Invalidnost objektivno postoji tek onda, kad je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice u odnosu na tjelesno i psihički zdravog osiguranika iste ili slične naobrazbe i sposobnosti, a nastale promjene u zdravstvenom stanju ne mogu se otkloniti daljim liječenjem.
Nerijetko slušamo pacijente da na svom radnom mjestu sve teže ispunjavaju svoje radne obveze, da su često na bolovanju, a pritom nemaju razumijevanje pretpostavljenih na poslu. Uz sve to nadležni ih liječnik ne želi uputiti na invalidsku komisiju, jer navodno ne ispunjavaju za to propisane uvjete.
Treba znati da liječnik na temelju kliničkog nalaza i dodatnih pretraga procjenjuje ima li razloga za ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti po nadležnom liječničkom povjerenstvu i shodno tome pokreće taj postupak. Nepokretanje postupka znači da nisu ispunjeni traženi uvjeti, ali to ne dovodi u pitanje postojanje zdravstvenih poteškoća bolesnika i provođenje liječenja.
INVALIDNOST objektivno postoji tek onda, kad je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice u odnosu na tjelesno i psihički zdravog osiguranika iste ili slične naobrazbe i sposobnosti, a nastale promjene u zdravstvenom stanju ne mogu se otkloniti daljim liječenjem. Invalidnost može nastati zbog bolesti, ozljede na radu, ozljede izvan radnog mjesta ili zbog profesionalne bolesti.
Da bi se moglo ostvariti pravo na invalidnost moraju biti ispunjena dva uvjeta : 1. Postojanje invalidnosti i 2. Uvjet radnog staža. Uvjet staža je zadovoljen kada mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada i to prije navršenih 65 godina života.
Kao radni vijek uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka invalidnosti. Treba posebno istaknuti, ako je invalidnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Svi detalji u vezi upućivanja na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti te ispunjavanja spomenutih uvjeta, mogu se dobiti od nadležnog liječnika ili u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju predviđa da ako bolovanje traje neprekidno 6 mjeseci zbog iste bolesti, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, te ga sa svom propisanom dokumentacijom uputiti nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja – Invalidskoj komisiji (Liječničkom povjerenstvu) koje donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti“
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju postupak za ostvarivanje prava na osnovi invalidnosti pokreće se na prijedlog izabranog liječnika medicine primarne zdravstvene zaštite kada je riječ o zaposlenoj osobi. Ako se radi o nezaposlenoj osobi ovaj se postupak pokreće na zahtjev pacijenta. Dakle kad liječnik procijeni da je liječenje završeno, priprema cjelokupnu dokumentaciju koja uključuje opće podatke, opis poslova, sve medicinske nalaze i sve to sa svojim mišljenjem dostavlja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje radi vještačenja.
Postoji i Uredba o opsegu i sadržaju medicinske dokumentacije koja propisuje za svaku bolest kojom se medicinskom dokumentacijom dokazuje.
Ovlašteni vještak na osnovu dostavljene dokumentacije i obavljenog pregleda može utvrditi da liječenje još nije završeno, te donosi nalaz i mišljenje o potrebi daljeg liječenja i precizira kod koga S druge strane, ako vještak utvrdi da je liječenje završeno tada donosi nalaz i mišljenje koje može glasiti: 1. Invalidnost ne postoji 2. Invalidnost postoji, postoji profesionalna nesposobnost za rad ili postoji opća nesposobnost za rad.
Na odluku povjerenstva nezadovoljni osiguranik može se žaliti drugostupanjskom liječničkom povjerenstvu.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL : 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr