Luka Sekelj, zapovjednik utvrda Koprivnice, Prodavića i Đurđevca je 6. kolovoza 1552. godine pisao da su Osmanlije spalili utvrdicu Gorbonok (između Đurđevca i Virovitice) te su opsjedali Prodavić, «odakle, kao što je iz Đurđevca, veći dio bijednih žitelja pobježe...
Prvobitno su područje oko Koprivnice zauzimale šume hrasta kitnjaka i običnog graba. Takve šuma obično najbolje uspijevaju na blagim i ocjeditim padinama. Tamo je nastao obilan sloj tla, bogat organskim sastojcima zbog truljenja biljnih dijelova. Dobro drvo i obradivo...
Hrvoje Petrić, poznati koprivnički povjesničar i suradnik portala ePodravina ponovo je izabran za jednog od pet članova uprave Europskog društva povijesti okoliša.
Na tu istu dužnost izabran je prije dvije godine i to na konferenciji i skupštini u Versaillesu, gdje...
Podravina se u 16. stoljeću našla na tromeđi Osmanskog Carstva, Ugarskog kraljevstva i Hrvatskog kraljevstva. Formiranjem Vojne krajine možemo govoriti i o četveromeđi. Ovakav višegranični položaj imao je za rezultat miješanja kulturnih i mentalitetnih utjecaja srednje i jugoistočne Europe...
U marijaterezijanskom razdoblju središnje su vlasti vodile i određenu populacijsku politiku koju su provodile putem Hrvatskog kraljevskog vijeća. U toj su politici našla mjesta i nastojanja oko povećanja broja stanovnika u gradovima kako bi se pojačala gospodarska snaga gradova...
Snažna obrtnička udruženja - cehovi jedna su od oznaka kasnog feudalizma, a njihov sjaj počinje tamnjeti tek u drugoj polovici 19. stoljeća prodorom inovacija industrijske revolucije. Cehovi su privilegirane organizacije koje su okupljale obrtnike u istom gradu iste ili...
Koprivnica je kao i većina srednjoeuropskih gradova slijedila modu urbanog razvoja svoga vremena. Treba se podsjetiti da je tadašnja prijestolnica Beč, porušila svoje bedeme 1857. godine kako bi dobila gradsku prometnicu (Ring). Koprivničanci su otkopavanom zemljom izravnali teren na...
Prezimena u podgrađu možemo pratiti na temelju izvještaja o uzgoju dudovih stabala u Koprivnici iz 1775. godine. Uzgajivači su živjeli u 13 ulica u podgrađu i u izvješću su poimenice nabrojeni. U popisu se spominje 190 prezimena i popis...
Dana 26. srpnja 1786. godine učinjena je procjena i izvršena licitacija četiriju vojnih zgrada u gradu. Zgrada vojnog zapovjedništva procijenjena je na vrijednost od 1934 forinte i 38 krajcara, zgrada vojnog zatvora na 3516 forintu i 4 krajcara, oružarnica...
Osim vlasničkih problema nad zgradama, vodila se i prepirka između gradskih i vojnih vlasti zbog mostova koji su iz utvrde vodili u podgrađa. Mostovi su s vremenom postali trošni i trebalo ih je popravljati. Vojna vlast to nije činila...
