Sukladno Odluci Stožera civilne zaštite RH o posebnom načinu rada tržnice za vrijeme trajanja epidemije COVID-19, tržnica u Virju će raditi u posebnom režimu koji vrijedi za otvorene ograđene prostore uz poštivanje propisanih mjera socijalnog distanciranja i dezinfekcije.
Na tržnici se mogu prodavati mlijeko i mliječni proizvodi, voće, povrće i cvijeće, a prodavači su dužni postaviti robu isključivo u vremenu od 7 do 8 sati. Radno vrijeme tržnice je od 8 do 12 sati.
Mole se kupci da se pridržavaju propisanih mjera radi zaštite od širenja zaraze koronavirusom – poručili su iz Općine Virje.
Načelnik Policijske uprave koprivničko-križevačke Vjekoslav Štimac na današnjoj je konferenciji županijskog Stožera civilne zaštite kazao je kako su tijekom posljednja 24 sata zatekli 12 građana bez važeće propusnice te jednu žensku osobu koja je na području Đurđevca kršila mjeru samoizolacije. Time se došlo do brojke od ukupno 40 kršenja mjera, pri čemu ih je četvero to učinilo dvaput.
– Glavna tema ovih dana, i na što ćemo se fokusirati, jest nadzor hrvatskih državljana koji dolaze iz inozemstva. Svi oni na ulazu u Hrvatsku dobivaju mjeru samoizolacije u trajanju od 14 dana. Sljedećih dana pratit ćemo poštuju li mjere – kazao je Štimac, dodavši da oni koji još nisu došli u Hrvatsku ostanu u mjestu gdje rade, dok se ostali moraju držati propisanih mjera, poštujući svoje i zdravlje drugih.
Prema bazi mjera samoizolacije Štimac je potvrdio kako broj onih u samoizolaciji raste, iako je dosad padao. Ukupno je u samoizolaciji oko 600 osoba.
– Svakodnevno dobivamo dojave da se građani voze šljunčanim i sličnim putevima. Ali fokus je sada na trgovačke centre u koje dolazi velik broj građana, sigurno ima kršenja mjera samoizolacije. Dnevno smo prisutni na 50-ak punktova na području cijele županije – dodao je Štimac.
Županijski Stožer civilne zaštite danas je potvrdio informaciju kako je koronavirus ušao u Dom za starije i nemoćne u Koprivnici. Javnosti se pritom obratila i načelnica koprivničkog Stožera civilne zaštite Ksenija Ostriž. Uzevši u obzir da su lokalni stožeri nadležni za izdavanje e-propusnica, kazala je kako su stigle nove informacije.
Otvorena je nova email adresa, propusnice@civilna-zastita.hr. Riječ je o nacionalnoj adresi na koju će zahtjeve upućivati građani koji nisu vlasnici trgovačkih društava ili obrta i koji nisu zaposleni u svojim društvima. Isto vrijedi za sudske vještake te strane državljane koji dolaze u Hrvatsku.
Za OPG-ove više nisu nadležni stožeri civilne zaštite, već isključivo Ministarstvo poljoprivrede. Više informacija poljoprivrednici mogu pronaći ovdje. Oni koji imaju ugovor o djelu ili studentski ugovor e-propusnice će dobiti stožeri civilne zaštite prema sjedištu poslodavca.
– Oni koji skrbe o starim i nemoćnim osobama, a nisu s njima u srodstvu, od danas će morati imati potvrdu obiteljskog liječnika kako bi dokazali da osoba zaista treba skrb i da se tako smanji mogućnost zlouporabe e-propusnica – objasnila je K. Ostriž.
Ksenija Ostriž // Foto: Ivan Balija
Zamjenica gradonačelnika Koprivnice dotaknula se i jučer otvorene tržnice, rekavši kako su osigurane sve zaštitne mjere. No, apelirala je da građani dolaze sa zaštitnom opremom i poštuju propisane mjere.
– S obzirom na to da nas vrhunac i porast broja oboljelih čeka tijekom naredna dva tjedna, zaključili smo kako nije potrebno liberalizirati prostor okrupnjavanjem područja za izdavanje propusnica. Lokalnim bi stožerima to olakšalo život jer bi ih bilo puno manje, međutim stava sam da dosta ljudi pri samoj pomisli da moraju vaditi e-propusnice procijeni je li im to stvarno od vitalne obiteljske važnosti ili nije, pa onda odustanu od kretanja. Zasad smo s načelnikom županijskog Stožera dogovorili da ćemo nakon uskrsnih praznika razmotriti ideju o liberalizaciji kretanja – zaključila je.
Sve detalje o novim uputama vezanim uz e-propusnice te tko ih i kako može dobiti pročitajte ovdje.
Stožer civilne zaštite jučer je potvrdio kako je u Koprivničko-križevačkoj županiji zabilježeno 20 slučajeva zaraze koronavirusom. Danas je, u 12 sati, održana nova konferencija za medije, dok se svega sat vremena ranije pojavila informacija o zaraženoj ženi, inače štićenici Doma za starije i nemoćne u Koprivnici.
Načelnik Stožera Ratimir Ljubić na samome početku to je i potvrdio.
– Dogodilo se ono čega smo se najviše bojali. No, stanje je pod kontrolom – kazao je Ljubić.
Dr. Draženka Vadla govorila je o osobi iz doma. Trenutno je na odjelu za infektologiju, a radi se o upali pluća. Napominje kako je u dobrim rukama.
Ratimir Ljubić // Foto: Ivan Balija
– Osoba je živjela u Domu za starije i nemoćne, u jednokrevetnom apartmanu. Nije imala sustanare. Hranu i potrepštine dobivala je na ulazu. Od nadležne liječnice je pregleda te je pokazivala znakove u smislu temperature i suhog kašlja, ali ništa intenzivno. Pri pregledu liječnice i medicinske sestre korištena je oprema. Zasad ne vidimo rizik. Daljnja obrada je u tijeku, ne mogu reći koliko ćemo osoba iz doma uzeti kao kontakte. Vjerojatno će biti mjera samoizolacije i testiranja. U njezinu se apartmanu više nitko ne nalazi. Glede ulaska u bolnički sustav, u tijeku je obrada da vidimo kako je osoba ušla u naš sustav. Svi zaposlenici koriste zaštitnu opremu. Primjenjuju se mjere zaštite i tako pomaže oboljelima. Istražit ćemo u kakvom su kontaktu s njom bili zaposleni – objasnila je.
Vjeruje kako, uz poštivanje svih mjera, neće biti scenarija sličnog onome u Splitu.
Draženka Vadla // Foto: Ivan Balija
Nije, pritom, poznato kako je virus ušao u dom, što će utvrditi u narednom razdoblju.
Glede ranije pozitivnih osoba iz bolnica, kazala je kako su 32 osobe iz bolničkog sustava stavili u samoizolaciju. Oni koji su dosad bili u kontaktu s tim dvjema osobama su negativni.
Apelirala je, naravno, da se svi drže propisanih mjera, kako oni koji žive ovdje, tako i oni koji su stigli tijekom blagdana.
Ravnatelj koprivničke bolnice Dr. Mato Devčić potvrdio je kako su četiri zaražene osobe u bolnici s lakšim do srednje teškim stanjem. U pitanju su pacijenti kod kojih se sumnja na upalu pluća te ne zahtijevaju intenzivno liječenje i korištenje respiratora. Naglasio je kako kontinuirano zbrinjavaju hitne i onkološke bolesnike, istaknuvši da organizacijskih problema u bolnici nema.
– Nastavlja se testiranje zaposlenika. Glede kontakata vezanih uz dvije oboljele zaposlenice, svi su dosad bili negativni. U posljednja 24 sata testirano je 56 zaposlenika, svi su također bili negativni na koronavirus – potvrdio je Devčić.
Dr. Mato Devčić // Foto: Ivan Balija
Osvrnuo se i na pitanje zaštitne opreme koje, kaže, ima dovoljno u bolnici, ali i ostalim županijskim zdravstvenim ustanovama. Stoga napominje kako nema razloga za brigu.
– Sljedeća dva tjedna posebno su važna. Da bismo sustav održali, da bi bio dostupan za sve bolesnike, pozivam građane da se suzdrže od okupljanja i intenzivnih socijalnih kontakata. Držite se općih mjera kako bismo prebrodili situaciju i narednih mjesec dana počeli privoditi kraju ovu iznimno nekomfornu i biorizičnu situaciju. Moramo to ozbiljno shvatiti, nikakve liberalizacije i popuštanja mjera ne treba biti. Nacionalni stožer i dalje će donositi zaključke i mjere, ali iz aspekta zdravstvenog sustava preporučujem svima punu ozbiljnost
Preporuke o tome treba li ili ne nositi masku stižu na tjednoj bazi. Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar na svojim je stranicama danas objavio novu.
Ponajprije ističu kako Svjetska zdravstvena organizacija zagovara racionalnu uporabi maski u slučajevima kada osoba kašlje ili kiše, kada se sumnja da ima koronavirus ili ako njeguje oboljelu osobu sa sumnjom na novi koronavirus.
– Zaštitna oprema (maske i rukavice) potrebno je nositi kod sumnje na zarazu ili kod osoba za koje je potvrđeno da su zaražene koronavirusom. Preporučuju se i osobama kojima je izrečena mjera zdravstvenog nadzora u karanteni ili samoizolaciji ili osobama za koje se opravdano sumnja da su bile u bliskom kontaktu s osobom za koju je dokazano da je zaražena – objašnjavaju.
Kiruršku masku treba koristiti na sljedeći način:
Prije stavljanja maske, oprati ruke sapunom i vodom ili alkoholnim dezinficijensom.
Pokriti usta i nos maskom i provjeriti da rubovi maske dobro prianjaju uz lice.
Izbjegavati diranje maske tijekom korištenja. Ako je diramo, potrebno je oprati ruke sapunom i vodom ili alkoholnim dezinficijensom.
Masku koja se navlažila, zamijeniti novom. Ne koristiti istu masku više puta.
Masku skidati sa stražnje strane (ne dirati prednji dio) te je baciti u zatvorenu kantu za otpad. Nakon toga, oprati ruke sapunom i vodom ili alkoholnim dezinficijensom.
Najvažnija i najučinkovitija mjera je poštivanje socijalne distance i ostalih općih mjera zaštite.
Posljedično nastaloj nemiloj situaciji u borbi s koronavirusom, obustavom rada te izvanrednoj situaciji po sve stanovnike RH i gospodarstvo, udrugu Osmijeh – udrugu za terapijsko jahanje iz Peteranca zadesili su neočekivani problemi.
S obzirom na to da je Vlada RH poduzela niz mjera za gospodarstvo i očuvanje radnih mjesta, nažalost, u niti jednoj mjeri se ne nalaze udruge (koje nemaju registriranu gospodarsku djelatnost), a samim time ni konji terapeuti koji su itekako „zaposlenici“, odnosno radnici.
– Naša udruga i nama slične, specifične su po tome što je održavanje hladnog pogona teško, odnosno praktički ne trpi recesije i krizne situacije. Konjima je potpuno svejedno koje nas brige muče, kakve bolesti i krize – oni zahtijevaju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, koje se odnose na hranu i dodatke prehrani te nužne potkivačke i veterinarske zahvate. Uz konje u održavanje hladnog pogona također ulaze troškovi knjigovodstvenih i bankarskih usluga – poručili su iz Udruge.
Održavanje jednog konja na godišnjoj razini udrugu košta 16 tisuća kuna i to su troškovi najosnovnijih potreba. Udruga Osmijeh posjeduje tri visoko školovana konja terapeuta i potrebno je za njih osigurati najosnovnijih 48 tisuća kuna na godišnjoj razini.
Dolaskom na jahanje, korisnici su plaćanjem mjesečne članarine djelomično osiguravali troškove provedbe programa terapijskog jahanja i škole jahanja za osobe s invaliditetom, no s obzirom na to da je provedba aktivnosti stopirana radi preventivnih mjera Stožera civilne zaštite RH; s novonastalom situacijom i vlastiti prihodi udruge su praktički nestali.
– Razgovarajući s drugim, nama sličnim organizacijama, doznajemo da su financijska sredstva zatražena putem javnih natječaja za sufinanciranje udruga na razini cijele Hrvatske u velikoj mjeri smanjena ili su pak projekti/programi ocijenjeni kao neprihvatljivi. Jednostavno je dotok financijskih sredstava prema udrugama građana stao – rekli su.
Kako konji zahtijevaju svakodnevnu brigu i angažman ljudi oko sebe, moraju raditi i održavati tjelesnu kondiciju, a nemilosrdna administracija se mora odrađivati, rad voditelja, administratora i trenera do daljnjeg će se organizirati na volonterskoj bazi (uslijedio je otkaz ugovora o radu, bez prava državne potpore).
Sav priljev novca u ovom trenutku akumulirat će se za potrebe održavanja hladnog pogona i naših konja.
– U ovom vapaju za opstanak, obratili smo se na mnoga „vrata“, no prvi u pomoć priskočili su Komunalac d.o.o., KC Vode d.o.o., Veterinarska stanica Križevci i Udruga volontera Podravke – PULS – obavijestili su iz Udruge.
Komunalac d.o.o. i KC Vode d.o.o. odmah su prionuli poslu i prijave Udruge Osmijeh na njihove otvorene natječaje stavili u razmatranje.
– Odobren novac sporazumno smo prenamijenili za troškove hladnog pogona.Veterinarska stanica Križevci i Udruga volontera Podravke – PULS uplatili su donacije na račun udruge. Zajedničkim snagama osigurali smo održavanje hladnog pogona i skrb o konjima u naredna četiri mjeseca – priopćili su iz Udruge.
Navode kako je riječ o ženi koja je sada smještena u koprivničku bolnicu te je otprije teže bolesna. Tu je informaciju za Glas potvrdila ravnateljica Doma Vesna Križan.
Više infomacija bit će, vjerujemo, poznato nakon obraćanja županijskog Stožera civilne zaštite u 12 sati.
Podsjetimo, koronavirus se prekjučer pojavio u splitskom Domu za starije i nemoćne, nakon čega su tijekom noći korisnici evakuirani.
Svjetska banka ažurirala je u četvrtak svoje proljetne prognoze uslijed pandemije koronavirusa, pa tako procjenjuje da će hrvatski bruto domaći proizvod ove godine pasti 6,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti iznad devet posto.
– Negativna kretanja s početka godine značajno su izmijenila izglede za 2020. godinu. Nakon što je u 2019. konačno dosegnula razinu BDP-a prije krize 2008. godine, Hrvatska je na putu duboke recesije. Globalna pandemija Covida-19 rezultirala je zatvaranjem mnogih država diljem svijeta te bi mogla rezultirati smanjivanjem hrvatskog BDP-a ove godine za 6,2 posto – ističe se u ažuriranim prognozama Svjetske banke, objavljenim u četvrtak.
