“Non intellecti nulla est curatio morbi” – (Nema liječenja bolesti koju nisi spoznao)
“Non intellecti nulla est curatio morbi” – (Nema liječenja bolesti koju nisi spoznao)Već smo pisali o simptomima i liječenju reumatskih bolesti, a ovaj je napis posvećen dijagnostici. Podsjećamo da su reumatske bolesti etiološki, patogenetski, klinički i terapijski vrlo heterogena grupa bolesti, a svima im je vodeći simptom bol u strukturama koštano-zglobno-mišićnog sustava.
One pripadaju među najčešće kronične bolesti i čak svaka sedma osoba bilo kojeg uzrasta i spola boluje od neke reumatske bolesti. Primjerice, križobolja je prvi uzrok nesposobnosti u radno aktivnoj populaciji, a oko 80% cjelokupne populacije imati će barem jednom u životu ataku bolnih križa.
S druge strane, osteoporoza je fiziološka neminovnost starije dobi, ali i i bolest koja može znatno umanjiti kvalitetu života. Značajan postotak bolesnika s osteoporozom ima velik rizik za prijelom kralješka ili bedrene kosti. Upalne reumatske bolesti zbog svog kroniciteta vrlo često ostavljaju invaliditet, baš kao i uznapredovali stadiji degenerativnih zglobnih bolesti. Zbog svega navedenog, ne čudi podatak da su i lijekovi za terapiju reumatskih bolesti među najpropisivanijim lijekovima današnjice. One su značajan medicinski, socijalni i ekonomski problem zbog svoje učestalosti i prije svega zbog privremene ili trajne, onesposobljenosti, koja može biti djelomična ili potpuna.
Svjetska zdravstvena organizacija svjesna važnosti ovih činjenica, početak 21. stoljeća, promovirala je kao Desteljeće kostiju i zglobova (2000. – 2010.) kojem se pridružila i Hrvatska. Prioriteti ovog projekta bili su usavršavanje dijagnostičkih metoda, pronalaženje novih terapijskih postupaka, stalno obrazovanje struke i edukacija bolesnika.
Glede dijagnoze od najvećeg značaja su dobra i iscrpna anamneza (podaci o bolesniku i bolesti ) i korektan klinički pregled liječnika (reumatologa, fizijatra, interniste ili ortopeda).
Laboratorijski nalazi su slijedeći nezaobilazni korak, a pretrage koje se najčešće rade su: sedimentacija eritrocita, koja je u upalnim reumatskim bolestima uvijek ubrzana i nalaz krvne slike. Vrlo korisni laboratorijski parametri upalne aktivnosti još su i CRP (C-reaktivni protein), fibrinogen, elektroforeza serumskih bjelančevina i serumsko željezo. Giht će primjerice potvrditi nalaz mokraćne kiseline (urata).
U dijagnostici upalnih reumatskih bolesti, nužan je i cijeli niz tipično reumatoloških nalaza (serološki i imunološki) te po potrebi HLA tipizacija tkiva.
Analiza zglobne tekućine koja se dobije punkcijom oboljelog zgloba ima velik dijagnostički, ali i terapijski značaj. Mikroskopskim pregledom zglobne tekućine mogu se diferencirati upalni, traumatski ili degenerativni procesi u zglobu.
Klasična radiografija (rentgenska snimka)osnovna je metoda vizualizacije u reumatologiji, jednostavna je i jeftina, ali neobično važna i u velikom broju slučajeva dostatna pretraga za potvrdu dijagnoze.
Komputerizirana tomografija (CT) nije rutinska metoda u reumatologiji, ali je vrlo značajna u dijagnostici bolesti kralježnice, posebice pri dokazu protruzije ili prolapsa intervertebralnog diska.
Magnetna rezonanca odlično vizualizira mekotkivne strukture kao što su mišići, hrskavica, zglobna tekućina, tetive, ligamenti,….
Scintigrafija skeleta uspješno lokalizira mjesta pojačanog metabolizma kosti (mjesto povrede, lokalna upala, infekcija, maligni proces,…) i „prepoznaje” najmanje promjene različitih bolesti u najranijoj fazi.
Denzitometrija je rezervirana za točnu procjenu stanja gustoće kostiju i praćenje efikasnosti liječenja osteoporoze. Najčešče se mjerenje gustoće kosti izvodi u području slabinske kralježnice i području zgloba kuka.
Ultrasonografija (ultrazvučni pregled) je jednostavna, neinvazivna i potpuno neštetna pretraga koja odlično vizualizira promjene u mekotkivnim strukturama zglobova.
Artroskopija je invazivna ortopedska dijagnostička metoda, koja je ujedno i terapijska. Uz pomoć kamere i specijaliziranih instrumenata ulazi se u zglobni prostor i vizualizira sve patološke promjene zgloba. Praktički svi veći zglobovi dostupni su artroskopskoj analizi.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL : 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr