Ne samo da su tada neodgovorni i nasilni pojedinci prisvojili otočiće, nego i drugima nasilno sprečavali korištenje jezera.
Sjećam se, ima prije par godina, na Šoderici se desio nemili događaj. Za vrijeme istraživanja na ovom jezeru u sklopu projekta „Ptice Podravine“, na mene je verbalno, vrlo vulgarnim psovkama i prijetnjama fizičkim nasiljem, nasrnuo jedan od vlasnika nelegalnih objekata na otočićima na Šoderici.
Tada sam ujedno i izviđao lokacije za snimanje dokumentarnog filma o podravskim šodericama u produkciji Hrvatske televizije. Što je najgore, moj čamac nije bio ni blizu samom otoku kad me je vlasnik nelegalnog objekta počeo tjerati podalje i kasnijom analizom uz pomoć GPS uređaja i softvera GIS je utvrđena
udaljenost od 175 metara. Čamac tom prilikom nije ni išao u smjeru objekta na otoku (prijetnje su nastale kasnije, kada je čamac morao proći s druge strane).
Ne samo da su tada neodgovorni i nasilni pojedinci prisvojili otočiće, nego i drugima nasilno sprečavali korištenje jezera. Ono još gore je što tako potpuno onemogućuju prirodnu funkciju ovih otočića. Ti su otočići prilikom kopanja ostavljeni upravo zbog mriještenja riba i gniježđenja ptica. Ptica danas na Šoderici ima relativno malo; jezero takve veličine i bogatstva trebalo bi imati mnogo veću brojnost pataka, lisaka te ostalih ptica i to ne samo zimi kada se ondje sjate ptice iz sjeverne Europe u potrazi za nezaleđenim vodama.
Ljudima su ionako podređeni ostali dijelovima i ovog i ostalih jezera, no otočići na Šoderici zaslužuju da budu vraćeni u prvobitnu funkciju. Zato veseli da je ipak većina otočića iseljena, a život se malo pomalo vraća, na radost njenih letećih i plivajućih stanovnika, ali i ekonomsku korist svih nas, prije svega turizam.
Sjećam se i da je u to vrijeme na konferenciji o turizmu promatranja ptica u Lonjskom polju prikazan primjer kako zaštita minimalne površine močvarnih područja može značajno obogatiti ornitofaunu nekog područja, a time privući veliki broj turista.
Koliko se promatranje „nekakvih“ ptica u našem društvu nama činilo smiješnim, u svijetu postoji gotovo 100 milijuna promatrača ptica koji su spremni potrošiti značajna sredstva te prijeći velike udaljenosti da bi ostvarili svoj hobi. Naravno, ptice su jedan od
komadića slagalice kako oživjeti Šodericu. Prema riječima njemačkog stručnjaka dr.sc. Martina Schneidera-Jacobya, Hrvatska ima golemi potencijal kojeg uopće ne koristi upravo zbog pojedinaca poput ovih.
Primjerice, na Bodenskom jezeru na granici Švicarske i Njemačke živi u okolici gotovo tri milijuna ljudi, ali je jedan mali komadić ostavljen prirodi. To je postala sigurnosna zona za brojne organizme, među njima i ptice pa ih tako ima sada na desetke tisuća.
O Šoderici će i dalje biti riječi, a posebno vezano za dugoročno i održivo korištenje ovog prostora.