Kako procjenjuju, hrvatski turizam i izvoz roba bit će teško pogođeni, s obzirom na zabrane putovanja i usporavanje aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima, prije svega u Italiji, ali i u ostatku eurozone. I posljedice na tržište rada mogle bi biti teške, smatraju. Zamjećuju i da su se radnici koji su privremeno radili u inozemstvu počeli vraćati u Hrvatsku, što pritišće stopu nezaposlenosti, koja bi mogla porasti ove godine iznad devet posto. U veljači je ta stopa, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 8,3 posto, piše HINA.
Svjetska banka navodi i da je Vlada pripremila paket privremenih mjera za pomoć gospodarstvu, čiji bi iznos potencijalno mogao doseći gotovo 8 posto BDP-a.
Očekuju da bi ove godine deficit proračuna mogao dosegnuti osam posto BDP-a, a udjel javnog duga u BDP-u gotovo 84 posto BDP-a. Usporedbe radi, Hrvatska u posljednje tri godine bilježi proračunski suficit, dok je udjel javnog duga na kraju prošle godine smanjen na 73,2 posto.
U Svjetskoj banci pretpostavljaju da će pandemijska kriza do sredine godine postupno nestati, što bi moglo dovesti do oporavka u 2021. i 2022. godini, a procjenjuju da bi u 2021. hrvatski BDP mogao porasti za 4,6 posto.
Očekuju i da će se smanjiti fiskalni deficit, s ukidanjem mjera pomoći i ubrzavanjem gospodarskog rasta, no bez dodatne konsolidacije, deficit će ostati na visokim razinama. U Svjetskoj banci procjenjuju da će proračunski deficit u 2021. biti 6,4 posto.
U Svjetskoj banci ističu i da bi ova kriza mogla predstavljati priliku da se promjeni hrvatski model rasta i fokusira se na povećanje otpornosti na vanjske šokove te da podigne potencijal rasta.
U izvješću o gospodarskim kretanjima za proljeće 2020. u Europi i središnjoj Aziji, Svjetska banka navodi da su odlučne mjere javne politike usmjerene na ulaganja u sustave zdravstvene skrbi i socijalne zaštite građanima, osobito najranjivijima, uz potporu privatnom sektoru, ključne za ublažavanje učinaka pandemije koronavirusa. Kako se ističe, zemlje u toj regiji mogu održavati gospodarsku aktivnost pružanjem potpore privatnom sektoru u obliku privremenih kredita za poduzeća te smanjenjem ili odgodom plaćanja poreza. Ciljane državne subvencije mogle bi znatno pomoći pogođenim malim i srednjim poduzećima, ističu.
Dr. Martina Mijušković već godinama gradi znanstvenu karijeru u inozemstvu, u renomiranim institutima i znanstvenim ustanovama, od Švicarske, gdje je i doktorirala, pa preko New Yorka i Sveučilišta u Pennsilvanyji sve do Londona i Cambridgea, gdje je i danas. Njen posao u Illumini, biotehnološkoj tvrtki koja, između ostaloga, proizvodi instrumente, reagense i analitički software za sekvenciranje DNA i RNA, vezan je za rak, njegovu genomiku i otkrivanje biomarkera u tumorima. No, kao i mnogi drugi znanstvenici diljem svijeta, dio njene tvrtke posvetio se intenzivnom istraživanju virusa SARS-CoV-2, odnosno COVID-19.
Je li moguće da geni imaju ulogu u tome koliko će pacijent teško podnositi infekciju koronavirusom, koliko smo daleko od cjepiva i lijeka, kako u moru (dez)informacija pronaći one vjerodostojne, možemo li se dva puta zaraziti i gdje je uloga antitijela u svemu – o tome i o drugim srodnim pitanjima razgovarali smo s našom bioinformatičarkom.
Dosad ste se uglavnom bavili sekvenciranjem genoma i rakom. Na koji način sada istražujete koronavirus, odnosno COVID-19?
Posao mog užeg tima i dalje je fokusiran na genomiku raka i razvoj analitičkih metoda za otkrivanje biomarkera u tumorima. Ljudi i dalje boluju od raka i ostalih bolesti, ne stavljamo taj rad na pauzu. No, u firmi ima timova koji se bave virusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19, tj. razvoju metoda za njegovo sekvenciranje i drugim vezanim projektima.
S obzirom na Vašu specijalnost, znači li to da je moguća neka uloga gena u tome hoće li se osoba zaraziti, prebolijeti ili umrijeti od koronavirusa?
Uloga gena je definitivno moguća. Da bismo to doznali, potrebno je sekvencirati genome pacijenata, te usporediti gene onih koji su obolili od težeg oblika bolesti i one s blagim simptomima, kontrolirajući naravno spol, starost i ostale faktore. Ta istraživanja zahtijevaju relativno veliki broj uzoraka i prilično su skupa, no inicijativa u Velikoj Britaniji je već pokrenuta pa se nadam da ćemo za nekoliko mjeseci znati puno više o ulozi naših gena.
Koliko smo, po Vašoj procjeni, trenutno blizu pronalaženju lijeka i/ili cjepiva? Pojavljuju se informacije od toga da već postojeće cjepivo za tuberkulozu može pomoći pa do toga da neće biti ničega barem dvije godine.
Ustupila: Martina Mijušković
Razvoj cjepiva doista obično traje oko dvije godine, i to u najboljem slučaju, jer ona moraju proći stroga klinička ispitivanja prije nego budu primijenjena na širu populaciju. U prvoj fazi ona se daju samo nekolicini dobrovoljaca, s ciljem da se utvrdi da nisu štetna za organizam. U drugoj i trećoj fazi se daju nešto većem broju ljudi, s ciljem utvrđivanja efikasnosti, tj. da li doista štite od uzročnika bolesti, i sagledavanja eventualnih nuspojava. Svaka faza završava objavom znanstvenog rada koji prolazi strogu recenziju, tako da taj proces traje prilično dugo. Na koncu, cjepivo se mora i proizvesti u dovoljno velikim količinama da se zaštiti ogromna populacija koja je pod rizikom. Iako mnoge firme i akademske institucije trenutno razvijaju cjepivo protiv koronavirusa SARS-CoV-2, mislim da će trebati barem godina dana prije nego ono bude široko dostupno. To je moja vrlo optimistična procjena.
Što se tiče antivirusnih lijekova koji bi mogli umanjiti ili čak spriječiti razvoj simptoma infekcije, trenutno je nekoliko njih u kliničkim ispitivanjima. To nisu lijekovi specifično za COVID-19, nego lijekovi protiv već postojećih bolesti poput ebole, malarije i AIDS-a. Tu bismo mogli vidjeti neke rezultate puno ranije, možda već ovaj mjesec. Ukoliko se pokaže da su efikasni, neki od njih bit će odmah dostupni i to bi bile sjajne vijesti.
Što se tiče cjepiva za tuberkulozu, postoje neke indikacije da bi populacije koje su cijepljene mogle biti nešto otpornije na COVID-19, no potrebno je pričekati da se dovrše istraživanja.
Iako od koronavirusa obolijevaju, pa i umiru, osobe svih životnih dobi, daleko je opasniji za starije i kronične bolesnike. Kada se dogodi da, primjerice, umre 85-godišnjak koji je imao i rak i još neku bolest te je pozitivan i na koronavirus, struka pripisuje tu smrt koronavirusu. Mogu li se uopće odijeliti smrti od koronavirusa i s koronavirusom i bi li to znatnije promijenilo brojke i pristup bolesti?
Svaka infektivna bolest, pa tako i COVID-19, opasnija je za starije i kronične bolesnike. No, ukoliko je pacijent preminuo od komplikacija uzrokovanih koronavirusom, smrt se ispravno pripisuje koronavirusu.
Zašto se gotovo svakodnevno u javnosti pojavljuju nove informacije o koronavirusu, od toga da se trebaju nositi maske pa da se ne trebaju, da se osoba može ponovno zaraziti pa da se ipak ne može… Je li to kolanje dezinformacija ili se radi o tome da znanstvenici svakodnevno sve više upoznaju novu bolest?
Trenutno ima svega, od dezinformacija do činjenice da svaki dan izlaze novi znanstveni radovi i mijenja se slika koju imamo o virusu. Jako je važno provjeriti izvore informacija, čak i ako dolaze od “stručnjaka”. Najsigurnije je čitati izvještaje Svjetske zdravstvene organizacije, a ako se spominju nova istraživanja, analize i slično, provjeriti da li je dana referenca na originalni znanstveni rad. U Hrvatskoj je najbolje pratiti upute Stožera civilne zaštite koji je do sada odradio fantastičan posao i sačuvao tisuće života uvodeći pravovremene mjere.
Postoji li trenutno odgovor na to ima li osoba koja je jednom preboljela COVID-19 imunitet?
Foto: ilustracija / twenty20
Konačnog odgovora još nema, za to nam je prvo potreban efikasan test na antitijela. Ali nema razloga, biološki, da nema imunitet, barem neko vrijeme. Koronavirus SARS-CoV-2 ne pokazuje jako visoku frekvenciju mutacija (trenutna procjena je jedna mutacija svaka dva tjedna) tako da bi imunitet mogao trajati mjesecima ili cak godinama.
Njemačka i Velika Britanija najavili su da će testirati osobe na antitijela te da će zatim one koji ih imaju “pustiti” u društvo kako bi se stvorio tzv. imunitet krda? Koja je uloga antitijela u suzbijanju pandemije i kako bi u praksi takav plan funkcionirao?
Ljudi mogu steći imunitet samo na dva načina – tako da uspješno prebole bolest ili putem cjepiva. “Imunitet krda” postoji kad je 60-80% populacije imuno na virus. Ovaj virus je preopasan da bismo imunitet stjecali na prvi način. Ali testiranje na antitijela bit će ključno za povratak u neki oblik normalnog života prije nego dođemo do cjepiva.
Brojni hrvatski znanstvenici, primjerice Igor Rudan, Gordan Lauc, Ivan Đikić i mnogi drugi, često istupaju u javnosti sa svojim savjetima i stavovima o koronavirusu. Pratite li njihove komentare i tekstove i postoji li netko od njih s kim ste “na istoj stranici” ili s kim se izrazito ne slažete?
Svi trojca od navedenih su izvrsni znanstvenici koje ili osobno poznam ili znam za njih preko kolega. Nisam još vidjela niti jedno njihovo medijsko istupanje o koronavirusu s kojim se nisam složila. Mislim da su dovoljno odgovorni da neće istupati s neprovjerenim podacima.
Pojavljuju se i, recimo tako, kontroverzni liječnici poput dr. Sladoljeva ili dr. Gajski, koji su uvjereni da je riječ o širenju panike, zaradi farmaceutskih lobija i 5G mreži. Zašto dolazi do takvih dijametralno suprotnih stavova između ljudi koji su, široko gledano, iste struke?
Struka je, širom svijeta, usaglašena prilično dobro oko ove pandemije. To se vidi i po činjenici da su sve zahvaćene države, bez obzira o kakvim se društvenim uređenjima i kulturama radi, uvele slične restriktivne mjere da bi “kupile vrijeme” u borbi protiv virusa. Pojedinci koje spominjete nisu mi poznati, i teško mi je razumijeti zašto su istupali u javnosti s neprovjerenim ili čak lažnim podacima. Možda je to način da dođu do željene medijske pažnje, ne znam, ali iznošenje neprovjerenih podataka u ovoj teškoj situaciji opasno je i može koštati ljudskih života.
Živite i radite u inozemstvu, možete li nam približiti kakva je svakodnevica u Vašoj državi, kakav je mentalitet ljudi, vlada li panika, optimizam ili pesimizam?
Ilustracija // Foto: Matija Gudlin
U Velikoj Britaniji, gdje živim već 4 i pol godine, trenutno je prilično mračna situacija. Svakodnevno se bilježe na stotine smrtnih slučajeva, a i sam premijer Boris Johnson upravo je završio na odjelu intenzivne njege. Britanci nisu neki paničari, slabo pokazuju emocije (osim uz alkohol), ali raspoloženje je prilično nisko. Ljudi se uglavnom drže propisanih mjera, sretni su da se jednom dnevno smije izaći iz kuće i prošetati. Jedni druge obilaze u širokom luku i pritom se uglavnom prijazno nasmiješe. Najveći problem svakodnevnog života je, osim zatvorenih vrtića i škola, nestašica nekih prehrambenih proizvoda poput običnog pšeničnog brašna. Hrvatska je, u odnosu na situaciju ovdje, zapravo prilično dobro prošla.
Kako vi osobno, kao znanstvenica, gledate na budućnost? Priklanjate li se procjenama da će ljeto umiriti situaciju ili ste skloniji stavu da će se koronavirus sezonski vraćati godinama?
Mislim da je već sada jasno da ovaj virus ne ide nikuda i da će biti s nama godinama, možda slično virusu gripe. S obzirom da se uspješno širi u zemljama gdje su već i sada visoke temperature, sumnjam da će ljeto napraviti neku dramatičnu razliku. No, s pojavom cjepiva život bi se trebao brzo vratiti u normalu. Do tada ćemo se morati prilagoditi jednom drukčijem načinu života i naći kreativne načine da spašavamo što je ostalo od svjetske ekonomije.
Facebook je dugo odolijevao pozivima da svoju platformu iščisti od teorija urote i zavjere po pitanju 5G mreža. Pozivali su se na slobodu govora. No, nakon što su nedavno u Velikoj Britaniji zapaljeni stupovi i mobilne bazne stanice te maltretirani inženjeri koji se trude osigurati svima internetsku infrastrukturu, u Facebooku su promijenili mišljenje.
U Facebooku tako traje akcija uklanjanja lažnih vijesti o 5G mrežama, posebice onih koje 5G dovode u vezu s pandemijom koronavirusa. Facebook je bio prisiljen preispitati ‘slobodu govora’ koja im se prelila u fizički svijet u obliku vandalizma i nasilja.
Inače, postoje dokazi, piše The Telegraph, da je zavjera oko 5G mreža započela kao ruska dezinformacijska kampanja, s tim da su se prvi postovi koji povezuju s koronavirusom pojavili na društvenim mrežama još u siječnju.
Teorija o kojoj se trenutačno radi jest nova, ali kriza fake newsa ili širenja lažnih vijesti u svim oblicima ponovno u fokus stavlja stari problem, odnosno moderiranje i odgovornost društvenih platformi. Od antivaksera do masovnih napada na škole, zapravo je malo teorija zavjere koje su i ostale isključivo u online prostoru.
Facebook je i na svojoj chat platformi WhatsApp, krenuo s moderiranjem lažnih vijesti u vezi s koronavirusom. Sada paze na broj dijeljenja jer je primijećeno da se uz šaljive i ironične memeove dijele obilato i lažne vijesti, odnosno samo prosljeđuju. Tako je moguće sada proslijediti meme tek na jednu adresu.
Usto, tu su i Instagram i Facebook priče koje je teško očistiti od lažnih vijesti uguranih u neki domaći uradak.
S krizom ili bez nje i dalje ostaje na snazi pitanje učinkovitog načina kontrole sadržaja na društvenim mrežama.
Sukladno Odluci Stožera civilne zaštite RH o posebnom načinu rada tržnice za vrijeme trajanja epidemije COVID-19, tržnica u Virju će raditi u posebnom režimu koji vrijedi za otvorene ograđene prostore uz poštivanje propisanih mjera socijalnog distanciranja i dezinfekcije.
Na tržnici se mogu prodavati mlijeko i mliječni proizvodi, voće, povrće i cvijeće, a prodavači su dužni postaviti robu isključivo u vremenu od 7 do 8 sati. Radno vrijeme tržnice je od 8 do 12 sati.
Mole se kupci da se pridržavaju propisanih mjera radi zaštite od širenja zaraze koronavirusom – poručili su iz Općine Virje.
Načelnik Policijske uprave koprivničko-križevačke Vjekoslav Štimac na današnjoj je konferenciji županijskog Stožera civilne zaštite kazao je kako su tijekom posljednja 24 sata zatekli 12 građana bez važeće propusnice te jednu žensku osobu koja je na području Đurđevca kršila mjeru samoizolacije. Time se došlo do brojke od ukupno 40 kršenja mjera, pri čemu ih je četvero to učinilo dvaput.
– Glavna tema ovih dana, i na što ćemo se fokusirati, jest nadzor hrvatskih državljana koji dolaze iz inozemstva. Svi oni na ulazu u Hrvatsku dobivaju mjeru samoizolacije u trajanju od 14 dana. Sljedećih dana pratit ćemo poštuju li mjere – kazao je Štimac, dodavši da oni koji još nisu došli u Hrvatsku ostanu u mjestu gdje rade, dok se ostali moraju držati propisanih mjera, poštujući svoje i zdravlje drugih.
Prema bazi mjera samoizolacije Štimac je potvrdio kako broj onih u samoizolaciji raste, iako je dosad padao. Ukupno je u samoizolaciji oko 600 osoba.
– Svakodnevno dobivamo dojave da se građani voze šljunčanim i sličnim putevima. Ali fokus je sada na trgovačke centre u koje dolazi velik broj građana, sigurno ima kršenja mjera samoizolacije. Dnevno smo prisutni na 50-ak punktova na području cijele županije – dodao je Štimac.
Županijski Stožer civilne zaštite danas je potvrdio informaciju kako je koronavirus ušao u Dom za starije i nemoćne u Koprivnici. Javnosti se pritom obratila i načelnica koprivničkog Stožera civilne zaštite Ksenija Ostriž. Uzevši u obzir da su lokalni stožeri nadležni za izdavanje e-propusnica, kazala je kako su stigle nove informacije.
Otvorena je nova email adresa, propusnice@civilna-zastita.hr. Riječ je o nacionalnoj adresi na koju će zahtjeve upućivati građani koji nisu vlasnici trgovačkih društava ili obrta i koji nisu zaposleni u svojim društvima. Isto vrijedi za sudske vještake te strane državljane koji dolaze u Hrvatsku.
Za OPG-ove više nisu nadležni stožeri civilne zaštite, već isključivo Ministarstvo poljoprivrede. Više informacija poljoprivrednici mogu pronaći ovdje. Oni koji imaju ugovor o djelu ili studentski ugovor e-propusnice će dobiti stožeri civilne zaštite prema sjedištu poslodavca.
– Oni koji skrbe o starim i nemoćnim osobama, a nisu s njima u srodstvu, od danas će morati imati potvrdu obiteljskog liječnika kako bi dokazali da osoba zaista treba skrb i da se tako smanji mogućnost zlouporabe e-propusnica – objasnila je K. Ostriž.
Ksenija Ostriž // Foto: Ivan Balija
Zamjenica gradonačelnika Koprivnice dotaknula se i jučer otvorene tržnice, rekavši kako su osigurane sve zaštitne mjere. No, apelirala je da građani dolaze sa zaštitnom opremom i poštuju propisane mjere.
– S obzirom na to da nas vrhunac i porast broja oboljelih čeka tijekom naredna dva tjedna, zaključili smo kako nije potrebno liberalizirati prostor okrupnjavanjem područja za izdavanje propusnica. Lokalnim bi stožerima to olakšalo život jer bi ih bilo puno manje, međutim stava sam da dosta ljudi pri samoj pomisli da moraju vaditi e-propusnice procijeni je li im to stvarno od vitalne obiteljske važnosti ili nije, pa onda odustanu od kretanja. Zasad smo s načelnikom županijskog Stožera dogovorili da ćemo nakon uskrsnih praznika razmotriti ideju o liberalizaciji kretanja – zaključila je.
Sve detalje o novim uputama vezanim uz e-propusnice te tko ih i kako može dobiti pročitajte ovdje.
Zadnji put ovoliko nas je bilo u doba Austro-ugarske // Foto: Ivan Brkić
Stožer civilne zaštite jučer je potvrdio kako je u Koprivničko-križevačkoj županiji zabilježeno 20 slučajeva zaraze koronavirusom. Danas je, u 12 sati, održana nova konferencija za medije, dok se svega sat vremena ranije pojavila informacija o zaraženoj ženi, inače štićenici Doma za starije i nemoćne u Koprivnici.
Načelnik Stožera Ratimir Ljubić na samome početku to je i potvrdio.
– Dogodilo se ono čega smo se najviše bojali. No, stanje je pod kontrolom – kazao je Ljubić.
Dr. Draženka Vadla govorila je o osobi iz doma. Trenutno je na odjelu za infektologiju, a radi se o upali pluća. Napominje kako je u dobrim rukama.
Ratimir Ljubić // Foto: Ivan Balija
– Osoba je živjela u Domu za starije i nemoćne, u jednokrevetnom apartmanu. Nije imala sustanare. Hranu i potrepštine dobivala je na ulazu. Od nadležne liječnice je pregleda te je pokazivala znakove u smislu temperature i suhog kašlja, ali ništa intenzivno. Pri pregledu liječnice i medicinske sestre korištena je oprema. Zasad ne vidimo rizik. Daljnja obrada je u tijeku, ne mogu reći koliko ćemo osoba iz doma uzeti kao kontakte. Vjerojatno će biti mjera samoizolacije i testiranja. U njezinu se apartmanu više nitko ne nalazi. Glede ulaska u bolnički sustav, u tijeku je obrada da vidimo kako je osoba ušla u naš sustav. Svi zaposlenici koriste zaštitnu opremu. Primjenjuju se mjere zaštite i tako pomaže oboljelima. Istražit ćemo u kakvom su kontaktu s njom bili zaposleni – objasnila je.
Vjeruje kako, uz poštivanje svih mjera, neće biti scenarija sličnog onome u Splitu.
Draženka Vadla // Foto: Ivan Balija
Nije, pritom, poznato kako je virus ušao u dom, što će utvrditi u narednom razdoblju.
Glede ranije pozitivnih osoba iz bolnica, kazala je kako su 32 osobe iz bolničkog sustava stavili u samoizolaciju. Oni koji su dosad bili u kontaktu s tim dvjema osobama su negativni.
Apelirala je, naravno, da se svi drže propisanih mjera, kako oni koji žive ovdje, tako i oni koji su stigli tijekom blagdana.
Ravnatelj koprivničke bolnice Dr. Mato Devčić potvrdio je kako su četiri zaražene osobe u bolnici s lakšim do srednje teškim stanjem. U pitanju su pacijenti kod kojih se sumnja na upalu pluća te ne zahtijevaju intenzivno liječenje i korištenje respiratora. Naglasio je kako kontinuirano zbrinjavaju hitne i onkološke bolesnike, istaknuvši da organizacijskih problema u bolnici nema.
– Nastavlja se testiranje zaposlenika. Glede kontakata vezanih uz dvije oboljele zaposlenice, svi su dosad bili negativni. U posljednja 24 sata testirano je 56 zaposlenika, svi su također bili negativni na koronavirus – potvrdio je Devčić.
Dr. Mato Devčić // Foto: Ivan Balija
Osvrnuo se i na pitanje zaštitne opreme koje, kaže, ima dovoljno u bolnici, ali i ostalim županijskim zdravstvenim ustanovama. Stoga napominje kako nema razloga za brigu.
– Sljedeća dva tjedna posebno su važna. Da bismo sustav održali, da bi bio dostupan za sve bolesnike, pozivam građane da se suzdrže od okupljanja i intenzivnih socijalnih kontakata. Držite se općih mjera kako bismo prebrodili situaciju i narednih mjesec dana počeli privoditi kraju ovu iznimno nekomfornu i biorizičnu situaciju. Moramo to ozbiljno shvatiti, nikakve liberalizacije i popuštanja mjera ne treba biti. Nacionalni stožer i dalje će donositi zaključke i mjere, ali iz aspekta zdravstvenog sustava preporučujem svima punu ozbiljnost
Preporuke o tome treba li ili ne nositi masku stižu na tjednoj bazi. Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar na svojim je stranicama danas objavio novu.
Ponajprije ističu kako Svjetska zdravstvena organizacija zagovara racionalnu uporabi maski u slučajevima kada osoba kašlje ili kiše, kada se sumnja da ima koronavirus ili ako njeguje oboljelu osobu sa sumnjom na novi koronavirus.
– Zaštitna oprema (maske i rukavice) potrebno je nositi kod sumnje na zarazu ili kod osoba za koje je potvrđeno da su zaražene koronavirusom. Preporučuju se i osobama kojima je izrečena mjera zdravstvenog nadzora u karanteni ili samoizolaciji ili osobama za koje se opravdano sumnja da su bile u bliskom kontaktu s osobom za koju je dokazano da je zaražena – objašnjavaju.
Kiruršku masku treba koristiti na sljedeći način:
Prije stavljanja maske, oprati ruke sapunom i vodom ili alkoholnim dezinficijensom.
Pokriti usta i nos maskom i provjeriti da rubovi maske dobro prianjaju uz lice.
Izbjegavati diranje maske tijekom korištenja. Ako je diramo, potrebno je oprati ruke sapunom i vodom ili alkoholnim dezinficijensom.
Masku koja se navlažila, zamijeniti novom. Ne koristiti istu masku više puta.
Masku skidati sa stražnje strane (ne dirati prednji dio) te je baciti u zatvorenu kantu za otpad. Nakon toga, oprati ruke sapunom i vodom ili alkoholnim dezinficijensom.
Najvažnija i najučinkovitija mjera je poštivanje socijalne distance i ostalih općih mjera zaštite.
Posljedično nastaloj nemiloj situaciji u borbi s koronavirusom, obustavom rada te izvanrednoj situaciji po sve stanovnike RH i gospodarstvo, udrugu Osmijeh – udrugu za terapijsko jahanje iz Peteranca zadesili su neočekivani problemi.
S obzirom na to da je Vlada RH poduzela niz mjera za gospodarstvo i očuvanje radnih mjesta, nažalost, u niti jednoj mjeri se ne nalaze udruge (koje nemaju registriranu gospodarsku djelatnost), a samim time ni konji terapeuti koji su itekako „zaposlenici“, odnosno radnici.
– Naša udruga i nama slične, specifične su po tome što je održavanje hladnog pogona teško, odnosno praktički ne trpi recesije i krizne situacije. Konjima je potpuno svejedno koje nas brige muče, kakve bolesti i krize – oni zahtijevaju zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, koje se odnose na hranu i dodatke prehrani te nužne potkivačke i veterinarske zahvate. Uz konje u održavanje hladnog pogona također ulaze troškovi knjigovodstvenih i bankarskih usluga – poručili su iz Udruge.
Održavanje jednog konja na godišnjoj razini udrugu košta 16 tisuća kuna i to su troškovi najosnovnijih potreba. Udruga Osmijeh posjeduje tri visoko školovana konja terapeuta i potrebno je za njih osigurati najosnovnijih 48 tisuća kuna na godišnjoj razini.
Dolaskom na jahanje, korisnici su plaćanjem mjesečne članarine djelomično osiguravali troškove provedbe programa terapijskog jahanja i škole jahanja za osobe s invaliditetom, no s obzirom na to da je provedba aktivnosti stopirana radi preventivnih mjera Stožera civilne zaštite RH; s novonastalom situacijom i vlastiti prihodi udruge su praktički nestali.
– Razgovarajući s drugim, nama sličnim organizacijama, doznajemo da su financijska sredstva zatražena putem javnih natječaja za sufinanciranje udruga na razini cijele Hrvatske u velikoj mjeri smanjena ili su pak projekti/programi ocijenjeni kao neprihvatljivi. Jednostavno je dotok financijskih sredstava prema udrugama građana stao – rekli su.
Kako konji zahtijevaju svakodnevnu brigu i angažman ljudi oko sebe, moraju raditi i održavati tjelesnu kondiciju, a nemilosrdna administracija se mora odrađivati, rad voditelja, administratora i trenera do daljnjeg će se organizirati na volonterskoj bazi (uslijedio je otkaz ugovora o radu, bez prava državne potpore).
Sav priljev novca u ovom trenutku akumulirat će se za potrebe održavanja hladnog pogona i naših konja.
– U ovom vapaju za opstanak, obratili smo se na mnoga „vrata“, no prvi u pomoć priskočili su Komunalac d.o.o., KC Vode d.o.o., Veterinarska stanica Križevci i Udruga volontera Podravke – PULS – obavijestili su iz Udruge.
Komunalac d.o.o. i KC Vode d.o.o. odmah su prionuli poslu i prijave Udruge Osmijeh na njihove otvorene natječaje stavili u razmatranje.
– Odobren novac sporazumno smo prenamijenili za troškove hladnog pogona.Veterinarska stanica Križevci i Udruga volontera Podravke – PULS uplatili su donacije na račun udruge. Zajedničkim snagama osigurali smo održavanje hladnog pogona i skrb o konjima u naredna četiri mjeseca – priopćili su iz Udruge.
Navode kako je riječ o ženi koja je sada smještena u koprivničku bolnicu te je otprije teže bolesna. Tu je informaciju za Glas potvrdila ravnateljica Doma Vesna Križan.
Više infomacija bit će, vjerujemo, poznato nakon obraćanja županijskog Stožera civilne zaštite u 12 sati.
Podsjetimo, koronavirus se prekjučer pojavio u splitskom Domu za starije i nemoćne, nakon čega su tijekom noći korisnici evakuirani.
Svjetska banka ažurirala je u četvrtak svoje proljetne prognoze uslijed pandemije koronavirusa, pa tako procjenjuje da će hrvatski bruto domaći proizvod ove godine pasti 6,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti iznad devet posto.
– Negativna kretanja s početka godine značajno su izmijenila izglede za 2020. godinu. Nakon što je u 2019. konačno dosegnula razinu BDP-a prije krize 2008. godine, Hrvatska je na putu duboke recesije. Globalna pandemija Covida-19 rezultirala je zatvaranjem mnogih država diljem svijeta te bi mogla rezultirati smanjivanjem hrvatskog BDP-a ove godine za 6,2 posto – ističe se u ažuriranim prognozama Svjetske banke, objavljenim u četvrtak.
Kako procjenjuju, hrvatski turizam i izvoz roba bit će teško pogođeni, s obzirom na zabrane putovanja i usporavanje aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima, prije svega u Italiji, ali i u ostatku eurozone. I posljedice na tržište rada mogle bi biti teške, smatraju. Zamjećuju i da su se radnici koji su privremeno radili u inozemstvu počeli vraćati u Hrvatsku, što pritišće stopu nezaposlenosti, koja bi mogla porasti ove godine iznad devet posto. U veljači je ta stopa, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 8,3 posto, piše HINA.
Svjetska banka navodi i da je Vlada pripremila paket privremenih mjera za pomoć gospodarstvu, čiji bi iznos potencijalno mogao doseći gotovo 8 posto BDP-a.
Očekuju da bi ove godine deficit proračuna mogao dosegnuti osam posto BDP-a, a udjel javnog duga u BDP-u gotovo 84 posto BDP-a. Usporedbe radi, Hrvatska u posljednje tri godine bilježi proračunski suficit, dok je udjel javnog duga na kraju prošle godine smanjen na 73,2 posto.
U Svjetskoj banci pretpostavljaju da će pandemijska kriza do sredine godine postupno nestati, što bi moglo dovesti do oporavka u 2021. i 2022. godini, a procjenjuju da bi u 2021. hrvatski BDP mogao porasti za 4,6 posto.
Očekuju i da će se smanjiti fiskalni deficit, s ukidanjem mjera pomoći i ubrzavanjem gospodarskog rasta, no bez dodatne konsolidacije, deficit će ostati na visokim razinama. U Svjetskoj banci procjenjuju da će proračunski deficit u 2021. biti 6,4 posto.
U Svjetskoj banci ističu i da bi ova kriza mogla predstavljati priliku da se promjeni hrvatski model rasta i fokusira se na povećanje otpornosti na vanjske šokove te da podigne potencijal rasta.
U izvješću o gospodarskim kretanjima za proljeće 2020. u Europi i središnjoj Aziji, Svjetska banka navodi da su odlučne mjere javne politike usmjerene na ulaganja u sustave zdravstvene skrbi i socijalne zaštite građanima, osobito najranjivijima, uz potporu privatnom sektoru, ključne za ublažavanje učinaka pandemije koronavirusa. Kako se ističe, zemlje u toj regiji mogu održavati gospodarsku aktivnost pružanjem potpore privatnom sektoru u obliku privremenih kredita za poduzeća te smanjenjem ili odgodom plaćanja poreza. Ciljane državne subvencije mogle bi znatno pomoći pogođenim malim i srednjim poduzećima, ističu.
Dr. Martina Mijušković već godinama gradi znanstvenu karijeru u inozemstvu, u renomiranim institutima i znanstvenim ustanovama, od Švicarske, gdje je i doktorirala, pa preko New Yorka i Sveučilišta u Pennsilvanyji sve do Londona i Cambridgea, gdje je i danas. Njen posao u Illumini, biotehnološkoj tvrtki koja, između ostaloga, proizvodi instrumente, reagense i analitički software za sekvenciranje DNA i RNA, vezan je za rak, njegovu genomiku i otkrivanje biomarkera u tumorima. No, kao i mnogi drugi znanstvenici diljem svijeta, dio njene tvrtke posvetio se intenzivnom istraživanju virusa SARS-CoV-2, odnosno COVID-19.
Je li moguće da geni imaju ulogu u tome koliko će pacijent teško podnositi infekciju koronavirusom, koliko smo daleko od cjepiva i lijeka, kako u moru (dez)informacija pronaći one vjerodostojne, možemo li se dva puta zaraziti i gdje je uloga antitijela u svemu – o tome i o drugim srodnim pitanjima razgovarali smo s našom bioinformatičarkom.
Dosad ste se uglavnom bavili sekvenciranjem genoma i rakom. Na koji način sada istražujete koronavirus, odnosno COVID-19?
Posao mog užeg tima i dalje je fokusiran na genomiku raka i razvoj analitičkih metoda za otkrivanje biomarkera u tumorima. Ljudi i dalje boluju od raka i ostalih bolesti, ne stavljamo taj rad na pauzu. No, u firmi ima timova koji se bave virusom SARS-CoV-2 koji uzrokuje COVID-19, tj. razvoju metoda za njegovo sekvenciranje i drugim vezanim projektima.
S obzirom na Vašu specijalnost, znači li to da je moguća neka uloga gena u tome hoće li se osoba zaraziti, prebolijeti ili umrijeti od koronavirusa?
Uloga gena je definitivno moguća. Da bismo to doznali, potrebno je sekvencirati genome pacijenata, te usporediti gene onih koji su obolili od težeg oblika bolesti i one s blagim simptomima, kontrolirajući naravno spol, starost i ostale faktore. Ta istraživanja zahtijevaju relativno veliki broj uzoraka i prilično su skupa, no inicijativa u Velikoj Britaniji je već pokrenuta pa se nadam da ćemo za nekoliko mjeseci znati puno više o ulozi naših gena.
Koliko smo, po Vašoj procjeni, trenutno blizu pronalaženju lijeka i/ili cjepiva? Pojavljuju se informacije od toga da već postojeće cjepivo za tuberkulozu može pomoći pa do toga da neće biti ničega barem dvije godine.
Ustupila: Martina Mijušković
Razvoj cjepiva doista obično traje oko dvije godine, i to u najboljem slučaju, jer ona moraju proći stroga klinička ispitivanja prije nego budu primijenjena na širu populaciju. U prvoj fazi ona se daju samo nekolicini dobrovoljaca, s ciljem da se utvrdi da nisu štetna za organizam. U drugoj i trećoj fazi se daju nešto većem broju ljudi, s ciljem utvrđivanja efikasnosti, tj. da li doista štite od uzročnika bolesti, i sagledavanja eventualnih nuspojava. Svaka faza završava objavom znanstvenog rada koji prolazi strogu recenziju, tako da taj proces traje prilično dugo. Na koncu, cjepivo se mora i proizvesti u dovoljno velikim količinama da se zaštiti ogromna populacija koja je pod rizikom. Iako mnoge firme i akademske institucije trenutno razvijaju cjepivo protiv koronavirusa SARS-CoV-2, mislim da će trebati barem godina dana prije nego ono bude široko dostupno. To je moja vrlo optimistična procjena.
Što se tiče antivirusnih lijekova koji bi mogli umanjiti ili čak spriječiti razvoj simptoma infekcije, trenutno je nekoliko njih u kliničkim ispitivanjima. To nisu lijekovi specifično za COVID-19, nego lijekovi protiv već postojećih bolesti poput ebole, malarije i AIDS-a. Tu bismo mogli vidjeti neke rezultate puno ranije, možda već ovaj mjesec. Ukoliko se pokaže da su efikasni, neki od njih bit će odmah dostupni i to bi bile sjajne vijesti.
Što se tiče cjepiva za tuberkulozu, postoje neke indikacije da bi populacije koje su cijepljene mogle biti nešto otpornije na COVID-19, no potrebno je pričekati da se dovrše istraživanja.
Iako od koronavirusa obolijevaju, pa i umiru, osobe svih životnih dobi, daleko je opasniji za starije i kronične bolesnike. Kada se dogodi da, primjerice, umre 85-godišnjak koji je imao i rak i još neku bolest te je pozitivan i na koronavirus, struka pripisuje tu smrt koronavirusu. Mogu li se uopće odijeliti smrti od koronavirusa i s koronavirusom i bi li to znatnije promijenilo brojke i pristup bolesti?
Svaka infektivna bolest, pa tako i COVID-19, opasnija je za starije i kronične bolesnike. No, ukoliko je pacijent preminuo od komplikacija uzrokovanih koronavirusom, smrt se ispravno pripisuje koronavirusu.
Zašto se gotovo svakodnevno u javnosti pojavljuju nove informacije o koronavirusu, od toga da se trebaju nositi maske pa da se ne trebaju, da se osoba može ponovno zaraziti pa da se ipak ne može… Je li to kolanje dezinformacija ili se radi o tome da znanstvenici svakodnevno sve više upoznaju novu bolest?
Trenutno ima svega, od dezinformacija do činjenice da svaki dan izlaze novi znanstveni radovi i mijenja se slika koju imamo o virusu. Jako je važno provjeriti izvore informacija, čak i ako dolaze od “stručnjaka”. Najsigurnije je čitati izvještaje Svjetske zdravstvene organizacije, a ako se spominju nova istraživanja, analize i slično, provjeriti da li je dana referenca na originalni znanstveni rad. U Hrvatskoj je najbolje pratiti upute Stožera civilne zaštite koji je do sada odradio fantastičan posao i sačuvao tisuće života uvodeći pravovremene mjere.
Postoji li trenutno odgovor na to ima li osoba koja je jednom preboljela COVID-19 imunitet?
Foto: ilustracija / twenty20
Konačnog odgovora još nema, za to nam je prvo potreban efikasan test na antitijela. Ali nema razloga, biološki, da nema imunitet, barem neko vrijeme. Koronavirus SARS-CoV-2 ne pokazuje jako visoku frekvenciju mutacija (trenutna procjena je jedna mutacija svaka dva tjedna) tako da bi imunitet mogao trajati mjesecima ili cak godinama.
Njemačka i Velika Britanija najavili su da će testirati osobe na antitijela te da će zatim one koji ih imaju “pustiti” u društvo kako bi se stvorio tzv. imunitet krda? Koja je uloga antitijela u suzbijanju pandemije i kako bi u praksi takav plan funkcionirao?
Ljudi mogu steći imunitet samo na dva načina – tako da uspješno prebole bolest ili putem cjepiva. “Imunitet krda” postoji kad je 60-80% populacije imuno na virus. Ovaj virus je preopasan da bismo imunitet stjecali na prvi način. Ali testiranje na antitijela bit će ključno za povratak u neki oblik normalnog života prije nego dođemo do cjepiva.
Brojni hrvatski znanstvenici, primjerice Igor Rudan, Gordan Lauc, Ivan Đikić i mnogi drugi, često istupaju u javnosti sa svojim savjetima i stavovima o koronavirusu. Pratite li njihove komentare i tekstove i postoji li netko od njih s kim ste “na istoj stranici” ili s kim se izrazito ne slažete?
Svi trojca od navedenih su izvrsni znanstvenici koje ili osobno poznam ili znam za njih preko kolega. Nisam još vidjela niti jedno njihovo medijsko istupanje o koronavirusu s kojim se nisam složila. Mislim da su dovoljno odgovorni da neće istupati s neprovjerenim podacima.
Pojavljuju se i, recimo tako, kontroverzni liječnici poput dr. Sladoljeva ili dr. Gajski, koji su uvjereni da je riječ o širenju panike, zaradi farmaceutskih lobija i 5G mreži. Zašto dolazi do takvih dijametralno suprotnih stavova između ljudi koji su, široko gledano, iste struke?
Struka je, širom svijeta, usaglašena prilično dobro oko ove pandemije. To se vidi i po činjenici da su sve zahvaćene države, bez obzira o kakvim se društvenim uređenjima i kulturama radi, uvele slične restriktivne mjere da bi “kupile vrijeme” u borbi protiv virusa. Pojedinci koje spominjete nisu mi poznati, i teško mi je razumijeti zašto su istupali u javnosti s neprovjerenim ili čak lažnim podacima. Možda je to način da dođu do željene medijske pažnje, ne znam, ali iznošenje neprovjerenih podataka u ovoj teškoj situaciji opasno je i može koštati ljudskih života.
Živite i radite u inozemstvu, možete li nam približiti kakva je svakodnevica u Vašoj državi, kakav je mentalitet ljudi, vlada li panika, optimizam ili pesimizam?
Ilustracija // Foto: Matija Gudlin
U Velikoj Britaniji, gdje živim već 4 i pol godine, trenutno je prilično mračna situacija. Svakodnevno se bilježe na stotine smrtnih slučajeva, a i sam premijer Boris Johnson upravo je završio na odjelu intenzivne njege. Britanci nisu neki paničari, slabo pokazuju emocije (osim uz alkohol), ali raspoloženje je prilično nisko. Ljudi se uglavnom drže propisanih mjera, sretni su da se jednom dnevno smije izaći iz kuće i prošetati. Jedni druge obilaze u širokom luku i pritom se uglavnom prijazno nasmiješe. Najveći problem svakodnevnog života je, osim zatvorenih vrtića i škola, nestašica nekih prehrambenih proizvoda poput običnog pšeničnog brašna. Hrvatska je, u odnosu na situaciju ovdje, zapravo prilično dobro prošla.
Kako vi osobno, kao znanstvenica, gledate na budućnost? Priklanjate li se procjenama da će ljeto umiriti situaciju ili ste skloniji stavu da će se koronavirus sezonski vraćati godinama?
Mislim da je već sada jasno da ovaj virus ne ide nikuda i da će biti s nama godinama, možda slično virusu gripe. S obzirom da se uspješno širi u zemljama gdje su već i sada visoke temperature, sumnjam da će ljeto napraviti neku dramatičnu razliku. No, s pojavom cjepiva život bi se trebao brzo vratiti u normalu. Do tada ćemo se morati prilagoditi jednom drukčijem načinu života i naći kreativne načine da spašavamo što je ostalo od svjetske ekonomije.
Facebook je dugo odolijevao pozivima da svoju platformu iščisti od teorija urote i zavjere po pitanju 5G mreža. Pozivali su se na slobodu govora. No, nakon što su nedavno u Velikoj Britaniji zapaljeni stupovi i mobilne bazne stanice te maltretirani inženjeri koji se trude osigurati svima internetsku infrastrukturu, u Facebooku su promijenili mišljenje.
U Facebooku tako traje akcija uklanjanja lažnih vijesti o 5G mrežama, posebice onih koje 5G dovode u vezu s pandemijom koronavirusa. Facebook je bio prisiljen preispitati ‘slobodu govora’ koja im se prelila u fizički svijet u obliku vandalizma i nasilja.
Inače, postoje dokazi, piše The Telegraph, da je zavjera oko 5G mreža započela kao ruska dezinformacijska kampanja, s tim da su se prvi postovi koji povezuju s koronavirusom pojavili na društvenim mrežama još u siječnju.
Teorija o kojoj se trenutačno radi jest nova, ali kriza fake newsa ili širenja lažnih vijesti u svim oblicima ponovno u fokus stavlja stari problem, odnosno moderiranje i odgovornost društvenih platformi. Od antivaksera do masovnih napada na škole, zapravo je malo teorija zavjere koje su i ostale isključivo u online prostoru.
Facebook je i na svojoj chat platformi WhatsApp, krenuo s moderiranjem lažnih vijesti u vezi s koronavirusom. Sada paze na broj dijeljenja jer je primijećeno da se uz šaljive i ironične memeove dijele obilato i lažne vijesti, odnosno samo prosljeđuju. Tako je moguće sada proslijediti meme tek na jednu adresu.
Usto, tu su i Instagram i Facebook priče koje je teško očistiti od lažnih vijesti uguranih u neki domaći uradak.
S krizom ili bez nje i dalje ostaje na snazi pitanje učinkovitog načina kontrole sadržaja na društvenim mrežama.
