Nedavno je administracija Baracka Obame, predsjednika SAD-a, u potpunosti zabranila serviranje slatkiša i sokova u državnim školama.
SAD započinju i s nametanjem poreza na masnoće i šećere kako bi smanjili potrošnju brze hrane u svojoj zemlji. Koliko je to pametan potez, pročitajte u nastavku.
Ovakve cjenovne strategije mogle bi biti ključ promjene ponašanja društva, no neki znanstvenici predlažu i drukčija rješenja- poticanje konzumacije voća, povrća i cjelovitih žitarica kroz smanjenje njihove cijene (uz državne poticaje).
Smatra se kako će ljudi više konzumirati namirnice koje su jeftinije, a manje one koje su skuplje. No, desetljeća istraživanja iz područja bihevioralne ekonomije pokazala su da potrošači nisu ni približno tako racionalni te sve dosad nije bilo niti jednog istraživanja koje je usporedilo stretegije poreza i poticaja i analiziralo ih na način da odredi koja od njih učinkovitije mijenja potrošnju kalorija populacije.
Nedavno je to učinio Leonard Epstein, psiholog sa Sveučilišta u Buffalu, koji je sa suradnicima u laboratoriju simulirao trgovinu mješovitom robom, opremivši je fotografijama svih namirnica koje se u takvoj trgovini uobičajeno nalaze.
Skupina žena, koje su sve imale djecu, dobile su “novac” da obave kupnju koja će za njihovu obitelj biti dostatna tjedan dana. Svaka je fiktivna namirnica imala jednaku cijenu kao namirnice u trgovinama u susjedstvu i svaka je imala naznačene osnovne nformacije o hranjivim tvarima.
Majke su nekoliko puta kupovale u fiktivnoj trgovini. U početku su kupovale po standardnim cijenama, no u kasnijim fazama ekperimenta znanstvenici su im nametnuli poreze ili dali poticaje na određenu vrstu hrane. U prvom slučaju su podigli cijene nezdrave hrane za 12,5%, a potom za dodatnih 25%. U drugom su slučaju dali popust na cijene zdrave hrane u ekvivalentnom postotku.
Rezultati, objavljeni u časopisu Psychological Science, pokazali su da su porezi mnogo učinkovitiji način smanjenja unosa (ili, u ovoj slučaju, barem kupovanja) kalorija. Točnije, oporezivanje nezdrave hrane smanjilo je ukupnu količinu kupljenih kalorija tjedno, a u isto vrijeme smanjilo i količinu masnoća i ugljikohidrata te povećalo količinu bjelančevina.
Nasuprot tome, poticanjem kupnje zdrave hrane, povećao se ukupan broj kalorija, bez da se hranjiva vrijednost namirnica mijenjala. Čini se da su žene novac od namirnica na kojima su uštedjele, poput voća i povrća koje je bilo na popustu, iskoristile kako bi svoje obitelji počastile nezdravim poslasticama, poput čipsa i gaziranih sokova.
Izvor: www.biologija.com.hr