– E, glup si, Mujo, to se ne može opisat. Svi vi Bosanci ste tako jako glupi, a mi smo jako pametni. Evo, na primjer, hajde da ja tebi postavim pitanje i ako ne budeš znao, ti meni daš jednu marku, a onda ti mene nešto pitaj i ako ja ne budem znao, dat ću ti sto maraka.
– Može – veli Mujo.
– Što je to, Mujo, ima četiri kotača, uglavnom je od lima, u njemu sjede ljudi i vozi po cesti?
– Ne znam – veli Mujo.
– Eto, vidiš, pojma nemaš! To ti je auto! Daj marku, a sad ti mene pitaj…
– Dobro, evo marka. A reci ti meni, Švabo, što je ovo: veliko je k’o slon, ima peraju k’o morski pas, dugo je 16 metara i cvrkuće k’o slavuj?
Konta Švabo, konta…
– Nemam pojma. Evo ti sto maraka. A Boga ti, što ti je to?
Broj zaraženih koronavirusom u Koprivničko-križevačkoj županiji, u trenutku pisanja ovog teksta je 16. U Hrvatskoj se brojka približava 1100, osam je preminulih, u samoizolaciji ih je na tisuće, tjednima se već poduzimaju razne mjere kojima je cilj smanjiti širenje virusa koliko god je to moguće, u trenutku kada još uvijek svijet nema ni lijek, ni cjepivo ni imunitet za bolest koja je dosad uzela više od 50.000 života i uzet će još tko zna koliko.
No, dosadašnje analize se slažu, Hrvatska prilično dobro stoji u svjetskim okvirima kada se radi o suzbijanju širenja koronavirusa, a Koprivničko-križevačka županija pak vrlo dobro stoji u hrvatskim okvirima. Povodom toga razgovarali smo s dr. Matom Devčićem, ravnateljem Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek, koji je izdvojio malo vremena iz gustog rasporeda kako bi za ePodravinu komentirao dosadašnji tijek borbe protiv koronavirusa, spremnost zdravstvenog sustava, ponašanje Podravaca i Prigoraca u ovoj nezapamćenoj situaciji i ostale srodne teme.
Napomena: Navodi dr. Devčića u potpunosti su suglasni sa stavovima infektologa u koprivničkoj Općoj bolnici
Kako izgleda cijela procedura od trenutka kada zaprimite pacijenta koji je pod sumnjom na zarazu koronavirusom?
Šator za trijažu kod bolnice // Foto: Sanjin Bojić
Za sada prema epidemiološkim podacima još uvijek u našoj županiji nema lokalne transmisije, odnosno još uvijek smo u stanju identificirati primarni slučaj oboljelog, odnosno otkrivati oboljele u njegovom kontaktu. Slučajevi o kojima govorimo su, dakle, oni bolesnici kojima je bila izrečena mjera samoizolacije, a koji su se tijekom te samoizolacije i razboljeli. Pohvaljujem dobru suradnju epidemiologa, liječnika Doma zdravlja kao i naših infektologa i svih drugih bolničkih liječnika i medicinskih sestara. Upravo u takvoj dobroj koordinaciji još uvijek za sada ti sumnjivo pozitivni bolesnici stižu najavljeno na bolničko liječenje. No, dolaze i oni drugi sa respiratornim simptomima, bez pozitivne epidemiološke anamneze koji se trijažiraju kroz naš trijažni šator i potom, ako nemaju teže kliničke simptome, budu otpušteni, ali svakom takvom za svaki slučaj uzmemo i obriske nosa i ždrijela na COVID-19.
Bolesnici s jasnom epidemiološkom sumnjom, a to su prije svega oni bolesnici koji su unatrag dva tjedna boravili u nekoj od europskih zemalja u kojima je već proglašena lokalna transmisija, kao što su, primjerice, Italija ili Austrija, te sa kliničkom slikom bolesti, odnosno respiratornim smetnjama, budu primljeni na naš COVID odjel, a to je lokacija nekadašnjeg infektološkog i pulmološkog odjela koju smo u potpunosti prilagodili zahtjevima za smještaj ovakvih bolesnika.
Prema sadašnjim informacijama, od 16 pozitivnih na koronavirus u županiji, dio nije u bolnici već su u kućnoj samoizolaciji. Možete li pojasniti kako se određuje kada je netko pozitivan hoće li biti u bolničkoj ili kućnoj izolaciji?
Dr. Mato Devčić // Foto: Ivan Balija
Morate znati da od svih, ako uzmemo apsolutne brojke, 100 posto zaraženih bolesnika njih 80 posto ima vrlo blagu kliničku sliku bolesti, a 20 posto bolesnika, a u tu grupaciju ubrajamo ljude starije od 65 godina i bolesnike s kroničnim bolestima, imaju srednje tešku ili tešku kliničku sliku bolesti. Njima je potrebno bolničko liječenje. U trijažnom šatoru mi doslovce “branimo” bolničke kapacitete za onih 20 posto bolesnika, koji će imati tešku kliničku sliku bolesti i koji bez liječenja neće preživjeti, od onih 80 posto koji mogu liječenje blagih simptoma bolesti nastaviti kod kuće. Takvim bolesnicima potrebno je savjetovati simptomatsko liječenje, daljnje praćenje obiteljskog liječnika, ali ono što je najvažnije je upravo to da moraju biti u kućnoj izolaciji kako virus kojim su zaraženi, a njima on uzrokuje blage simptome, ne bi prenosili u okolinu, posebice među rizičnu populaciju.
Kakve lijekove dobivaju zaraženi koronavirusom? Jasno je da još ne postoji lijek baš za taj virus, no daje li im se što nakon potvrđene infekcije?
Da, naši infektolozi apsolutno prate trendove liječenja kako u svijetu tako i u RH. Djeluju prema napucima Društva infektologa Hrvatske. U tu svrhu daje se lijek koji se u normalnim uvjetima upotrebljava kao antimalarik, ali iskustva iz Kine ukazala su se vrlo dobrim u primjeni ovog lijeka u liječenju bolesnika s COVID-19 infekcijom. U ovom času naše dvije bolesnice primaju ovaj lijek u našoj ustanovi, i kao što znate mi još uvijek ovakvim pristupom u liječenju nismo do sada imali teške bolesnike s Covidom koje bi morali mehanički ventilirati, odnosno “staviti” na respirator.
Kako je Opća bolnica Dr. Tomislav Bardek dočekala pandemiju koronavirusa? Ima li dovoljno medicinskog i nemedicinskog osoblja, opreme, respiratora i kreveta za eventualno povećanje broja zaraženih?
Bolnica dobiva i donacije opreme // Foto: Ivan Balija
Ako pogledate kroz što prolaze Italija, Španjolska, a dijelom je to posljedica i njihovih zakašnjelih mjera, mislim da se naša cijela zajednica i država za to pripremila dobro, a ja osobno i naš bolnički Tim za COVID dnevno donosimo vrlo važne odluke u cilju sprječavanja epidemije većih razmjera, kako u bolnici tako i u zajednici. Jedna smo od naših hrvatskih bolnica koja nije doživjela ulazak virusa u bolnički sustav, niti putem zdravstvenog osoblja niti putem loše istrijažiranih bolesnika. Pokušavamo dnevno biti korak ispred mjera koje se donose na razini cijele države.
Jeste li pobornik pristupa, primjerice, Južne Koreje koja je masovno testirala ogroman broj građana ili racionalnog testiranja kontakata zaraženih?
Ja sam za srednju varijantu. Naravno, testirati klinički i epidemiološki sumnjive bolesnike, ali testirati i naše zdravstvene djelatnike, posebice one koji dnevno dolaze u kontakt sa bolesnicima s COVIDOM-19, kao što su infektolozi, liječnici hitnog bolničkog odjela. Dnevno prema Zagrebu šaljemo do 30-ak uzoraka i više od polovice ovih uzoraka su uzorci zdravstvenih djelatnika. Zadovoljni smo što upravo svim našim poduzetim mjerama do sada nismo imali niti jednog našeg zdravstvenog djelatnika pozitivnog na koronavirus.
Nacionalni stožer civilne zaštite, mnogi se slažu, vrlo transparentno i redovito daje informacije u javnost, no događa se da su neke preporuke kontradiktorne, primjerice, one o tome da se izlazi samo ako je nužno i o tome da je poželjno šetati na svježem zraku. Zašto dolazi do takvih gotovo suprotnih savjeta i što je najjednostavnije što bi građani od njih trebali usvojiti?
Ilustracija // Foto: Matija Gudlin
Da, čine se kontradiktorne, no poznavajući mentalitet naših ljudi, oni se teško mogu zamisliti da su na svježem zraku i da hodaju dva metra jedni od drugih. Mala smo sredina, poznajemo se i naučeni smo na međusobna druženja, u času možemo pogriješiti kada sretnemo nekog poznatog. Osim toga, socijalna smo bića, volimo se družiti i zasigurno preporuke za izbjegavanje svakog bliskog kontakta teško nam padaju. No, moramo izdržati ovu situaciju, doći će vrijeme kada će naša druženja biti sigurna i bez virusa. Preporučujem svakako svjež zrak, prošetati se, ali po svom dvorištu, voćnjaku, odnosno tempirati šetnju isključivo s najbližim članom obitelji s kojim svakodnevno dijelite prostor i vrijeme, na mjestima ili u vremenu kada se možete osamiti.
Ističe se važnost socijalnog distanciranja, no u utorak je Nacionalni stožer objavio prvu analizu nakon potresa u Zagrebu koja pokazuje da je broj oboljelih u tom gradu čak u malom padu, iako je prije 10-ak dana mnogo ljudi izašlo na ulice i zaboravilo na mjere i preporuke. Kako je to moguće?
Zagreb kao i za sada još cijela RH, s obzirom na pravovremeno poduzete mjere, su još uvijek u prihvatljivom, niskom broju zaraženih. Stoga, vjerojatno još uvijek nema lokalne transmisije, odnosno najveći broj građana u RH su zdravi, odnosno bez infekcije COVIDOM.
Prema vašoj procjeni i informacijama koje imate, u ovih nešto više od mjesec dana koliko je koronavirus u Hrvatskoj, kakva je svijest i ponašanje stanovnika Koprivničko-križevačke županije? Drže li se preporuka i imaju li disciplinu?
Dr. Devčić s članovima Stožera civilne zaštite // Foto: Ivan Balija
Za sada, prateći broj naših sugrađana inficiranih koronavirusom, a prije svega se radi o našim sugrađanima povratnicima iz zemalja iz našeg okruženja i njihovih bliskih kontakta, itekako sam zadovoljan da do sada nije otkriven niti primljen u bolnicu niti jedan bolesnik s COVIDOM koji bi infekciju dobio kao sporadični slučaj od nepoznatog kontakta. Ljudi su itekako odgovorni i svjesni ozbiljnosti situacije, svjesni su da ne smiju “dati priliku virusu”, a to se može dogoditi ako će ostvariti kontakt s osobom za koju ne znaju gdje je i s kim bila posljednjih 14 dana. Za sada smo odgovorni. Pitanje je samo kada će nam popustiti ta samokontrola. Ako se to dogodi, imat ćemo scenarij Italije, a ako budemo i dalje odgovorni i kritični prema sebi i prema lošem ponašanju drugih, prebrodit ćemo sve to sa minimalnim žrtvama i vjerujem dočekati i provesti ugodno ljeto.
U posljednjih nekoliko dana u našoj se županiji počeo gotovo svakodnevno povećavati broj zaraženih koronavirusom, imamo li razloga za zabrinutost zbog eventualnog gubitka kontrole nad širenjem u ovom trenutku?
Ponovno napominjem, bolesnici koji se sada otkrivaju su još uvijek oni koji su bili u mjeri samoizolacije ili njihovi, najčešće za sada bliski obiteljski kontakti. Ako to još tako svakodnevno, s do 2-3 nova bolesnika potraje narednih mjesec dana, mi svi smo dobili bitku protiv ovog virusa. Ako se opustimo i nećemo slušati preporuke našeg Stožera, posebice tu apeliram na sugrađane kojima je izrečena mjera samoizolacije, a oni se nastavljaju kretati među svima nama, imat ćemo teške, iscrpljujuće dane s nesagledivo tragičnim posljedicama kako za živote naših sugrađana tako i materijalna dobra.
Kako piše srpski Kurir, Srbija ima nove osuđenike, a razlog je kršenje samo izolacije.
Muškarac, otac, D.K. (58) osuđen je u Srbiji u petak na dvije godine zatvora jer je prekršio mjeru samoizolacije. Priznao je nedjelo i dogovorio se s tužilaštvom i poslan je u kućni pritvor gdje će biti sve dok ga ne pozovu na izdržavanje kazne.
No, sin (28) nije pristao na to. Dobio je 30 dana zatvora zbog istog djela. Kako doznaje Kurir, obojica su ušli u Srbiju 16. ožujka. Otac je u Srbiju ušao iz Sjeverne Makedonije, a sin iz Njemačke i obojica su znali da moraju u izolaciju, no kad je policija došla provjeriti jesu li doma, nije ih bilo te su ih čekali da se vrate.
To je potrajalo pola sata. Kad su se vratili, otac i sin pravdali su se da su samo išli baciti smeće, što im nisu povjerovali ni policajci, a ni sud.
Sve odluke potrebne za potpisivanje ugovora o Aglomeraciji Križevci usvojene su na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća. Kako stoji na službenim stranicama, sredstva su osigurana u gradskom proračunu te su ispunjeni svi uvjeti od strane gradskog vodstva.
Gradonačelnik Mario Rajn kazao je kako je riječ o najvećem infrastrukturnom projektu u povijesti Križevaca koji je, navodi, sa svim usponima, padovima i blokadama te deset godina zastoja uspješno doveden do potpisivanja ključnih dokumenata. Prema Rajnovim riječima, grad preuzima velike obaveze te staje iza Vodnih usluga kao potpisnika i vodnog isporučitelja. Istovremeno, dodaje, ovo je prekretnica za održivi razvoj grada, odgovorno baratanje komunalnim i otpadnim vodama, kako za sadašnju, tako i buduće generacije.
Mario Rajn // Foto: Ivan Balija
HDS: “Ako nisu znali napraviti točku dnevnog reda, trebamo li se zabrinuti hoće li biti u stanju započeti projekt?”
Oporba, Hrvatska demokršćanska stranka (HDS), jučer je, prije sjednice Gradskog vijeća, poslala priopćenje u kojemu stoji kako gradsko vodstvo neće završiti projekt budući da bi njegov kraj trebao biti 2023. godine, dok su izbori dvije godine ranije.
– HDS je bio u pravu kod konstatacije da vodstvo Grada Križevaca nije sposobno napraviti čak ni dnevni red za dobivanje 240 milijuna bespovratnog novca. Ako nisu znali napraviti ni točku dnevnog reda, trebamo li biti zabrinuti hoće li uopće biti u stanju započeti projekt – kažu iz HDS-a.
Inače, projektu Aglomeracije predstoji potpisivanje ugovora između Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Hrvatskih voda i Vodnih usluga Križevci. Time će započeti realizacija projekta, a detalji o njemu bit će predstavljeni vijećnicima i građanima kada se ublaže mjere uvedene zbog koronavirusa.
Đuro Zvonar, Branko Hrg i Vjekoslav Indir // Foto: Ivan Balija
Članovi HDS-a dodaju kako im je najvažnije da gradonačelnik taj ugovor konačno potpiše kako bi grad dobio sredstva.
– Prema Zakonu o proračunu nije moguće rebalansom mijenjati projekcije, pa je trebalo mijenjati Odluku o izvršenju proračuna gdje bi se dodao novi članak kojim bi Grad preuzeo obavezu temeljem Ugovora o partnerstvu i Ugovora o sufinanciranju projekta u ukupnom iznosu od 15.299.284,09 u skladu s dinamikom iz Ugovora o sufinanciranju projekta 2020.-2023. – navode te zaključuju.
– To što ponovo krši zakon neka riješi sa svojom administracijom i Državnom revizijom. Od gradonačelnika jedino tražimo da odmah po donošenju odluka potpiše ugovore i dostavi ih u ministarstvo kako bi naš saborski zastupnik što brže s ministrom dogovorio potpis Ugovora. Neka to našem Gradu bude dar za Uskrs – poručuju iz HDS-a.
Nezavisni: “To bivša vladajuća garnitura nije znala ili nije htjela napraviti.”
Klub Nezavisnih vijećnika navodi kako oporba svakodnevno “bombardira” građane strahovima, upozorenjima i pitanjima o sposobnosti aktualne gradske administracije o pokretanju i odrađivanju aktivnosti velikog projekta.
– Podsjećamo da je krajnji rok ključne obveze za pokretanje cijelog projekta, dakle za izdvajanje vodnog dijela poslovanja iz Komunalnog poduzeća, bio 31. prosinca 2012. godine, a to bivša vladajuća garnitura (od 2001. do 2017.) predvođena tadašnjim gradonačelnikom, gospodinom Brankom Hrgom, nije znala ili nije htjela napraviti – izjavili su Nezavisni.
Napominju kako je tek Rajnovim dolaskom, uz podršku Nezavisnih i njihovih partnera iz SDP-a, ta obaveza odrađena, a projekt započet.
– Ostat će zapamćeno da je najveći infrastrukturni projekt u povijesti grada Križevaca započela administracija Marija Rajna, i to, usuđujemo se reći, usprkos “lobiranjima” od
strane pojedinih “službenih dušobrižnika” projekta – zaključuju.
Iako su svi oporbeni klubovi na izvanrednom zasijedanju Sabora u zgradi INE oštro ustali protiv dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama koji se usvaja po hitnom postupku, a koji omogućava praćenje mobitela građana, iako su kod replika zastupnika takve mjere decidirano proglašene suludima, protuustavnima i udarom na demokraciju, vladajući očito neće odustati od nakane da taj isti zakon i provedu, piše Ivo Anić u svom komentaru za RTL.
Ustavom, kažem, propisana je odredba u slučaju izvanrednih mjera kojim Sabor dvotrećinskom većinom može ukinuti određena prava svojim građanima, u ovom slučaju ta mjera ne da nije potrebna, te da je dobrano zakašnjela, već je i skandalozna upravo u svojoj suludoj izvedbi. Naime, građani koji su pod mjerom samoizolacije, a na koje bi se ovaj famozni zakon odnositi trebao, kako su nam pojasnili zastupnici u svojim replikama, jednostavno mogu svoje mobilne uređaje ostaviti kod kuće, ili ako već krše mjere samoizolacije, mogu u svom protuzakonitom djelovanju ponijeti tuđi mobilni uređaj, posebno kada su svjesni da se njihov prati ili nadzire.
Vladin prijedlog kojim se nastoji nadopuniti članak 104. Zakona o elektroničkim medijima tako da se u njemu nadoda famozna „obrada podataka o lokaciji u cilju zaštite nacionalne ili javne sigurnosti“, sulud kakav jest nije dakle razložna ili smislena mjera, već iza nje stoji nešto kudikamo zlokobnije i opasnije. U danima kada su građani izloženi masovnoj histeriji koja se uglavnom, kako su pod mjerama izolacije, širi društvenim mrežama, u danima kada nam se ukidaju i ograničavaju prava na slobodno kretanje, šetnje i socijalni kontakt, vladajući pod krinkom borbe i zaštite zdravlja svojih građana provode tipično totalitarne mjere koje mogu imati dalekosežne posljedice.
U danima kada ministar nadležan za zdravstvo proglašava epidemiju, Vlada tvrdi kako famozna „odredba članka 104“ udovoljava kriteriju razmjernosti te kako se ocjenilo da će obrada podataka koji označavaju zemljopisni položaj terminalne opreme korisnika, a koji je pod mjerom samoizolacije, ima svoju nužnost, zbog zaštite zdravlja i ugroze istog ostalih građana RH, no logično pitanje zastupnika kako se ista ta mjera može banalno kršiti fizičkim ostavljanjem mobilnih uređaja kod kuće, očito nije zabrinula Vladu koja tvrdoglavo ustraje na provođenju istog tog zakona. Zašto?
Nema roka
Vlast koja želi nadzirati svoje građane za to će iznaći način i isti će usvojiti najčešće kod kakve krize kako bi lakše i jednostavnije taj udar na demokraciju objasnila mjerom koja se donosi za opće dobro. Da je tome tako svjedoči nam banalna suludost koja taj isti zakon opravdava, a ona je po samoj logici praktičnosti jednostavno i lako zaobilazna. Sama mjera mogla bi imati smisla ako se ograničeno provede u određenom vremenskom roku, no taj zakon taj isti rok ne predviđa veće ga stavlja na vremenski period koji ukinuti može samo Sabor RH u kakvom glasanju o izmjeni i dopuni Zakona u budućnosti. Dok se to ne dogodi isti Zakon stoji, ima svoju punu afirmaciju. I sam Nacionalni stožer civilne zaštite objavio je podatke kako se uspješno i bez problema rješavaju takvi problemi, te kako se lako pronalaze oni koji krše mjere samoizolacije od strane policije u čijoj je ingerenciji jedan takav sustav ophodnja i provjere. Čemu dakle taj Zakon kojim se izravno krše temeljna ljudska prava i slobode zagarantirane Ustavom i demokratskim uzusima čitavog modernog svijeta?
Zastrašivanje građana takvom mjerom obradom podataka i praćenjem kretanja građana eksplicitno podrazumijeva kako se te iste građane može može u svakom trenutku nadzirati, njihove socijalne i društvene kontakte, te ih se u bilo kojem momentu, kada i prođe aktualna pandemija koronavirusa, može kontrolirati, kamo se kreću, ili kamo odlaze. Takva vrsta kontrole automatski podliježe dvjema bitnim nepoznanicama. Prva je tko će i kakve službe pratiti građane koje se nadzire, a druga je još strašnija, tko će imati podatke da je ta osoba možebitno bolesna i da se nalazi pod mjeroma samoizolacije?
Neće vam se svidjeti, ali za dobar odgovor zdravstvenog sustava zaslužan je – socijalizam
Možda nam je trebala ovakva kataklizma. Kad sve prođe neka ostane samo ponos
Na ta ključna pitanja Vlda ne daje jasan odgovor, osim onaj uvriježen kako će se tim baviti nadležne službe, tj. u ovom slučaju policija. No obrada osobnih podataka, obrada podataka o kretanju građana, svakako može poslužiti i u druge svrhe koje se ovom odredbom implicitno ne spominju. Tim činom Hrvatska Vlada postaje jedina u ovom dijelu Europe koja ima pristup podacima svojih građana, konkretno gdje i kamo se kreću, koje institucije ili mjesta najčešće obilaze i sa kim dolaze u kontakt, jer ova mjera, ponovimo, nema u svojoj primjeni zaštitu osobnih podataka i anonimnost, već ima tendenciju pojačanog nadzora, zadire u elementarnu privatnost građana RH, te krši sve demokratske uzuse moderne civilizacije.
Ako držite kako su ove mjere opravdane i kako će u svojoj opravdanosti zaštititi građane od neodgovornih pojedinaca, tada ste poprilično naivni, ili ste se probudili u zemlji koju savršeno ne poznajete, kao i njen operativni sustav. Desetljećima su se u ovoj zemlji koja se tako voli zvati demokratskom, a sustavno je kršila u trideset godina temeljna ljudska prava, najviše novinara, kojih se pratilo, prisluškivalo, nadziralo s kim i kuda se kreću, s kakvim osobama i institucijama dolaze u kontakt. Sada se ta dimenzija sustavnog kršenja demokracije i ljudskih prava samo nastoji ozakoniti, i kako vidimo omasoviti.
Umiranje demokracije
U prosincu 2012. tadašnji ministar Ostojić naredio je istragu zbog prisluškivanja odvjetnika Mladena Bajića i osmero novinara koje se nezakonito i protuustavno pratilo i prisluškivalo. Utvrdilo se tada, kao i u brojnim slučajevima do sada, od praćenja i prisluškivanja novinara „Feral Tribunea“, „Novog Lista“ i dalje, kako je policija i nadležne službe prekoračila svoje ovlasti, te kako je neprihvatljivo da se u modernoj demokraciji tako grubo krše ustavne ovlsti i na ovakav način. Zbog tih i takvih slučajeva iz prošlosti moramo biti iznimno oprezni kojim i kakvim ljudima dajemo toliko važne ovlasti, a odnose se na temeljne građanske slobode od kojih je najosnovnija sloboda, tj. pravo na privatnost.
Osim tih mogućnosti zloupotrebe, što je na koncu sa svima onima koji se nalaze pod mjerama samoizolacije? Tko nam garantira da ti osobni podaci neće „procuriti“ u javnost sada kada su dostupniji tolikom broju osoba, bile one tajne službe ili policija, a znamo kako u javnost cure i puno veći i puno povjerljiviji podaci? Masovna histerija nije u Hrvata novost i sva je prilika kako se danas ti ljudi, kojima Sabor danas uklida temeljna ljudska prava i ovlasti, osjećaju itekako označenima i itekako stigmatiziranima, da ne kažem metama.
Dakle, što možemo kazati za dan u kojem nam ova nesposobna i korumpirana vlast još jednom ispisuje povijest, osim kako smo svi bili svjedoci umiranja demokracije, u svoj svojoj zakonskoj i parlamentarnoj besmislenosti. Pa sretan vam dragi Hrvati dan kada je umrla demokracija.
Hladno ujutro, ugodno popodne – takvo nam je vrijeme posljednjih nekoliko dana, a vrlo slično će biti i tijekom vikenda u našim krajevima.
Petak će biti sunčan, bez vjetra, a nakon jutra u kojemu će se morati dobro zamotati čeka nas popodne s maksimumom od 14 Celzijevaca u zraku, prognozira DHMZ.
U subotu bi moglo biti nešto više oblaka i vjetra, ali po ostalome ista priča – hladna noć i jutro s temperaturama jedva iznad ništice i dan s 13-14 stupnjeva. No, zbog oblaka i vjetra vjerojatno osjećaj ugode neće biti takav kao u petak.
U nedjelju očekujemo razilaženje eventualne naoblake i ponovno sunčan i u potpunosti vedar dan. Temperature gotovo preslikane od prethodna dva dana, osim što će ujutro biti stupanj ili dva toplije.
Sličan trend nastavit će se i početkom tjedna tako da se možemo veseliti pravom proljetnom suncu.
Mladi roditelji iz Raipura u Indiji nedavno su postali roditelji blizanaca zbog čega su im odlučili dati imena Corona i Covid. Roditelji su ova imena odlučili kako bi se podsjetili na teške okolnosti u kojima su dobili zdravu djecu, no još uvijek nisu sigurni da će blizancima ostaviti imena, pišu 24sata.
– Blagoslovljena sam blizancima, curicom i dječakom, u rano jutro 27. ožujka. Zasad smo ih nazvali Corona i Covid. Rodila sam u teškim okolnostima pa smo suprug i ja htjeli da taj dan ostane zapamćen. Kad ih je i medicinsko osoblje počelo tako zvati, odlučili smo ih nazvati prema pandemiji – izjavila je majka Preeti Verma (27) za Hindustan Times te dodala kako je cijeli porod bio dosta kaotičan s obzirom na to da se Indija nalazi u kolektivnoj karanteni zbog širenja virusa.
– Kasno navečer su mi iznenada počeli trudovi. Ne znam kako se moj suprug uspio snaći da hitna dođe po nas. Zbog izolacije zabranjen je promet i policija nas je nekoliko puta zaustavila, ali su nas pustili da nastavimo zbog mog stanja. Nisam znala što će nas dočekati u bolnici budući da je već bila ponoć, ali liječnici i sestre su bili jako susretljivi – objasnila je majka.
Glasnogovornica bolnice Shubra Singh izjavila je kako se mama i bebe dobro osjećaju te su poslane kući.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je na stranici koronavirus.hr odgovarao uživo na pitanja gledatelja. Podsjetimo, danas je u Hrvatskoj 1079 zaraženih. Evo što se razgovaralo, a prenosi Index.
Hoće li mjere biti ublažene?
Ovo je izvanredna situacija. Naši stručnjaci sugeriraju da se što manje napuštaju domovi i da van idu samo oni koji to trebaju. U ovoj situaciji naša krivulja je takva da nije dobro da riskiramo sve dobro što smo napravili. Siguran sam da će i vjernici na TV-u pratiti vjerske obrede za Uskrs.
Postupanje policije na granicama. Kakvo je trenutno stanje? Hoće li građani koji se vraćaju u RH odmah u samoizolaciju?
Praktički putničkog prometa nema. Odvija se promet kamionima, promet roba koje život znače. Što se tiče organiziranih povrataka iz inozemstva, svaki taj dolazak, zna se točno vrijeme, mjesto i na mjestu iskrcavanja bit će granična policija i sanitarna inspekcija i epidemiolog koji će odraditi mjere ovisno o tome iz kojeg dijela svijeta ljudi dolaze. Imali smo situaciju gdje su se naši građani vraćali s građanima Slovenije i ispostavilo se da je sedam Slovenaca bilo zaraženo.
Zašto nisu strože kazne za kršenje samoizolacije?
Hrvatska je demokratska država koja se temelji na vladavini prava. Imamo pravnu regulativu, ona kreće od kazni do 8000 kuna i u slučaju ponavljanja te se kazne povećavaju. Ne vidim da bi tu puno pomogla represija. Građani u demokratskim društvima nisu navikli na represivno ponašanje državnog aparata. Mi pokušavamo utjecati na svijest, ako uspijemo dobiti građane da je samodisciplina jedino pravo oružje u ovoj bitci, onda smo na dobitku.
Zašto javno ne objavljujete imena osoba koje krše te odredbe?
To isto nije neki demokratski standard. Ne možemo stigmatizirati osobe u samoizolaciji. Svatko može doći u situaciju da je u blizini nekoga tko je asimptomatski, ne možemo objaviti imena tih ljudi i to nećemo raditi.
E-propusnice. Razmišlja li se o tome da se produži razdoblje valjanosti?
Pohvalio bih sve koji su radili na sustavu. Sve to funkcionira. U dva dana smo prešli sto tisuća zahtjeva i o tome moramo razmisliti, prije svega oni koji te propusnice odobravaju. Osluškujemo sve signale koji dolaze s terena i spremni smo razmišljati o produljenju. Na vrijeme ćemo obavijestiti javnost. Ako bude produljenja, to neće biti više od nekoliko dana.
Što je s građanima koji rade u inozemstvu, tko im izdaje propusnice?
Građani koji odlaze iz RH prvo moraju biti sigurni da mogu doći u zemlje u kojima rade. Mi od prvog dana upozoravamo da se režim mijenja iz dana u dan. Nema smisla putovati ako vas te zemlje neće primiti.
Zašto su veliki lanci koji ne prodaju esencijalne stvari za život još otvoreni?
Moguće je da prodaju takve stvari uz one koje su propisane kao mjesta gdje se prodaju stvari koje su važne za opskrbu i građevinski materijale. Ne možemo ići toliko u mikromenadžment.
Biste li razmotrili otvaranje tržnica kada bi se uvele iste mjere kao u dućanima?
Razmišljamo o tome, imamo nekoliko opcija koje su na stolu. Mislim da ćemo ići u tom smjeru, ali to ovisi o dinamici oboljelih. U ovom trenutku možemo razmisliti i o nekim novim mogućnostima kada je u pitanju opskrba, uključujući one na tržnicama.
O registraciji vozila?
Vlada je donijela Zakon o dokumentima. Produljit će se važnost vozačke i osobne i moći će se produžiti 30 dana od prestanka epidemije.
Zašto nema kontrola na razini županija?
Donose se odluke kako bi se smanjila mobilnost građana. Nitko ne uživa u tim mjerama, ali su usmjerene na to da ljudi što manje izlaze, da što manje komuniciraju.
Splićani pitaju postoji li mogućnost da se Split i Kaštela gledaju kao jedna cjelina?
Ovo nisu mjere koje idu za stvaranjem funkcionalnog ustroja lokalne uprave i samouprave. One služe tome da ljudi ne putuju ukoliko to stvarno nije nužno.
Ne razmišljamo o policijskim satovima i drugim represivnim mjerama. To možemo zahvaliti činjenici da su građani dobro informirani. Poznati svjetski epidemiolog je rekao da se mogu učiniti tri greške da se virus krene širiti eksponencijalno: prva je da epidemiolozi podcijene zarazu, drugo da vlast ne sluša struku i treće da građani ne prihvate upute i mjere. O trećoj točki će najviše ovisiti kada ćemo doći u situaciju da krenemo ublažavati mjere.
Je li umanjen broj policajaca koji čuvaju vanjske granice?
Mi niti u jednom trenu nismo podcijenili zaštitu granica od ilegalnih prelazaka. Migranti u susjednim zemljama su smješteni u zatvorene objekte i zabranjeno im je kretanje. Broj pokušaja ilegalnih ulazaka u Hrvatsku se jako smanjio.
U Istri vidimo dosta automobila sa stranim tablicama. Jesu li oni prošli neku kontrolu?
Nisam siguran, ne znam da je to neka šira pojava. Moguće da ima stranaca koji su prije svih ovih mjera ušli u Hrvatsku, ima i nekretnina u vlasništvu stranih državljana.
Na koji način je Stožer dobio široke ovlasti?
Znate da je Sabor na prijedlog Vlade i bez rasprave usvojio izmjene Zakona o sustavu civilne zaštite. To su mjere koje su balansirane s ciljem da se spriječi eksponencijalno širenje zaraze. Te mjere će biti na snazi dok ima potrebe za njima i koje su donijele sve države u svijetu, čak i one koje su se zalagale za liberalniji pristup. I oni su shvatili da se virus širi tako brzo da zahvaća i ranjive i manje ranjive skupine i onda to predstavlja teret za zdravstveni sustav.
Mi smo imali dvije krize – koronavirus i potres u Zagrebu, tu je trebalo odmah reagirati, posebno jer su ljudi krenuli napuštati Zagreb, a to bi značilo širenje virusa i opterećenje zdravstvenih sustava u malim sredinama. Sve te mjere su bile izbor – ili zaštita života ili da se prepustimo eksponencijalnom rastu. On je uvijek moguć ako ne budemo dosljedni u poštivanju mjera koje donosi Stožer.
Tretira li se mjesto prebivališta isto kao mjesto boravišta?
Imate situaciju da netko živi u jednom gradu, a prijavio se prebivalištem negdje drugdje da bi se platio manji prirez, što onda stvara problem, ali rješava se i to.
Mogu li građani nastaviti sa sportskim ribolovom u rijekama?
Svaka aktivnost koja nije neophodna, od nje bi se trebalo suzdržati. Niti je moguće niti je potrebno sve propisati, sve mjere su poruka – ostanite doma, strpite se. Moramo obavljati samo ono što je najnužnije. Svatko od nas ima neki hobi, ali moramo se efikasno držati svih mjera i vratit ćemo se tim stvarima koje su nam drage puno ranije.
Ima li tko pod kontrolom ljude koji vrše dostave od vrata do vrata?
Dostavu rade ili dostavni lanci, volonteri. HZJZ je propisao kako postupati s robom koja dođe i plaćanjem. Najbolje da se plaćanje vrši online. Kada dođe nešto što ste naručili, postoje protokoli kako s time postupati. Možete dezinficirati izvana i onda oprezno krenuti u korištenje. To treba obavljati uz minimalne mogućnosti kontakta s dostavljačima.
Je li pokrenuta proizvodnja zaštitne opreme?
Pokrenuta je proizvodnja onih najjednostavnijih modela maski, koje nisu za bolničku upotrebu. To se obavlja putem Ministarstva gospodarstva. Činjenica je da se svijet našao u situaciji da je zaštitna oprema postala najtraženija roba. Najveća proizvodnja se u ovom trenutku odvija u Kini. Mi smo uspostavili kontakt s kineskim vlastima i to nam daje jamstvo da će maske u mjeri u kojoj su potrebne biti dostavljene.
Pojavilo se par mikrožarišta. Razmišlja li se o karantenama kao na Murteru?
Mislim da je u svim dijelovima zemlje podignuta razina svijesti da se svi moraju pridržavati mjera. Radi se jedan balans, jer kad pogledate što rade druge zemlje, recimo Rusija je proglasila neradni travanj, što će pridonijeti usporavanju širenja virusa, ali cijena toga je ogromna. Možda si oni to mogu priuštiti, ali Hrvatska sigurno ne može. Naši epidemiolozi od prvog dana prate sve kontakte i nastoje napraviti mrežu kontakata, zato je preko 20.000 ljudi u samoizolaciji. Kad bi samo oni poštivali mjere, nama bi situacija danas bila puno bolja.
Dokad će ovo trajati?
Nisam te struke, nisam siguran ni da oni koji su te struke imaju precizan odgovor. Virus je novi, on se ponaša dosta atipično. Širi se i asimptomatski. Ono što je dokazala logika svih epidemija, to je da kad dolazi toplije vrijeme, virusi nestaju. Bilo bi dobro da ovaj uspori pa da se pripremimo za eventualni neki njegov povratak. Dok se ne pronađe neko medicinsko rješenje, na nama je da vodimo ovu priču kombinacijom restriktivnih mjera i njihovog opuštanja.
Pridržavanje uputa epidemiologa je najbolji način zaštite.
UEFA je tijekom tjedna održava videokonferenciju sa svim nacionalnim savezima u Europi. Tamo su obznanili planove za završetak nogometnih sezona koje je prekinula pandemija koronavirusa.
Krajnji rokovi su pomaknuti i prvenstva moraju biti završena najkasnije do 2. kolovoza, a na to se za HNTV osvrnuo Josip Brezni, povjerenik za natjecanje u Hrvatskoj.
– Još nismo dobili sve zaključke Uefe. Čekamo cirkularno pismo od Uefinih tijela. Ovim odlukama dobili smo dozvolu da do 2. kolovoza možemo završiti Prvenstvo. Kada dobijemo pismo izaći ćemo s našim prijedlozima. Sada nam je dosta lakše i sve je izvedivo s obzirom na to da više nismo vezani za prijašnji rok, a on je bio 28. lipnja, rekao je Brezni i dodao:
– Kako stoje stvari pauze između dva prvenstva gotovo da neće biti. Možda dva tjedna. Isto tako, s ovim eliminiramo mogućnosti širenja Lige, ali i dalje potpuno ovisimo o tome kakvo će stanje biti u Hrvatskoj i o odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Naznake su da će se prvenstva dovršiti pa makar to bilo dosta kasno. Jedno je sigurno – svi jedva čekamo nogomet.
– E, glup si, Mujo, to se ne može opisat. Svi vi Bosanci ste tako jako glupi, a mi smo jako pametni. Evo, na primjer, hajde da ja tebi postavim pitanje i ako ne budeš znao, ti meni daš jednu marku, a onda ti mene nešto pitaj i ako ja ne budem znao, dat ću ti sto maraka.
– Može – veli Mujo.
– Što je to, Mujo, ima četiri kotača, uglavnom je od lima, u njemu sjede ljudi i vozi po cesti?
– Ne znam – veli Mujo.
– Eto, vidiš, pojma nemaš! To ti je auto! Daj marku, a sad ti mene pitaj…
– Dobro, evo marka. A reci ti meni, Švabo, što je ovo: veliko je k’o slon, ima peraju k’o morski pas, dugo je 16 metara i cvrkuće k’o slavuj?
Konta Švabo, konta…
– Nemam pojma. Evo ti sto maraka. A Boga ti, što ti je to?
Broj zaraženih koronavirusom u Koprivničko-križevačkoj županiji, u trenutku pisanja ovog teksta je 16. U Hrvatskoj se brojka približava 1100, osam je preminulih, u samoizolaciji ih je na tisuće, tjednima se već poduzimaju razne mjere kojima je cilj smanjiti širenje virusa koliko god je to moguće, u trenutku kada još uvijek svijet nema ni lijek, ni cjepivo ni imunitet za bolest koja je dosad uzela više od 50.000 života i uzet će još tko zna koliko.
No, dosadašnje analize se slažu, Hrvatska prilično dobro stoji u svjetskim okvirima kada se radi o suzbijanju širenja koronavirusa, a Koprivničko-križevačka županija pak vrlo dobro stoji u hrvatskim okvirima. Povodom toga razgovarali smo s dr. Matom Devčićem, ravnateljem Opće bolnice Dr. Tomislav Bardek, koji je izdvojio malo vremena iz gustog rasporeda kako bi za ePodravinu komentirao dosadašnji tijek borbe protiv koronavirusa, spremnost zdravstvenog sustava, ponašanje Podravaca i Prigoraca u ovoj nezapamćenoj situaciji i ostale srodne teme.
Napomena: Navodi dr. Devčića u potpunosti su suglasni sa stavovima infektologa u koprivničkoj Općoj bolnici
Kako izgleda cijela procedura od trenutka kada zaprimite pacijenta koji je pod sumnjom na zarazu koronavirusom?
Šator za trijažu kod bolnice // Foto: Sanjin Bojić
Za sada prema epidemiološkim podacima još uvijek u našoj županiji nema lokalne transmisije, odnosno još uvijek smo u stanju identificirati primarni slučaj oboljelog, odnosno otkrivati oboljele u njegovom kontaktu. Slučajevi o kojima govorimo su, dakle, oni bolesnici kojima je bila izrečena mjera samoizolacije, a koji su se tijekom te samoizolacije i razboljeli. Pohvaljujem dobru suradnju epidemiologa, liječnika Doma zdravlja kao i naših infektologa i svih drugih bolničkih liječnika i medicinskih sestara. Upravo u takvoj dobroj koordinaciji još uvijek za sada ti sumnjivo pozitivni bolesnici stižu najavljeno na bolničko liječenje. No, dolaze i oni drugi sa respiratornim simptomima, bez pozitivne epidemiološke anamneze koji se trijažiraju kroz naš trijažni šator i potom, ako nemaju teže kliničke simptome, budu otpušteni, ali svakom takvom za svaki slučaj uzmemo i obriske nosa i ždrijela na COVID-19.
Bolesnici s jasnom epidemiološkom sumnjom, a to su prije svega oni bolesnici koji su unatrag dva tjedna boravili u nekoj od europskih zemalja u kojima je već proglašena lokalna transmisija, kao što su, primjerice, Italija ili Austrija, te sa kliničkom slikom bolesti, odnosno respiratornim smetnjama, budu primljeni na naš COVID odjel, a to je lokacija nekadašnjeg infektološkog i pulmološkog odjela koju smo u potpunosti prilagodili zahtjevima za smještaj ovakvih bolesnika.
Prema sadašnjim informacijama, od 16 pozitivnih na koronavirus u županiji, dio nije u bolnici već su u kućnoj samoizolaciji. Možete li pojasniti kako se određuje kada je netko pozitivan hoće li biti u bolničkoj ili kućnoj izolaciji?
Dr. Mato Devčić // Foto: Ivan Balija
Morate znati da od svih, ako uzmemo apsolutne brojke, 100 posto zaraženih bolesnika njih 80 posto ima vrlo blagu kliničku sliku bolesti, a 20 posto bolesnika, a u tu grupaciju ubrajamo ljude starije od 65 godina i bolesnike s kroničnim bolestima, imaju srednje tešku ili tešku kliničku sliku bolesti. Njima je potrebno bolničko liječenje. U trijažnom šatoru mi doslovce “branimo” bolničke kapacitete za onih 20 posto bolesnika, koji će imati tešku kliničku sliku bolesti i koji bez liječenja neće preživjeti, od onih 80 posto koji mogu liječenje blagih simptoma bolesti nastaviti kod kuće. Takvim bolesnicima potrebno je savjetovati simptomatsko liječenje, daljnje praćenje obiteljskog liječnika, ali ono što je najvažnije je upravo to da moraju biti u kućnoj izolaciji kako virus kojim su zaraženi, a njima on uzrokuje blage simptome, ne bi prenosili u okolinu, posebice među rizičnu populaciju.
Kakve lijekove dobivaju zaraženi koronavirusom? Jasno je da još ne postoji lijek baš za taj virus, no daje li im se što nakon potvrđene infekcije?
Da, naši infektolozi apsolutno prate trendove liječenja kako u svijetu tako i u RH. Djeluju prema napucima Društva infektologa Hrvatske. U tu svrhu daje se lijek koji se u normalnim uvjetima upotrebljava kao antimalarik, ali iskustva iz Kine ukazala su se vrlo dobrim u primjeni ovog lijeka u liječenju bolesnika s COVID-19 infekcijom. U ovom času naše dvije bolesnice primaju ovaj lijek u našoj ustanovi, i kao što znate mi još uvijek ovakvim pristupom u liječenju nismo do sada imali teške bolesnike s Covidom koje bi morali mehanički ventilirati, odnosno “staviti” na respirator.
Kako je Opća bolnica Dr. Tomislav Bardek dočekala pandemiju koronavirusa? Ima li dovoljno medicinskog i nemedicinskog osoblja, opreme, respiratora i kreveta za eventualno povećanje broja zaraženih?
Bolnica dobiva i donacije opreme // Foto: Ivan Balija
Ako pogledate kroz što prolaze Italija, Španjolska, a dijelom je to posljedica i njihovih zakašnjelih mjera, mislim da se naša cijela zajednica i država za to pripremila dobro, a ja osobno i naš bolnički Tim za COVID dnevno donosimo vrlo važne odluke u cilju sprječavanja epidemije većih razmjera, kako u bolnici tako i u zajednici. Jedna smo od naših hrvatskih bolnica koja nije doživjela ulazak virusa u bolnički sustav, niti putem zdravstvenog osoblja niti putem loše istrijažiranih bolesnika. Pokušavamo dnevno biti korak ispred mjera koje se donose na razini cijele države.
Jeste li pobornik pristupa, primjerice, Južne Koreje koja je masovno testirala ogroman broj građana ili racionalnog testiranja kontakata zaraženih?
Ja sam za srednju varijantu. Naravno, testirati klinički i epidemiološki sumnjive bolesnike, ali testirati i naše zdravstvene djelatnike, posebice one koji dnevno dolaze u kontakt sa bolesnicima s COVIDOM-19, kao što su infektolozi, liječnici hitnog bolničkog odjela. Dnevno prema Zagrebu šaljemo do 30-ak uzoraka i više od polovice ovih uzoraka su uzorci zdravstvenih djelatnika. Zadovoljni smo što upravo svim našim poduzetim mjerama do sada nismo imali niti jednog našeg zdravstvenog djelatnika pozitivnog na koronavirus.
Nacionalni stožer civilne zaštite, mnogi se slažu, vrlo transparentno i redovito daje informacije u javnost, no događa se da su neke preporuke kontradiktorne, primjerice, one o tome da se izlazi samo ako je nužno i o tome da je poželjno šetati na svježem zraku. Zašto dolazi do takvih gotovo suprotnih savjeta i što je najjednostavnije što bi građani od njih trebali usvojiti?
Ilustracija // Foto: Matija Gudlin
Da, čine se kontradiktorne, no poznavajući mentalitet naših ljudi, oni se teško mogu zamisliti da su na svježem zraku i da hodaju dva metra jedni od drugih. Mala smo sredina, poznajemo se i naučeni smo na međusobna druženja, u času možemo pogriješiti kada sretnemo nekog poznatog. Osim toga, socijalna smo bića, volimo se družiti i zasigurno preporuke za izbjegavanje svakog bliskog kontakta teško nam padaju. No, moramo izdržati ovu situaciju, doći će vrijeme kada će naša druženja biti sigurna i bez virusa. Preporučujem svakako svjež zrak, prošetati se, ali po svom dvorištu, voćnjaku, odnosno tempirati šetnju isključivo s najbližim članom obitelji s kojim svakodnevno dijelite prostor i vrijeme, na mjestima ili u vremenu kada se možete osamiti.
Ističe se važnost socijalnog distanciranja, no u utorak je Nacionalni stožer objavio prvu analizu nakon potresa u Zagrebu koja pokazuje da je broj oboljelih u tom gradu čak u malom padu, iako je prije 10-ak dana mnogo ljudi izašlo na ulice i zaboravilo na mjere i preporuke. Kako je to moguće?
Zagreb kao i za sada još cijela RH, s obzirom na pravovremeno poduzete mjere, su još uvijek u prihvatljivom, niskom broju zaraženih. Stoga, vjerojatno još uvijek nema lokalne transmisije, odnosno najveći broj građana u RH su zdravi, odnosno bez infekcije COVIDOM.
Prema vašoj procjeni i informacijama koje imate, u ovih nešto više od mjesec dana koliko je koronavirus u Hrvatskoj, kakva je svijest i ponašanje stanovnika Koprivničko-križevačke županije? Drže li se preporuka i imaju li disciplinu?
Dr. Devčić s članovima Stožera civilne zaštite // Foto: Ivan Balija
Za sada, prateći broj naših sugrađana inficiranih koronavirusom, a prije svega se radi o našim sugrađanima povratnicima iz zemalja iz našeg okruženja i njihovih bliskih kontakta, itekako sam zadovoljan da do sada nije otkriven niti primljen u bolnicu niti jedan bolesnik s COVIDOM koji bi infekciju dobio kao sporadični slučaj od nepoznatog kontakta. Ljudi su itekako odgovorni i svjesni ozbiljnosti situacije, svjesni su da ne smiju “dati priliku virusu”, a to se može dogoditi ako će ostvariti kontakt s osobom za koju ne znaju gdje je i s kim bila posljednjih 14 dana. Za sada smo odgovorni. Pitanje je samo kada će nam popustiti ta samokontrola. Ako se to dogodi, imat ćemo scenarij Italije, a ako budemo i dalje odgovorni i kritični prema sebi i prema lošem ponašanju drugih, prebrodit ćemo sve to sa minimalnim žrtvama i vjerujem dočekati i provesti ugodno ljeto.
U posljednjih nekoliko dana u našoj se županiji počeo gotovo svakodnevno povećavati broj zaraženih koronavirusom, imamo li razloga za zabrinutost zbog eventualnog gubitka kontrole nad širenjem u ovom trenutku?
Ponovno napominjem, bolesnici koji se sada otkrivaju su još uvijek oni koji su bili u mjeri samoizolacije ili njihovi, najčešće za sada bliski obiteljski kontakti. Ako to još tako svakodnevno, s do 2-3 nova bolesnika potraje narednih mjesec dana, mi svi smo dobili bitku protiv ovog virusa. Ako se opustimo i nećemo slušati preporuke našeg Stožera, posebice tu apeliram na sugrađane kojima je izrečena mjera samoizolacije, a oni se nastavljaju kretati među svima nama, imat ćemo teške, iscrpljujuće dane s nesagledivo tragičnim posljedicama kako za živote naših sugrađana tako i materijalna dobra.
Kako piše srpski Kurir, Srbija ima nove osuđenike, a razlog je kršenje samo izolacije.
Muškarac, otac, D.K. (58) osuđen je u Srbiji u petak na dvije godine zatvora jer je prekršio mjeru samoizolacije. Priznao je nedjelo i dogovorio se s tužilaštvom i poslan je u kućni pritvor gdje će biti sve dok ga ne pozovu na izdržavanje kazne.
No, sin (28) nije pristao na to. Dobio je 30 dana zatvora zbog istog djela. Kako doznaje Kurir, obojica su ušli u Srbiju 16. ožujka. Otac je u Srbiju ušao iz Sjeverne Makedonije, a sin iz Njemačke i obojica su znali da moraju u izolaciju, no kad je policija došla provjeriti jesu li doma, nije ih bilo te su ih čekali da se vrate.
To je potrajalo pola sata. Kad su se vratili, otac i sin pravdali su se da su samo išli baciti smeće, što im nisu povjerovali ni policajci, a ni sud.
Sve odluke potrebne za potpisivanje ugovora o Aglomeraciji Križevci usvojene su na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća. Kako stoji na službenim stranicama, sredstva su osigurana u gradskom proračunu te su ispunjeni svi uvjeti od strane gradskog vodstva.
Gradonačelnik Mario Rajn kazao je kako je riječ o najvećem infrastrukturnom projektu u povijesti Križevaca koji je, navodi, sa svim usponima, padovima i blokadama te deset godina zastoja uspješno doveden do potpisivanja ključnih dokumenata. Prema Rajnovim riječima, grad preuzima velike obaveze te staje iza Vodnih usluga kao potpisnika i vodnog isporučitelja. Istovremeno, dodaje, ovo je prekretnica za održivi razvoj grada, odgovorno baratanje komunalnim i otpadnim vodama, kako za sadašnju, tako i buduće generacije.
Mario Rajn // Foto: Ivan Balija
HDS: “Ako nisu znali napraviti točku dnevnog reda, trebamo li se zabrinuti hoće li biti u stanju započeti projekt?”
Oporba, Hrvatska demokršćanska stranka (HDS), jučer je, prije sjednice Gradskog vijeća, poslala priopćenje u kojemu stoji kako gradsko vodstvo neće završiti projekt budući da bi njegov kraj trebao biti 2023. godine, dok su izbori dvije godine ranije.
– HDS je bio u pravu kod konstatacije da vodstvo Grada Križevaca nije sposobno napraviti čak ni dnevni red za dobivanje 240 milijuna bespovratnog novca. Ako nisu znali napraviti ni točku dnevnog reda, trebamo li biti zabrinuti hoće li uopće biti u stanju započeti projekt – kažu iz HDS-a.
Inače, projektu Aglomeracije predstoji potpisivanje ugovora između Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Hrvatskih voda i Vodnih usluga Križevci. Time će započeti realizacija projekta, a detalji o njemu bit će predstavljeni vijećnicima i građanima kada se ublaže mjere uvedene zbog koronavirusa.
Đuro Zvonar, Branko Hrg i Vjekoslav Indir // Foto: Ivan Balija
Članovi HDS-a dodaju kako im je najvažnije da gradonačelnik taj ugovor konačno potpiše kako bi grad dobio sredstva.
– Prema Zakonu o proračunu nije moguće rebalansom mijenjati projekcije, pa je trebalo mijenjati Odluku o izvršenju proračuna gdje bi se dodao novi članak kojim bi Grad preuzeo obavezu temeljem Ugovora o partnerstvu i Ugovora o sufinanciranju projekta u ukupnom iznosu od 15.299.284,09 u skladu s dinamikom iz Ugovora o sufinanciranju projekta 2020.-2023. – navode te zaključuju.
– To što ponovo krši zakon neka riješi sa svojom administracijom i Državnom revizijom. Od gradonačelnika jedino tražimo da odmah po donošenju odluka potpiše ugovore i dostavi ih u ministarstvo kako bi naš saborski zastupnik što brže s ministrom dogovorio potpis Ugovora. Neka to našem Gradu bude dar za Uskrs – poručuju iz HDS-a.
Nezavisni: “To bivša vladajuća garnitura nije znala ili nije htjela napraviti.”
Klub Nezavisnih vijećnika navodi kako oporba svakodnevno “bombardira” građane strahovima, upozorenjima i pitanjima o sposobnosti aktualne gradske administracije o pokretanju i odrađivanju aktivnosti velikog projekta.
– Podsjećamo da je krajnji rok ključne obveze za pokretanje cijelog projekta, dakle za izdvajanje vodnog dijela poslovanja iz Komunalnog poduzeća, bio 31. prosinca 2012. godine, a to bivša vladajuća garnitura (od 2001. do 2017.) predvođena tadašnjim gradonačelnikom, gospodinom Brankom Hrgom, nije znala ili nije htjela napraviti – izjavili su Nezavisni.
Napominju kako je tek Rajnovim dolaskom, uz podršku Nezavisnih i njihovih partnera iz SDP-a, ta obaveza odrađena, a projekt započet.
– Ostat će zapamćeno da je najveći infrastrukturni projekt u povijesti grada Križevaca započela administracija Marija Rajna, i to, usuđujemo se reći, usprkos “lobiranjima” od
strane pojedinih “službenih dušobrižnika” projekta – zaključuju.
Svi se nadaju svojem mjestu u jednoj od sabroskih fotelja // Foto: Ilustracija
Iako su svi oporbeni klubovi na izvanrednom zasijedanju Sabora u zgradi INE oštro ustali protiv dopune Zakona o elektroničkim komunikacijama koji se usvaja po hitnom postupku, a koji omogućava praćenje mobitela građana, iako su kod replika zastupnika takve mjere decidirano proglašene suludima, protuustavnima i udarom na demokraciju, vladajući očito neće odustati od nakane da taj isti zakon i provedu, piše Ivo Anić u svom komentaru za RTL.
Ustavom, kažem, propisana je odredba u slučaju izvanrednih mjera kojim Sabor dvotrećinskom većinom može ukinuti određena prava svojim građanima, u ovom slučaju ta mjera ne da nije potrebna, te da je dobrano zakašnjela, već je i skandalozna upravo u svojoj suludoj izvedbi. Naime, građani koji su pod mjerom samoizolacije, a na koje bi se ovaj famozni zakon odnositi trebao, kako su nam pojasnili zastupnici u svojim replikama, jednostavno mogu svoje mobilne uređaje ostaviti kod kuće, ili ako već krše mjere samoizolacije, mogu u svom protuzakonitom djelovanju ponijeti tuđi mobilni uređaj, posebno kada su svjesni da se njihov prati ili nadzire.
Vladin prijedlog kojim se nastoji nadopuniti članak 104. Zakona o elektroničkim medijima tako da se u njemu nadoda famozna „obrada podataka o lokaciji u cilju zaštite nacionalne ili javne sigurnosti“, sulud kakav jest nije dakle razložna ili smislena mjera, već iza nje stoji nešto kudikamo zlokobnije i opasnije. U danima kada su građani izloženi masovnoj histeriji koja se uglavnom, kako su pod mjerama izolacije, širi društvenim mrežama, u danima kada nam se ukidaju i ograničavaju prava na slobodno kretanje, šetnje i socijalni kontakt, vladajući pod krinkom borbe i zaštite zdravlja svojih građana provode tipično totalitarne mjere koje mogu imati dalekosežne posljedice.
U danima kada ministar nadležan za zdravstvo proglašava epidemiju, Vlada tvrdi kako famozna „odredba članka 104“ udovoljava kriteriju razmjernosti te kako se ocjenilo da će obrada podataka koji označavaju zemljopisni položaj terminalne opreme korisnika, a koji je pod mjerom samoizolacije, ima svoju nužnost, zbog zaštite zdravlja i ugroze istog ostalih građana RH, no logično pitanje zastupnika kako se ista ta mjera može banalno kršiti fizičkim ostavljanjem mobilnih uređaja kod kuće, očito nije zabrinula Vladu koja tvrdoglavo ustraje na provođenju istog tog zakona. Zašto?
Nema roka
Vlast koja želi nadzirati svoje građane za to će iznaći način i isti će usvojiti najčešće kod kakve krize kako bi lakše i jednostavnije taj udar na demokraciju objasnila mjerom koja se donosi za opće dobro. Da je tome tako svjedoči nam banalna suludost koja taj isti zakon opravdava, a ona je po samoj logici praktičnosti jednostavno i lako zaobilazna. Sama mjera mogla bi imati smisla ako se ograničeno provede u određenom vremenskom roku, no taj zakon taj isti rok ne predviđa veće ga stavlja na vremenski period koji ukinuti može samo Sabor RH u kakvom glasanju o izmjeni i dopuni Zakona u budućnosti. Dok se to ne dogodi isti Zakon stoji, ima svoju punu afirmaciju. I sam Nacionalni stožer civilne zaštite objavio je podatke kako se uspješno i bez problema rješavaju takvi problemi, te kako se lako pronalaze oni koji krše mjere samoizolacije od strane policije u čijoj je ingerenciji jedan takav sustav ophodnja i provjere. Čemu dakle taj Zakon kojim se izravno krše temeljna ljudska prava i slobode zagarantirane Ustavom i demokratskim uzusima čitavog modernog svijeta?
Zastrašivanje građana takvom mjerom obradom podataka i praćenjem kretanja građana eksplicitno podrazumijeva kako se te iste građane može može u svakom trenutku nadzirati, njihove socijalne i društvene kontakte, te ih se u bilo kojem momentu, kada i prođe aktualna pandemija koronavirusa, može kontrolirati, kamo se kreću, ili kamo odlaze. Takva vrsta kontrole automatski podliježe dvjema bitnim nepoznanicama. Prva je tko će i kakve službe pratiti građane koje se nadzire, a druga je još strašnija, tko će imati podatke da je ta osoba možebitno bolesna i da se nalazi pod mjeroma samoizolacije?
Neće vam se svidjeti, ali za dobar odgovor zdravstvenog sustava zaslužan je – socijalizam
Možda nam je trebala ovakva kataklizma. Kad sve prođe neka ostane samo ponos
Na ta ključna pitanja Vlda ne daje jasan odgovor, osim onaj uvriježen kako će se tim baviti nadležne službe, tj. u ovom slučaju policija. No obrada osobnih podataka, obrada podataka o kretanju građana, svakako može poslužiti i u druge svrhe koje se ovom odredbom implicitno ne spominju. Tim činom Hrvatska Vlada postaje jedina u ovom dijelu Europe koja ima pristup podacima svojih građana, konkretno gdje i kamo se kreću, koje institucije ili mjesta najčešće obilaze i sa kim dolaze u kontakt, jer ova mjera, ponovimo, nema u svojoj primjeni zaštitu osobnih podataka i anonimnost, već ima tendenciju pojačanog nadzora, zadire u elementarnu privatnost građana RH, te krši sve demokratske uzuse moderne civilizacije.
Ako držite kako su ove mjere opravdane i kako će u svojoj opravdanosti zaštititi građane od neodgovornih pojedinaca, tada ste poprilično naivni, ili ste se probudili u zemlji koju savršeno ne poznajete, kao i njen operativni sustav. Desetljećima su se u ovoj zemlji koja se tako voli zvati demokratskom, a sustavno je kršila u trideset godina temeljna ljudska prava, najviše novinara, kojih se pratilo, prisluškivalo, nadziralo s kim i kuda se kreću, s kakvim osobama i institucijama dolaze u kontakt. Sada se ta dimenzija sustavnog kršenja demokracije i ljudskih prava samo nastoji ozakoniti, i kako vidimo omasoviti.
Umiranje demokracije
U prosincu 2012. tadašnji ministar Ostojić naredio je istragu zbog prisluškivanja odvjetnika Mladena Bajića i osmero novinara koje se nezakonito i protuustavno pratilo i prisluškivalo. Utvrdilo se tada, kao i u brojnim slučajevima do sada, od praćenja i prisluškivanja novinara „Feral Tribunea“, „Novog Lista“ i dalje, kako je policija i nadležne službe prekoračila svoje ovlasti, te kako je neprihvatljivo da se u modernoj demokraciji tako grubo krše ustavne ovlsti i na ovakav način. Zbog tih i takvih slučajeva iz prošlosti moramo biti iznimno oprezni kojim i kakvim ljudima dajemo toliko važne ovlasti, a odnose se na temeljne građanske slobode od kojih je najosnovnija sloboda, tj. pravo na privatnost.
Osim tih mogućnosti zloupotrebe, što je na koncu sa svima onima koji se nalaze pod mjerama samoizolacije? Tko nam garantira da ti osobni podaci neće „procuriti“ u javnost sada kada su dostupniji tolikom broju osoba, bile one tajne službe ili policija, a znamo kako u javnost cure i puno veći i puno povjerljiviji podaci? Masovna histerija nije u Hrvata novost i sva je prilika kako se danas ti ljudi, kojima Sabor danas uklida temeljna ljudska prava i ovlasti, osjećaju itekako označenima i itekako stigmatiziranima, da ne kažem metama.
Dakle, što možemo kazati za dan u kojem nam ova nesposobna i korumpirana vlast još jednom ispisuje povijest, osim kako smo svi bili svjedoci umiranja demokracije, u svoj svojoj zakonskoj i parlamentarnoj besmislenosti. Pa sretan vam dragi Hrvati dan kada je umrla demokracija.
Hladno ujutro, ugodno popodne – takvo nam je vrijeme posljednjih nekoliko dana, a vrlo slično će biti i tijekom vikenda u našim krajevima.
Petak će biti sunčan, bez vjetra, a nakon jutra u kojemu će se morati dobro zamotati čeka nas popodne s maksimumom od 14 Celzijevaca u zraku, prognozira DHMZ.
U subotu bi moglo biti nešto više oblaka i vjetra, ali po ostalome ista priča – hladna noć i jutro s temperaturama jedva iznad ništice i dan s 13-14 stupnjeva. No, zbog oblaka i vjetra vjerojatno osjećaj ugode neće biti takav kao u petak.
U nedjelju očekujemo razilaženje eventualne naoblake i ponovno sunčan i u potpunosti vedar dan. Temperature gotovo preslikane od prethodna dva dana, osim što će ujutro biti stupanj ili dva toplije.
Sličan trend nastavit će se i početkom tjedna tako da se možemo veseliti pravom proljetnom suncu.
Mladi roditelji iz Raipura u Indiji nedavno su postali roditelji blizanaca zbog čega su im odlučili dati imena Corona i Covid. Roditelji su ova imena odlučili kako bi se podsjetili na teške okolnosti u kojima su dobili zdravu djecu, no još uvijek nisu sigurni da će blizancima ostaviti imena, pišu 24sata.
– Blagoslovljena sam blizancima, curicom i dječakom, u rano jutro 27. ožujka. Zasad smo ih nazvali Corona i Covid. Rodila sam u teškim okolnostima pa smo suprug i ja htjeli da taj dan ostane zapamćen. Kad ih je i medicinsko osoblje počelo tako zvati, odlučili smo ih nazvati prema pandemiji – izjavila je majka Preeti Verma (27) za Hindustan Times te dodala kako je cijeli porod bio dosta kaotičan s obzirom na to da se Indija nalazi u kolektivnoj karanteni zbog širenja virusa.
– Kasno navečer su mi iznenada počeli trudovi. Ne znam kako se moj suprug uspio snaći da hitna dođe po nas. Zbog izolacije zabranjen je promet i policija nas je nekoliko puta zaustavila, ali su nas pustili da nastavimo zbog mog stanja. Nisam znala što će nas dočekati u bolnici budući da je već bila ponoć, ali liječnici i sestre su bili jako susretljivi – objasnila je majka.
Glasnogovornica bolnice Shubra Singh izjavila je kako se mama i bebe dobro osjećaju te su poslane kući.
Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova // Screenshot
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović danas je na stranici koronavirus.hr odgovarao uživo na pitanja gledatelja. Podsjetimo, danas je u Hrvatskoj 1079 zaraženih. Evo što se razgovaralo, a prenosi Index.
Hoće li mjere biti ublažene?
Ovo je izvanredna situacija. Naši stručnjaci sugeriraju da se što manje napuštaju domovi i da van idu samo oni koji to trebaju. U ovoj situaciji naša krivulja je takva da nije dobro da riskiramo sve dobro što smo napravili. Siguran sam da će i vjernici na TV-u pratiti vjerske obrede za Uskrs.
Postupanje policije na granicama. Kakvo je trenutno stanje? Hoće li građani koji se vraćaju u RH odmah u samoizolaciju?
Praktički putničkog prometa nema. Odvija se promet kamionima, promet roba koje život znače. Što se tiče organiziranih povrataka iz inozemstva, svaki taj dolazak, zna se točno vrijeme, mjesto i na mjestu iskrcavanja bit će granična policija i sanitarna inspekcija i epidemiolog koji će odraditi mjere ovisno o tome iz kojeg dijela svijeta ljudi dolaze. Imali smo situaciju gdje su se naši građani vraćali s građanima Slovenije i ispostavilo se da je sedam Slovenaca bilo zaraženo.
Zašto nisu strože kazne za kršenje samoizolacije?
Hrvatska je demokratska država koja se temelji na vladavini prava. Imamo pravnu regulativu, ona kreće od kazni do 8000 kuna i u slučaju ponavljanja te se kazne povećavaju. Ne vidim da bi tu puno pomogla represija. Građani u demokratskim društvima nisu navikli na represivno ponašanje državnog aparata. Mi pokušavamo utjecati na svijest, ako uspijemo dobiti građane da je samodisciplina jedino pravo oružje u ovoj bitci, onda smo na dobitku.
Zašto javno ne objavljujete imena osoba koje krše te odredbe?
To isto nije neki demokratski standard. Ne možemo stigmatizirati osobe u samoizolaciji. Svatko može doći u situaciju da je u blizini nekoga tko je asimptomatski, ne možemo objaviti imena tih ljudi i to nećemo raditi.
E-propusnice. Razmišlja li se o tome da se produži razdoblje valjanosti?
Pohvalio bih sve koji su radili na sustavu. Sve to funkcionira. U dva dana smo prešli sto tisuća zahtjeva i o tome moramo razmisliti, prije svega oni koji te propusnice odobravaju. Osluškujemo sve signale koji dolaze s terena i spremni smo razmišljati o produljenju. Na vrijeme ćemo obavijestiti javnost. Ako bude produljenja, to neće biti više od nekoliko dana.
Što je s građanima koji rade u inozemstvu, tko im izdaje propusnice?
Građani koji odlaze iz RH prvo moraju biti sigurni da mogu doći u zemlje u kojima rade. Mi od prvog dana upozoravamo da se režim mijenja iz dana u dan. Nema smisla putovati ako vas te zemlje neće primiti.
Zašto su veliki lanci koji ne prodaju esencijalne stvari za život još otvoreni?
Moguće je da prodaju takve stvari uz one koje su propisane kao mjesta gdje se prodaju stvari koje su važne za opskrbu i građevinski materijale. Ne možemo ići toliko u mikromenadžment.
Biste li razmotrili otvaranje tržnica kada bi se uvele iste mjere kao u dućanima?
Razmišljamo o tome, imamo nekoliko opcija koje su na stolu. Mislim da ćemo ići u tom smjeru, ali to ovisi o dinamici oboljelih. U ovom trenutku možemo razmisliti i o nekim novim mogućnostima kada je u pitanju opskrba, uključujući one na tržnicama.
O registraciji vozila?
Vlada je donijela Zakon o dokumentima. Produljit će se važnost vozačke i osobne i moći će se produžiti 30 dana od prestanka epidemije.
Zašto nema kontrola na razini županija?
Donose se odluke kako bi se smanjila mobilnost građana. Nitko ne uživa u tim mjerama, ali su usmjerene na to da ljudi što manje izlaze, da što manje komuniciraju.
Splićani pitaju postoji li mogućnost da se Split i Kaštela gledaju kao jedna cjelina?
Ovo nisu mjere koje idu za stvaranjem funkcionalnog ustroja lokalne uprave i samouprave. One služe tome da ljudi ne putuju ukoliko to stvarno nije nužno.
Ne razmišljamo o policijskim satovima i drugim represivnim mjerama. To možemo zahvaliti činjenici da su građani dobro informirani. Poznati svjetski epidemiolog je rekao da se mogu učiniti tri greške da se virus krene širiti eksponencijalno: prva je da epidemiolozi podcijene zarazu, drugo da vlast ne sluša struku i treće da građani ne prihvate upute i mjere. O trećoj točki će najviše ovisiti kada ćemo doći u situaciju da krenemo ublažavati mjere.
Je li umanjen broj policajaca koji čuvaju vanjske granice?
Mi niti u jednom trenu nismo podcijenili zaštitu granica od ilegalnih prelazaka. Migranti u susjednim zemljama su smješteni u zatvorene objekte i zabranjeno im je kretanje. Broj pokušaja ilegalnih ulazaka u Hrvatsku se jako smanjio.
U Istri vidimo dosta automobila sa stranim tablicama. Jesu li oni prošli neku kontrolu?
Nisam siguran, ne znam da je to neka šira pojava. Moguće da ima stranaca koji su prije svih ovih mjera ušli u Hrvatsku, ima i nekretnina u vlasništvu stranih državljana.
Na koji način je Stožer dobio široke ovlasti?
Znate da je Sabor na prijedlog Vlade i bez rasprave usvojio izmjene Zakona o sustavu civilne zaštite. To su mjere koje su balansirane s ciljem da se spriječi eksponencijalno širenje zaraze. Te mjere će biti na snazi dok ima potrebe za njima i koje su donijele sve države u svijetu, čak i one koje su se zalagale za liberalniji pristup. I oni su shvatili da se virus širi tako brzo da zahvaća i ranjive i manje ranjive skupine i onda to predstavlja teret za zdravstveni sustav.
Mi smo imali dvije krize – koronavirus i potres u Zagrebu, tu je trebalo odmah reagirati, posebno jer su ljudi krenuli napuštati Zagreb, a to bi značilo širenje virusa i opterećenje zdravstvenih sustava u malim sredinama. Sve te mjere su bile izbor – ili zaštita života ili da se prepustimo eksponencijalnom rastu. On je uvijek moguć ako ne budemo dosljedni u poštivanju mjera koje donosi Stožer.
Tretira li se mjesto prebivališta isto kao mjesto boravišta?
Imate situaciju da netko živi u jednom gradu, a prijavio se prebivalištem negdje drugdje da bi se platio manji prirez, što onda stvara problem, ali rješava se i to.
Mogu li građani nastaviti sa sportskim ribolovom u rijekama?
Svaka aktivnost koja nije neophodna, od nje bi se trebalo suzdržati. Niti je moguće niti je potrebno sve propisati, sve mjere su poruka – ostanite doma, strpite se. Moramo obavljati samo ono što je najnužnije. Svatko od nas ima neki hobi, ali moramo se efikasno držati svih mjera i vratit ćemo se tim stvarima koje su nam drage puno ranije.
Ima li tko pod kontrolom ljude koji vrše dostave od vrata do vrata?
Dostavu rade ili dostavni lanci, volonteri. HZJZ je propisao kako postupati s robom koja dođe i plaćanjem. Najbolje da se plaćanje vrši online. Kada dođe nešto što ste naručili, postoje protokoli kako s time postupati. Možete dezinficirati izvana i onda oprezno krenuti u korištenje. To treba obavljati uz minimalne mogućnosti kontakta s dostavljačima.
Je li pokrenuta proizvodnja zaštitne opreme?
Pokrenuta je proizvodnja onih najjednostavnijih modela maski, koje nisu za bolničku upotrebu. To se obavlja putem Ministarstva gospodarstva. Činjenica je da se svijet našao u situaciji da je zaštitna oprema postala najtraženija roba. Najveća proizvodnja se u ovom trenutku odvija u Kini. Mi smo uspostavili kontakt s kineskim vlastima i to nam daje jamstvo da će maske u mjeri u kojoj su potrebne biti dostavljene.
Pojavilo se par mikrožarišta. Razmišlja li se o karantenama kao na Murteru?
Mislim da je u svim dijelovima zemlje podignuta razina svijesti da se svi moraju pridržavati mjera. Radi se jedan balans, jer kad pogledate što rade druge zemlje, recimo Rusija je proglasila neradni travanj, što će pridonijeti usporavanju širenja virusa, ali cijena toga je ogromna. Možda si oni to mogu priuštiti, ali Hrvatska sigurno ne može. Naši epidemiolozi od prvog dana prate sve kontakte i nastoje napraviti mrežu kontakata, zato je preko 20.000 ljudi u samoizolaciji. Kad bi samo oni poštivali mjere, nama bi situacija danas bila puno bolja.
Dokad će ovo trajati?
Nisam te struke, nisam siguran ni da oni koji su te struke imaju precizan odgovor. Virus je novi, on se ponaša dosta atipično. Širi se i asimptomatski. Ono što je dokazala logika svih epidemija, to je da kad dolazi toplije vrijeme, virusi nestaju. Bilo bi dobro da ovaj uspori pa da se pripremimo za eventualni neki njegov povratak. Dok se ne pronađe neko medicinsko rješenje, na nama je da vodimo ovu priču kombinacijom restriktivnih mjera i njihovog opuštanja.
Pridržavanje uputa epidemiologa je najbolji način zaštite.
UEFA je tijekom tjedna održava videokonferenciju sa svim nacionalnim savezima u Europi. Tamo su obznanili planove za završetak nogometnih sezona koje je prekinula pandemija koronavirusa.
Krajnji rokovi su pomaknuti i prvenstva moraju biti završena najkasnije do 2. kolovoza, a na to se za HNTV osvrnuo Josip Brezni, povjerenik za natjecanje u Hrvatskoj.
– Još nismo dobili sve zaključke Uefe. Čekamo cirkularno pismo od Uefinih tijela. Ovim odlukama dobili smo dozvolu da do 2. kolovoza možemo završiti Prvenstvo. Kada dobijemo pismo izaći ćemo s našim prijedlozima. Sada nam je dosta lakše i sve je izvedivo s obzirom na to da više nismo vezani za prijašnji rok, a on je bio 28. lipnja, rekao je Brezni i dodao:
– Kako stoje stvari pauze između dva prvenstva gotovo da neće biti. Možda dva tjedna. Isto tako, s ovim eliminiramo mogućnosti širenja Lige, ali i dalje potpuno ovisimo o tome kakvo će stanje biti u Hrvatskoj i o odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Naznake su da će se prvenstva dovršiti pa makar to bilo dosta kasno. Jedno je sigurno – svi jedva čekamo nogomet.
![[VIC DANA] Svađaju se Mujo i Švabo…](https://epodravina.hr/wp-content/uploads/2019/09/Vicevi_2-768x576.jpg "[VIC DANA] Svađaju se Mujo i Švabo…")
![[INTERVJU] Dr. Mato Devčić: Ako ćemo biti odgovorni, čeka nas ugodno ljeto. Ako se sada opustimo, čekaju nas nesagledivo tragične posljedice za živote i ekonomiju](https://epodravina.hr/wp-content/uploads/2018/06/strucni_skup_bolnica_ib_150618_001-768x512.jpg "[INTERVJU] Dr. Mato Devčić: Ako ćemo biti odgovorni, čeka nas ugodno ljeto. Ako se sada opustimo, čekaju nas nesagledivo tragične posljedice za živote i ekonomiju")
