PRIRODA SE BUDI

Sezona ugriza krpelja i zmija u punom jeku, M. Blažeković kazuje kako se zaštititi te koliko se Podravaca i Prigoraca odlučuje na cjepivo

Zbog blaže zime krpelji su ranije postali aktivni, a što su uočilo kroz javljanje pacijenata i traženje savjeta već od veljače.

12:00h
0
Savjetovalište za pretile
Dr. Maja Blažeković //Foto: Ivan Brkić

Vrućica, slabost, klonulost, bolovi u mišićima te umor, glavobolja i karakteristični osip na koži neki su od simptoma krpeljnog meningoencefalitisa i lajmske borelioze, bolesti koje prenose krpelji, karakteristični za ovo doba godine.

Maja Blažeković, dr. med., spec. epidemiologije, iz Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije, kazala nam je kako su ove godine zbog blaže zime krpelji ranije postali aktivni, a što su uočili kroz javljanje pacijenata i traženje savjeta već od veljače.

– Točan broj ugriza ne pratimo jer nam se, naravno, svi ni ne javljaju. Svaki ugriz krpelja ne znači da će se bilo kakva bolest sigurno razviti. Zbog toga je važno nakon ugriza dva do tri tjedna pripaziti na simptome akutne zarazne bolesti – objašnjava M. Blažeković.

Mjesto ugriza u roku od dva do 30 dana poprima crvenu boju, polako se širi te dugo ostaje vidljivo. U sredini, pak, blijedi i stvara karakterističan oblik. Napominje kako je potrebno javiti se liječniku u slučaju takvih promjena na koži.

– Liječi se antibioticima, što je izuzetno važno kako bi se spriječio kasniji stadij bolesti i moguće kasne posljedice poput artritisa (upala zglobova), miokarditisa (upala srčanog mišića), meningitisa ili neuritisa (upala živaca) – objašnjava.

Srećom, trenutne brojke nisu strašne. Prijava oboljelih od meningoencefalitisa, upalne bolesti središnjeg živčanog sustava, nema. Jedna osoba s koprivničkog te dvije s đurđevačkog područja su oboljele od lajmske borelioze te imaju blaži, kožni oblik bolesti.

Cijepe li se, i koliko, ljudi s područja županije?

Naravno, opcija cijepljenja uvijek je otvorena. Provodi se trima dozama te se može zaštititi od krpeljnog meningoencefalitisa na razdoblje od tri do četiri godine. Potom se, govori, osoba mora docijepiti jednom dozom kako bi se zadržala razina zaštite. Posebno su izloženi, na primjer, šumski radnici, vojnici, ali i turisti. Valja istaknuti kako protiv lajmske borelioze nema cjepiva, već se liječi antibioticima. Zanimljivo, u našoj županiji svijest o važnosti cjepiva iznimno je visoka.

– Svake godine imamo u županiji oko 600 cijepljenih osoba. U to su ubrojeni oni koji se tek počinju cijepiti i osobe koje se već godinama docjepljuju – navodi M. Blažeković.

Unatoč tome, važno je ispoštovati mjere osobne zaštite. Prikladna, zatvorena odjeća i

Počelo cijepljenje protiv gripe
Ilustracija

obuća, najbolje svjetlijih boja kako bi se krpelji lakše uočili, upotreba sredstava za odbijanje krpelja i obavezno pregledavanje i provjera odjeće i tijela nakon boravka u prirodi samo su neki koraci.

– Za potonje obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo, po nekoliko sati, šeta, tražeći pogodno mjesto za ugriz – kaže i dodaje kako su mjesta poput vrata i prepona posebno zanimljiva ovim parazitima, kao i glave malene djece koja ih zbog svoje visine lakše mogu pokupiti.

Ljudi nerijetko rade pogreške nakon što krpelj, kako je kazala, pronađe sebi pogodno mjesto i ugrize. Naime, u tim trenucima pribjegavaju premazivanjem istoga alkoholom, kremama ili uljem, pa čak i paljenju. Potrebno ga je što prije ukloniti korištenjem pincete, zahvatiti uz samu kožu i kružnim pokretom izvući.

– Ne povlačite ga naglo, ne stišćite niti gnječite jer se time uzrokuje grčenje krpelja i pojačano izlučivanje, odnosno lakše se prenese zaraza ako je zaražen – upozorava.

Drugu opasnost čine zmije, posebno na Kalniku

Kao što smo pisali, još u ožujku muškarca je na Kalniku ugrizao poskok, a na što nas je podsjetila M. Blažeković. Tada je naš suradnik, biolog Goran Šafarek, kazao kako zmije traže i najmanje zrake sunca jer se ne mogu samostalno zagrijati kao sisavci i ptice. Uz poskoka, ovdašnje krajeve naseljava i riđovka, u manjoj mjeri otrovna zmija prema riječima epidemiologinje.

Poskok s Velebita // Foto: Goran Šafarek

– Ugriz ne znači da je zmija ubrizgala otrov. Čak u 22 posto dokazanih ugriza nema znakova trovanja – govori M. Blažeković, nabrojavši vrtoglavicu, mučninu, povraćanje, bol i oteklinu na mjestu ugriza, naticanje limfnih čvorova u preponi ili u pazuhu te, najopasniju posljedicu ugriza – šok.

Statistika, barem za ovu godinu, dokazuje kako ugrizi zmija nisu česta pojava u Podravini i Prigorju. Ali, nije nevažno podsjetiti kako se u slučaju ugriza, među ostalim, prema M. Blažeković, ne smije isisavati otrov, stavljati led na mjesto ugriza, zarezivati ranu i podvezivati ugrizeni ud.

Za kraj, Culexpipiens, Aedes i Aedesalbopictus dugi su, stručni nazivi koji za većinu nemaju osobito značenje. No, radi se o trima različitim vrstama iznimno napornih bića – komaraca. Unatoč tome što će teško prenijeti neku bolest, napadaju, iritiraju i dosađuju svima. Za ovo doba godine neobični vremenski uvjeti usporili su njihov razvoj, ali skorašnjim dolaskom toplih dana doći će i oni.

čitam...
Loading...