tri scenarija

U IZOLACIJI DO LIPNJA? Capak kaže da bi se tek tada mogle ukinuti rigorozne mjere, ali ne skroz

Ako se stroge mjere održe do početka šestog mjeseca, a i nakon toga se nastavi sa zabranom okupljanja i održi navika što je moguće veće socijalne distance, pritisak na zdravstveni sustav bit će u narednim mjesecima konstantno nizak.

22:31h
0
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Ono što se svi građani ovih dana pitaju je do kada bi mjere mogle trajati, a upravo je o tome za Jutarnji list govorio ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

– Takvih projekcija nemamo. Radili smo samo procjene prema talijanskim modelima, kao najcrnjem scenariju, kako bismo vidjeli imamo li dovoljno respiratora i kreveta. I tu možemo reći da bi svega bilo dovoljno. Smatram osobno da će tek početkom lipnja biti bolja situacija te da će se tada početi normalizirati život – rekao je Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.

Napomenuo je da je sunce pozitivno te da virus ubijaju UV zrake, a što se tiče izdržljivosti, virus umire na 70 stupnjeva u samo par sekundi.

– Tako razmišljaju i britanski stručnjaci koji također tvrde da bi rigorozne mjere morale trajati do lipnja. Prema njihovim projekcijama, ukinu li se stroge mjere sredinom travnja, kratkotoročno će doći do opadanja broja težih bolesnika koji zahtijevaju intenzivnu skrb, no već do sredine srpnja pritisak će biti ogroman – kaže.

Ako se sve mjere ukinu početkom lipnja, pritisak će do sredine srpnja opet biti velik, odnosno gotovo jednak kao i da su mjere ukinute u travnju. No, ako se stroge mjere održe do početka šestog mjeseca, a i nakon toga se nastavi sa zabranom okupljanja i održi navika što je moguće veće socijalne distance, pritisak na zdravstveni sustav bit će u narednim mjesecima konstantno nizak.

Ovo je kriza koja će potrajati, a moja je procjena da ćemo imati nekoliko tisuća oboljelih, smrtnost u skladu sa zemljama koje nemaju crne scenarije te da će zbilja ljeto donijeti bolja vremena – zaključio je Capak.

Makroekonomist Goran Šaravanja rekao je da dosadašnje iskustvo Kine, u kojoj se, nakon karantene, počinje obnavljati gospodarski život, ukazuje na spor oporavak.

Hrvatska bi, čak i da je nekim slučajem izbjegla epidemiju, završila u recesiji jer se njeni vodeći vanjskotrgovinski partneri i tržišta s kojih nam dolazi većina turista, poput Italije, Njemačke, Austrije ili Slovenije, nalaze u “lockdownu” – ističe on.

Bojim se da bi pad BDP-a mogao biti veći nego 2009. – upozorava.

I Zrinka Živković Matijević, makroekonomistica Raiffeisena, ističe kako će posljedice biti veće, što duže kriza bude trajala. Hrvatska krizu, kaže, ponovno dočekuje nespremna.

čitam...
Loading...