“Najbolji način da pobjegnemo od problema, je da ga riješimo.” (Velška narodna poslovica)
Stres je uvijek odnos pojedinca i okoline. Ne samo danas, već oduvijek on je sastavni dio svakodnevnog života i rada. Riječ je o subjektivnoj kategoriji, teško mjerljivoj, jer nešto što je stresno jednoj osobi ne mora nužno biti i drugoj. Europska unija je u jednom istraživanju 2006. g. procijenila da stres na poslu doživljava čak 40 milijuna ljudi. Sada, u vrijeme “globalne svjetske krize” taj je broj sigurno i veći, pa se može govoriti o stresu kao epidemiji 21. stoljeća. Zbog toga stres danas predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih problema u svijetu. I kod nas je provedeno jedno istraživanje na tisuću ispitanika u kolovozu 2008. godine i pokazalo gotovo nevjerojatan podatak, da je više od sedamdeset posto anketiranih izloženo stresu na radnom mjestu.
Stres je prije svega manja ili veća osobna patnja, ali i gubitak za zajednicu, jer se produktivnost ljudi koji rade pod stresom umanjuje oko sedam posto. Strah, briga i osjećaj krivnje najveći su uzročnici stresa, a time i psihosomatskih bolesti. STRES je odgovor organizma na događaj ili situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću po svoj tjelesni, psihički, socijalni ili duhovni integritet.
Organizam u stresnoj situaciji ispoljava brzu reakciju i zaštitu: ubrzava se rad srca, povisuje se krvni tlak, podiže mišićna napetost, ubrzava disanje. Prvi simptomi stresa su: stalna glavobolja, bol u očima, napetost i nesanica. Psihičke reakcije na stres su strah, tjeskoba te promjene pozornosti i rasuđivanja.
U stresu je poremećena ravnoteža organizma i tijelo mora ulagati dodatne napore da bi ponovno uspostavilo ravnotežu. Česta izloženost stresu ili dugotrajno izlaganje stresnoj situaciji štetno je, jer iscrpljuje organizam i ugrožava psihofizičko zdravlje pacijenta.
Osobito stresne profesije su one koje uključuje veliku odgovornost za druge ljude ili materijalne vrijednosti, koje imaju stalni vremenski pritisak te uključuju neposredni rad s ljudima. Danas se sve češće govori i o stresnim oboljenjima: povišen krvni tlak, šećerna bolest tip II, migrena, želučani ulkus, psorijaza i t.d. Izvori stresa ili stresori su vanjska zbivanja ili unutarnji poticaji, koje procjenjujemo kao ugrožavajuće.
Stresori mogu biti:
- Fizički: izloženost jakoj buci, vrućini, boli, hladnoći,..
- Psihološki: sukob i neslaganje u obitelji, s prijateljima ili na radnom mjestu.
- Socijalni: ekonomska kriza, rat, gubitak posla,…..
Jedan od najčešćih stresora je bolest čije se posljedice mogu manifestirati u sva tri navedena aspekta : tjelesnom, psihičkom i socijalnom.
Individualna interpretacija značaja potencijalno stresnog događaja je različita. Primarna reakcija određuje hoće li ili neće neki događaj ili situacija djelovati kao stresor. Ishod te primarne reakcije može biti trostruk : 1. Događaj je irelevantan (nevažan) 2. Događaj je neugrožavajući ili pozitivan 3. Događaj je ugrožavajući ili traži prilagodbu, pa je u tom slučaju situacija stresna. Sekundarna reakcija predstavlja procjenu vlastitih mogućnosti i sposobnosti da se određena
stresna situacija svlada. Reakcija na stres ovisi o njegovu trajanju i jačini, a posljedice djelovanja stresa mogu biti tjelesne, psihičke i socijalne
KAKO SE NOSITI SA STRESOM? Osnovni problem je u neravnoteži između zahtjeva radnog ili obiteljskog okruženja i nemogućnosti da se tim zahtjevima udovolji. Ako je ikako moguće stres treba pokušati isključiti ili barem ublažiti. Često nažalost, ne možemo utjecati na uzroke stresa, ali sigurno možemo utjecati na to kako ćemo se sa stresom suočiti. Prvo i osnovno je, što ranije prepoznati stresnu situaciju i odabrati prikladan način suočavanja s njom.
Nužno je stvoriti otpornost na budući stresnu situaciju, osnažiti imunološki sustav i poboljšati fizičku kondiciju. Čovjek mora potaknuti samoohrabrivanje i razviti pozitivno razmišljanje, pronaći vrijeme za opuštanje, a probleme podijeliti s obitelji i prijateljima. Nužno je odrediti prioritete i usredotočiti se na ono najvažnije u životu.
Izuzetno je važna zdrava prehrana, dovoljno odmora i dovoljno vremena za spavanje. Poželjno je reducirati konzumiranje kofeina, nikotina i alkohola. Treba prekinuti sa svim obvezama koje nisu nužne a postale su opterećenje i s druge strane upražnjavati sve ono što poboljšava raspoloženje. Potrebna je i korisna redovita tjelesna aktivnost – sportska ili rekreativna.
Ako i nakon pridržavanja svih ovih preporuka i savjeta nema promjena, tada potražite savjet stručne osobe – prije svega svog obiteljskog liječnika, potom psihologa i /ili psihijatra.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr