Zima je razdoblje u kojem je najlakše dobiti na tjelesnoj težini pokoji kilogram viška. Rijetki su koji mogu odoljeti ponudi raznovrsnih i primamljivih blagdanskih jela, pića i slastica, a osim toga, zimi ionako veliki dio vremena provodimo u sjedenju, ležanju i spavanju.
Izazov ne prijeti samo od prekomjernog jela, već i od obilja alkoholnih pića,
koja su poslije masnoća najveći izvor suvišnih kalorija, budući da samo l gram alkohola donosi čak 7 kilokalorija. Većini ljudi najteže je pronaći pravu mjeru u jelu i najčešće ju se pokušava naći, tek kad se prekorači. Problem je u tome što čovjek i inače jede u suvišku. Dakle, sve je vrlo vrlo jasno i jednostavno – treba manje jesti, a više se kretati.
Tjelesna težina predstavlja ravnotežu između svih kalorija unesenih hranom u organizam i energije koju potrošimo tijekom svojih aktivnosti. Stoga je za održavanje normalne tjelesne težine najvažnija uspostava dobrog balansa unosa i potrošnje kalorija.
Višak kilograma povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila – posebice infarkta, za čak četiri do pet puta. Neumjereno jedenje podiže razinu kolesterola, koji se nakuplja u arterijama uzrokujući i može prouzročiti moždani i srčani udar. Već i mali gubitak tjelesne težine, pet do deset posto od one koju trenutno imate smanjiti će brojne zdravstvene rizike vezane uz debljinu. Nerijetko je višak kilograma razlog brojnim psihološkim problemima, vodi do osjećaja manje vrijednosti, osamljenosti i razvoja anksiozno-depresivnih stanja.
Debljina je kronična bolest koju je Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala kao jedan od vodećih javno-zdravstvenih problema koji treba prevenirati i liječiti. Najkraće i najtočnije ju je definirati kao suvišno nagomilavanje masnog tkiva u tijelu. Riječ o ozbiljnoj kroničnoj endokrino-metaboličkoj bolesti multifaktorijalne etiologije, koja svojim složenim patofiziološkim mehanizmima uzrokuje nastanak brojnih komplikacija. Debljina utječe na sve tjelesne sustave od srčano-žilnog do mišićno-zglobnog sustava.
Glavnim krivcima za debljinu smatraju se nemogućnost kontrole vlastitog apetita, nezdrava prehrana (neredoviti, prekomjerni i prekobrojni obroci) te tjelesna neaktivnost.
Suvremeni način života u kojem je sve manje tjelesne aktivnosti, a sve više sjedenja pred kompjuterom, televizorom i u automobilu, znatno doprinosi gomilanju viška kilograma. U prehrani su prezastupljeni masna, slatka i slana hrana, obroci se preskaču – posebice doručak i neredoviti su, a voće i povrće konzumira se u premalim količinama.
Iako smo već u više napisa isticali važnost zdrave prehrane, još ćemo jednom podsjetiti koji su temelji zdrave prehrane: l. Dnevno treba jesti raznovrsnu hranu 2. Težište prehrane neka bude na povrću, voću i žitaricama 3. Pripaziti na broj i veličinu obroka 4. Izbjegavati slatku i masnu hranu 5. Obroci neka budu redoviti uz obvezni doručak. 6. Treba piti velike količine tekućine, posebice vode 7. Preporuča se dnevna kontrola kalorijskog unosa.
Kroz kraće ili duže vremensko razdoblje povećan unos kalorija uz njihovu smanjenu potrošnju sigurno će za posljedicu imati prekomjernu tjelesnu težinu. Debljina nije problem koji se javlja iznenada, ona se razvija tijekom određenog razdoblja, ali je isto tako tijekom vremena moguće smršaviti, ako za to postoji dobra volja i odlučnost. Podatak da debljina skraćuje život za 2 do 7 godina i ozbiljno narušava njegovu kvalitetu, trebao bi svakoga zabrinuti. Točno je da mršavljenje nije lako, ali uspjeti će sigurno svi oni koji će biti uporni i ustrajni.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU, REHABIlITACIJU I REUMATSKE BOLESTI
TEL. 048 625 033 E-mail : sacer.drazen1@kc.t-com.hr