„Vodite računa o svom tijelu. To je jedino mjesto gdje možete živjeti” (Jim Rohn)
Višekratno smo u ranijim napisima upozoravali na brojne posljedice debljine po zdravlje čovjeka. Podsjećamo ponovno da je debljina jedan od najvažnijih pojedinačnih razloga za skraćeni životni vijek. Osobe sa znatnim viškom kilograma, u prosjeku žive osjetno kraće (devet godina) od vršnjaka normalne tjelesne težine.
Iako, što se debljine tiče, prednjače Sjedinjene američke države, nažalost i u Europi debljina poprima razmjere epidemije, jer se njena pojavnost u zadnja dva desetljeća gotovo utrostručila. Svjetska zdravstvena organizacija uvrstila je debljinu među vodeće javno-zdravstvene probleme današnjice. Radi se o ozbiljnoj kroničnoj endokrino-metaboličkoj bolesti različite etiologije (uzročnosti), koja uvjetuje brojne komplikacije na mnogim organskim sustavima, pa tako i na koštano-zglobnom. Debljinu je najednostavnije i najtočnije definirati, kao suvišno nagomilavanje masnog tkiva u tijelu.
Što se koštano-zglobno-mišićnog sustava tiče debljina dodatno opterećuje nosive zglobove i slabinski dio kralježnice. Prekomjerna tjelesna težina je neprijeporni i jedan od najvažnijih čimbenika rizika za razvoj degenerativnih bolesti zglobova – osteoartritisa, ili po ranijem nazivlju artroza. Isto tako ona je odgovorna i za progresiju bolesti, a to se primarno odnosi na koljeni zglob i kuk. Što je debljina izraženija, proporcionalno se povisuje i pojavnost artroza. Zabrinjava podatak da su artroze uzrok onesposobljenosti u najmanje 10 posto osoba starijih od 60 godina.
Treba istaknuti da debljina nikako nije jedan od uzroka upalnih reumatskih bolesti, ali je izrazito otežavajući faktor ako takvi bolesnici imaju prekomjernu tjelesnu težinu.
Osteoartritis (artroza) je najčešća zglobna bolest, kod koje postoji oštećenje hrskavice zgloba, a ono je uzrok bolovima i ograničenoj pokretljivosti zahvaćenog zgloba. Kod artroza dolazi do promjena stanica i međustanične tvari u zglobnim strukturama, koje dovode do stanjenja, oštećenja te gubitka zglobne hrskavice, potom promjena na kosti ispod hrskavice te stvaranja osteofita – koštanih zadebljanja.(vidjeti sliku) Degenerativni proces u zglobu napreduje zbog nerazmjera između opterećenja zglobne hrskavice i mogućnosti njenog podnošenja tih istih opterećenja. Klinički, artroze obilježava: bol u zglobu, zakočenost, ograničena pokretljivost, otok, krepitacije (škripanje u zglobu) i deformitet zgloba.
Debljina, osim što je čimbenik rizika za ovu bolest, utječe i na njenu progresiju. Iako mehanizam djelovanja debljine na razvoj osteoartritisa nije potpuno jasan, sigurno je, da ona povećava opterećenje na zglob, a to dovodi do abnormalnog naprezanja i destrukcije zglobne hrskavice. Novije znanstvene spoznaje govore i o poremećenom izlučivanju adipokina u krv, koji mogu imati upalni učinak. To bi također mogao biti dodatni mogući mehanizam kako masno tkivo djeluje na razvoj osteoartritisa.
Srećom debljina je najpogodniji preventibilni čimbenik rizika. O tome je li moguće spriječiti nastup prekomjerne težine ili ako je ona već nazočna, kako je reducirati i na koji način liječiti posljedice debljine na nosive zglobove nešto više u narednom napisu.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr