Iz dnevnika istraživača

FOTO Ljeti su one malobrojni stanari, ali zimi je Šoderica puna ptica, evo zašto

18:00h
0
Skliski teren // Foto: Goran Šafarek

Kod nas na zimovanje dođe na tisuće pataka, gusaka i ostalih ptica ovisnih o vodi te borave na rijekama i jezerima. Znanstvenici se u siječnju dobro zabundaju i odlaze na teren da bi ih brojili.

Ljeti su ptice malobrojni stanari Šoderice. Razlog tome je preveliki broj ljudi. Gnijezdi se nešto pataka, lisaka, ponekad galeb ili čigra. Ljudi su sveprisutni, od njih samih do buke i valova skutera i tako dalje. No, zimi je drukčija situacija. Svjedočimo brojnim pticama koji ponovo vraćaju život na Šodericu, a za njima dolaze i ljudi.

Labudovi, patke, liske i druge ptice su zimovalice. Zimu provode u Europi, ali po potrebi odlaze u južne krajeve našeg kontinenta, gdje god zima nije stisnula i zaledila vodene površine. Potjerao ih je led, koji je negdje sjevernije okovao jezera. Sada su na zimovanju i premještaju se s jedne vodene površine na drugu, već prema tome kako im odgovara. Plića jezera poput Šoderice su im bolje stanište od rijeka. S druge strane se jezera zamrznu prije rijeka, zbog čega se ptice po potrebi presele. Zimi na Šoderici prevladavaju divlje patke, liske i labudovi. Svi oni, premda se voda ledi, jezerom plove bez ikakvih problema.

Dani su sve hladniji i živa u termometru se sve više spušta ispod nule. Šodericu polako osvaja led i to najprije uz obalu, a svakim danom i sve više prema sredini jezera. Preostale nezaleđene »otoke« vode, na kojima se skupljaju i druge ptice, čuvaju labudovi. Uz to, a zajedno s ostalim pticama, labudovi te »otoke« i održavaju. Naime, jata ptica svojim plivanjem i toplinom onemogućavaju smrzavanje vode, zbog čega površina vode još uvijek nije potpuno zaleđena.

Ptice su stigle na zimovanje // Foto: Goran Šafarek

Otvorena i slobodna voda potreba je većini njih zbog hranjenja. Labudovi i liske su vegetarijanci, patke svejedi. Dok liske zaranjaju i s dna kupe resu i ostalo bilje, labudovi se samo zavale s nogama u zraku. Na Šoderici su labudovi postali atrakcija pa im sve više ljudi donosi hranu. Stari kruh najlakše je rješenje, ali ne i najbolje zbog kvasca, soli i „kemikalija“. Boje im je baciti salatu ili kukuruz primjerice. U svakom slučaju, nastaje graja, pomama za kruhom, dok se liske natežu s dugačkom resom. Zatim slijedi odmor. Patke se nanižu uz rub leda i spavaju. Gledajući im gole noge, zapitamo se kako se ne smrznu? Ptice kao i sisavci stvaraju sami dovoljno topline da mogu održavati stalnu tjelesnu temperaturu, pa mogu preživjeti hladnoće. Zato se zovu toplokrvne životinje. Nadalje, ptice imaju i poseban način izmjene topline između arterija i vena u nogama, tzv. protustrujnu izmjenu topline.

Šoderica iz zraka // Foto: Goran Šafarek

Noge ptica hladnije su od ostatka tijela zbog čega je razlika između temperature okoliša i nogu manja, a time je i gubitak topline manji. Još jednu prednost predstavlja građa nogu, odnosno mala količina mišića i tkiva koji je izgrađuju, što omogućava toleranciju niskih temperatura. Ukoliko je jako hladno mogu se primijetiti ptice koje stoje na samo jednoj nozi, dok drugu podižu među perje kako bi se ugrijala i kako bi se smanjio gubitak topline.

Kod nas na zimovanje dođe na tisuće pataka, gusaka i ostalih ptica ovisnih o vodi te borave na rijekama i jezerima. Znanstvenici se u siječnju dobro zabundaju i odlaze na teren da bi ih brojili. Koordiniranim akcijama obično jedan vikend prate kretanje brojnosti ptica svake godine.

A ribe? Da li one spavaju zimski san ili su aktivne? Ribe ne spavaju i ako se voda ne zaledi, one preživljavaju. Tako ispod debelog leda temperatura je često oko 4°C što ja za mnoge ribe sasvim dovoljno da se hrane i plivaju, doduše vrlo usporeno.

I tako do proljeća. Sve do zatopljenja i povratka mnogih ptica s juga. Neke od njih će biti tek u prolazu, dok će neke na Šodericu doći da bi podigle novu generaciju ptića.

čitam...
Loading...