kroz Čukovec, zastanite, kupite jagode i uživajte. Jer one su slatke, ali kratko traju.
Imamo samo osam oboljelih u Hrvatskoj u posljednja 24 sata, to je iznimno povoljna epidemiološka situacija, kazao je danas dr. Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a, kojeg smo svi već dobro upoznali u posljednja dva mjeseca slušajući ga na svakodnevnim presicama kriznog stožera.
Svakako brojka koja daje razloga za optimizam, čini se da je koronavirus u Hrvatskoj pod kontrolom, trza se pod čizmom socijalne distance, dezinfekcije i uvedenih mjera. Zapravo, čini se da je situacija sve bolja u cijeloj Hrvatskoj, osim u jednom malom dijelu, jednoj županiji i jednom gradu – Koprivnici.
Koprivnica je uvijek voljela biti u nacionalnim medijima. Kao i u svakom manjem gradu, uvijek je građanima, vlastodršcima i odgovornim osobama godilo kada bi se Koprivnica spomenula na državnoj razini, bilo kao primjer dobrog gospodarstva, zanimljivih mjera i poticaja, sportskih uspjeha ili pak turističkih nagrada. Ipak, ovih dana ispada da nije svaka reklama dobra reklama, kako često kažu prodavači marketinških klišeja. Koprivnice su odjednom puni naslovi i baš nitko normalan se tome ne veseli.
I dok se u ostatku Hrvatske situacija s koronavirusom stišava, kod nas je sada, uz dosadašnji postojani ritam od nekoliko oboljelih svakih dan-dva-tri, dobila i dašak smrtnosti. Jučer prva preminula osoba, danas još dvije, i to iz Doma za starije i nemoćne, (ne)službenog žarišta koronavirusa u državi. A s obzirom na to da su u Domu zaraženi oni već oslabljenog organizma i imuniteta, nije baš revolucionarno prognozirati da bi ih vrlo lako u idućim danima moglo biti i još.
Iako se o Domu za starije već pisalo uzduž i poprijeko, ne treba prestati. Ustanova u kojoj doslovno na jednom mjestu imamo stotine ljudi koji su u najrizičnijoj skupini i kojoj koronavirus može napraviti najviše štete trebala je biti zaštićenija. Ako uzmemo i da se napravilo ama baš sve što se moglo, nekako je neugodno slušati članove Županijskog stožera koji o proboju virusa u Dom govore kao o padanju kiše s neba, eto, to je tako, prirodna pojava, ništa se tu ne može, što je tu je, nismo jedini. Evo, pohvalili su nas s državne razine, nas, Podravce! Kaić je rekao da smo super i da nismo ništa mogli. Karikiramo, ali shvaćate.
Velik dio tako projiciranog stava dolazi i od toga da se javnost uvjeri da zbog toga ne treba paničariti i da nitko nije kriv što se to dogodilo. To je legitiman cilj. Ne umanjujemo važnost epidemiološke i medicinske struke, nipošto. Oni imaju svoje kriterije i svoje razine prihvatljivog sa stručne strane, no “običan” čovjek gleda malo drukčije. Nitko nije kriv, no je li tko odgovoran?
Glave se prirodno okreću ravnateljici Doma Vesni Križan. Naravno da nitko ne misli da je kriva na način da je osobno zarazila štićenike svoje ustanove kašljući im na kvake ili dovozeći im zaražene vršnjake da s njima igraju belu, ali može ju se smatrati odgovornom. Jednostavno, zato što je na čelu ustanove u kojoj je nešto jako, jako pošlo po krivu, a njena funkcija podrazumijeva da preuzima odgovornost za loše stvari, kao što je prirodno da prima pohvale za one dobre.
– Kolika je osobna odgovornost u tome, teško je reći. Ja ne želim prerano optuživati ili prekasno suditi. Lako je donijeti odluku o smjeni ravnateljice, no ona je zaslužna za dobre stvari, kao što ima i dio osobne odgovornost, kao i ja, koji sam na čelu županije – rekao je župan Darko Koren na novinarsko pitanje tome hoće li smjeniti ravnateljicu Križan.
Ne očekujemo da će je smijeniti, na takve poteze nismo navikli u Hrvatskoj, što god da se dogodilo. Vjerojatnije je da će se čekati da se koronavirus stiša i kod nas, štićenici Doma koji su zaraženi ozdrave, oni koji su slabiji i umru, eto, tako to ide, nismo jedini, Kaić je rekao da smo super, a ravnateljica će u mirovinu. Ne sumnjamo da će je neki pamtiti po dobrom upravljanju, tijekom kojega je Dom postao pristojna i primjerena ustanova svoje vrste, no mnogo više će ju pamtiti po tome kako joj je koronavirus poslao desetke korisnika u bolnicu. Kolicima, preko ceste, dok kvart promatra španciranje. A neke i u mrtvačnicu. Za koje nije kriva, ali je odgovorna. Postoji razlika.
Mnogo toga se događa i mijenja gotovo svakodnevno otkada je koronavirus među stanovništvom, a svaka država se sa širenjem bolesti nastoji nositi kako zna i umije.
U Hrvatskoj je situacija, slaže se većina stručnjaka, pod kontrolom i izbjegnuti su katastrofični scenariji koji su pogodili neke europske i svjetske države. No, to ne znači da nemamo svojih problema.
Kako se s njima nosite, kako gledate na poteze vladajućih i kako razmišljate o ovoj pandemiji zanima nas i u novoj anketi. Sudjelovanje je anonimno, neka se vaš glas čuje!
Šef HZJZ-a Krunoslav Capak pojasnio je danas zašto se crkve uskoro otvaraju, a, primjerice, kazališta još ne.
Istaknuo je da kazališta, za razliku od crkve, funkcioniraju komercijalno, odnosno da im se možda i ne bi isplatilo održavati predstave uz sve mjere distanciranja.
– Ako mi propišemo socijalnu distancu i ako propišemo mjere koje trebamo, hoće li se isplatiti pripremati predstave? No, svakako smo to spremni razmotriti. Zašto kazališta nisu došla na red? Zato što imamo postupnost i oprez u puštanju mjera. Kazališta, kina, koncertne dvorane, nogometne stadione nismo još stavili na dnevni red, ali su oni tu, razmišljamo o njima, napravit ćemo epidemiološki okvir i za njih, kad prođu ove faze koje smo već propisali – rekao je Capak.
Podsjetimo, vjerski obredi bi se trebali početi održavati 2. svibnja, no još nisu poznati detalji kako bi to trebalo izgledati.
Nadzorni odbor Belupa na današnjoj je sjednici jednoglasno potvrdio da magistar farmacije i magistar poslovnog upravljanja, Hrvoje Kolarić nastavlja upravljati kompanijom, priopćili su iz tvrtke.
– Hrvoje Kolarić ima 24-godišnje radno iskustvo u industriji, od kojih je devet radio u multinacionalnim kompanijama, a 15 u Belupu, na pozicijama člana, a potom i predsjednika Uprave. Posljednjih osam godina na poziciji je i člana Uprave Podravke, zadužen za upravljanje farmaceutskom divizijom – kažu iz Belupa.
Dvočlana Uprava osnažena je imenovanjem diplomiranog ekonomista Tihomira Heđevera za člana Uprave Belupa. Tihomir Heđever u kompaniju dolazi iz multinacionalne revizorske kompanije KPMG, s pozicije starijeg menadžera u Odjelu revizije. Iskusan je projekt menadžer, koji se tijekom 12-godišnjeg iskustva dokazao kroz financijsko savjetovanje pedesetak klijenata. Značajno iskustvo ima i u provođenju dubinskog snimanja poslovanja, a sudjelovao je i na sekundarnoj javnoj ponudi dionica klijenta. Između ostalog vodio je i nadzirao brojne revizorske angažmane. Aktivni je član britanske asocijacije ACCA, globalnog tijela za profesionalne računovođe.
Dosadašnja članica Uprave Belupa, Ksenija Punčikar, karijeru nastavlja u kompaniji.
Studija izvedivosti RCGO-a Piškornica odnedavno je dostupna za pregled online.
– S obzirom da zbog trenutne zdravstvene situacije u Hrvatskoj te dane preporuke o postupanju Nacionalnog stožera civilne zaštite vezano uz COVID-19 (koronavirus) nismo u mogućnosti održati javnu prezentaciju Studije izvedivosti za cjeloviti i integrirani sustav gospodarenja otpadom na području sjeverozapadne Hrvatske – RCGO PIŠKORNICA, ovim putem vas obavještavamo da je sažetak studije zajedno sa prezentacijom objavljen na našim mrežnim stranicama – kažu iz tvrtke Piškornica d.o.o.
Podsjetimo, studija je odobrena krajem veljače. Vrijednost investicije iznosi 76 milijuna eura, a u gradnju RCGO-a utrošiti nešto više od 59 milijuna eura.
Studija i svi popratni materijali dostupni su OVDJE.
Praćenje kontakata zaraženih putem mobitela je epidemiološka mjera na dobrovoljnoj osnovi uz strogo poštovanje privatnosti koja će ovisiti o epidemiološkoj situaciji, izvijestio je u utorak voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.
Božinović je na konferenciji za novinare istaknuo kako je kod praćenja kontakata koronavirusom zaraženih osoba riječ o epidemiološkoj mjeri koja bi funkcionirala na dobrovoljnoj osnovi uz strogo poštivanje privatnosti i GDPR-a (Opća uredba o zaštiti podataka).
– Takva rješenje ima sedam ili osam država članica EU, dok je 12 država članica najavilo pripremno puštanje u rad takve aplikacije koju svi vide kao mogućnost kojom bi se spriječila ili umanjila brzine širenja zaraze drugog vala koji bi mogao doći na jesen – pojasnio je.
Dodao je da će Njemačka takvu aplikaciju pokrenuti u svibnju, te da će EU ”vjerojatno ići prema zajedničkim rješenjima jer bi s takvim sustavom svi znali s čime se suočavaju”.
Govoreći o radnom vremenu trgovina i neradnim nedjeljama, Božinović je napomenuo da sve odluke Stožera mogu trajati najdulje dok traje epidemija.
Pritom je istaknuo da su se ranije odluke mijenjale ovisno o epidemiološkoj situaciji. Dodao je i da inspektori Državnog inspektorata nakon popuštanja mjera posebno prate fizičku udaljenost između ljudi, dezinficiranje prostora i korištenje zaštitne opreme, piše HINA.
– Inspekcije civilne zaštite, policajci i inspektori Državnog inspektorata će cijelo vrijeme ukazivati na nepravilnosti i situacije koje bi trebalo korigirati. Nije cilj nikakva represija. Naše inspekcije su tu da ukazuju na nepravilnosti kad ih uoče, a dosad nije bilo primjera da se odbijaju sugestije. Rezultati govore da postoji stvarno visok stupanj razumijevanja u krizi – zaključio je Božinović.
Klub vijećnika SDP i Hrvatskih laburista oštro je prozvao Željka Pintara, predsjednika Županijske skupštine i predsjednika županijske organizacije Hrvatske stranke umirovljenika, zašto nije reagirao i sazvao sjednicu Savjeta za umirovljenike i osobe starije životne dobi Koprivničko-križevačke županije?
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
S obzirom na situaciju prodora virusa Covid-19 u Dom za starije i nemoćne osobe u Koprivnici, zašto predsjednik Savjeta, a ujedno i predsjednik Županijske skupštine
gospodin Željko Pintar, nije održao sjednicu Savjeta za umirovljenike i osobe starije životne dobi Koprivničko-križevačke županije?Sjednica Savjeta je bitna kako bi se analiziralo stanje zaraženih štićenika, detektiralo gdje je došlo do propusta te pozvalo odgovorne osobe na preuzimanje odgovornosti. Zadnja sjednica Savjeta za umirovljenike i osobe starije životne dobi Koprivničko-križevačke županije održana je skoro prije tri mjeseca, točnije 11. veljače 2020. Nadalje, prije mjesec dana, Svjetska zdravstvena organizacija objavila je preporuke iz kojih je vidljivo da su i svi štićenici staračkih domova, detektirani kao osobe iz visokorizičnih skupina, te već kod prve pojave sumnjivih simptoma moraju biti testirani na koronavirus. Uz Splitsko-dalmatinsku još je jedino Koprivničko-križevačka županija crni slučaj u Hrvatskoj, gdje se situacija sa koronavirusom otela kontroli zbog niza propusta.
Predsjedniku Savjeta umirovljenika i osoba starije životne dobi, glavni prioritet mora biti briga za starije i nemoćne. Nije moguće da se boji doći u sukob sa županom koji
mu je omogućio poziciju predsjednika Županijske skupštine uz mjesečnu naknadu od 3200 kuna, čemu smo bili svjedoci krajem lipnja 2017. godine kada se u našoj županija dogodila jeftina politička trgovina mandatima, u režiji župana Darka Korena i Hrvatske stranke umirovljenika na čelu sa Željkom Pintarom. No, ostavimo nadmudrivanja i politikanstvo po strani jer ovo je borba za zdravlje i dostojanstvo ljudi. U pitanju su ljudski životi, onih najugroženih i najslabijih, životi naših baka, djedova, majki i očeva.Nacionalni stožer Civilne zaštite možda drži pod kontrolom situaciju u ostalim dijelovima Hrvatske, ali u Podravini i Prigorju stanje se otelo kontroli. Iz jedne ustanove buknulo je žarište koje će u idućih 14 dana još više eskalirati. Ispred kluba vijećnika SDP i HL, smatramo da je odavno kasno, ali svejedno pozivamo predsjednika Savjeta za umirovljenike i osobe starije životne dobi Koprivničko-križevačke županije gospodina Željka Pintara, da što prije sazove sjednicu Savjeta kako bi se utvrdilo gdje je došlo do propusta i prodora zloglasnog koronavirusa u dom za starije, jer od ukupnog broja oboljelih u Koprivničko-križevačkoj županiji, gotovo 60 posto je iz Doma za starije i nemoćne.
Nazvali smo Željka Pintara za komentar prozivki, na što je on brzo i jasno odgovorio.
Savjet za umirovljenike je savjetodavno tijelo županu za poboljšanje i donošenje nekih mjera za poboljšanje života umirovljenika na području Koprivničko-križevačke županije. Savjet nije kompetentan za rješavanje ove pandemije u Domu za starije i nemoćne u Koprivnici. Nama je jako žao, suosjećamo, ali nismo kompetentni za rješavanje tog problema. Tu je kompetentan županijski Stožer civilne zaštite koji obnaša tu funkciju i sudjeluje na rješavanju da se sve dovede u red. Krivo smo prozvani – poručio je Željko Pintar, predsjednik Županijske skupštine.
© Izrada i održavanje: Kosinus.hr - Izrada WEB stranica
