Posjetite li u večernjim satima ponedjeljka ili četvrtka bazene Cerine, sigurno ćete na ulazu, odmah lijevo u kafiću, ugledati dva spojena stola spremna da oko njih svoje mjesto poput prave družine zauzmu podravski vaterpolisti. Da, vaterpolo u Koprivnici, još od 2007., dok su sami bazeni otvoreni godinu ranije. Tako je bilo bar dok ova korona nije zaposjela cijelo naše društvo i zatvorila nas u četiri zida. Ali sigurno je da će tako biti i kad se sve vrati u normalu. Razgovor je obavljen kad nas koronavirus još nije ograničio.
– Najvažnije je druženje – poentira Ivica Potroško, predsjednik neprofitne sportske udruge Pirane.
Njihova povijest duga je 13 godina, što je šokiralo i Potroška koji se, otkrio nam je, kopajući po prošlosti pripremio za razgovor. Isprva su postojale dvije ekipe – Stari Kleni i, dakle, Pirane. No, osipanje broja članova primoralo ih je na spajanje, pa su tako od 2013. godine prepoznatljivi po nazivu vodenog predatora. Žive od vlastite članarine i sponzorstva, a nedavno su kupili mreže za golove, kapice, kupače gaće, lopte i trenirke. Prema popisu s posljednje skupštine broje 38 članova od kojih uvijek, ali baš uvijek, 15-20 dođe na termin. Većina je u četvrtom i petom desetljeću života. Točnije, najmlađi vaterpolist ima 15, a najstariji čak 67 godina. Skupinu entuzijasta čine bivši sportaši čiji zglobovi, jednostavno, protekom vremena više nisu mogli trpjeti pritisak tvrdih, nogometnih ili košarkaških terena.
Drugaaaa! // Foto: Ivan Balija
– Ne biste vjerovali, desetak nas je od prvoga dana. Ostali se izmjenjuju, jedni dođu, drugi odu. Na knap nas je preko ljeta, ali nikada nismo odgodili termin – tvrdi Potroško koji je na dan našeg razgovora bio bolestan zbog čega je obnašao sudačku ulogu.
I dok se oko stola okupljaju izmorene Pirane, naručujući razna pića, saznajemo kako im se nedavno priključio bivši član Vaterpolo kluba Primorje iz Rijeke. Dojam je kako je prepoznao njihovu želju i volju za bavljenjem najodlikovanijim sportom Hrvatske. Koji su, doduše, isprva jedva prakticirali. Nisu znali ni mogli primiti loptu, otplivati dvaput gore-dolje ili se zadržati iznad vode što je podcijenjeno teško.
– Dvostruko smo bolji nego na početku. Ponekad se čini kao da nismo iz Podravine – siguran je.
Nisu oni poput pravog kluba, oni su puno više // Foto: Ivan Balija
Iako im vaterpolo služi kao anti-stres terapija nakon napornog dana, igra se vrlo čvrsto. Karakteristično je to za sport koji u sukobu napada i obrane prerasta u hrvanje u vodi. O tome koliko ozbiljno shvaćaju termin govori da su svojevremeno vodili evidenciju rezultata koji su, isprva, glasili npr. 18-2. Napretkom su stigli do realnih ishoda poput 12-11, čemu je kumovala i odluka o odabiru al pari timova.
“Misliš li igrati kao tetka, bolje nemoj dolaziti” // Foto: Ivan Balija
– Da smo na čvrstom, možda bismo se i potukli. Misliš li igrati kao tetka, bolje nemoj dolaziti – šali se Potroško.
Igrajući po sat vremena u komadu, bez četvrtina, stigli su na pomalo neočekivano visoku razinu osvrnemo li se na ishodišnu točku. Odluka o sudjelovanju na turnirima ili revijalnim utakmicama poput one u sklopu HVAL lige bila je logičan slijed. Najjače snage upale su sredinom veljače u sastav koji se suprotstavio amaterskoj selekciji HVAL-a, i koji je istu savladao 9-7! Željeli su vidjeti kakvi su i što mogu, priča nam Potroško.
– Istina i Bog, bili su veterani s nekoliko mladih. Ali znaju igrati. A ja sam se učio u potoku Gliboki – prisjeća se predsjednik.
Ambicije im nisu osobito velike. Njegovati tradiciju, družiti se, baviti sportom i paziti na zdravlje. Želite li se pridružiti, ne morate nikoga zvati. Jer, budite sigurni, ponedjeljkom i četvrtkom Pirane su u vodi.
Neprofitna sportska udruga Pirane // Foto: Ivan Balija
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u razgovoru za RTL Danas detaljno je objasnio tko se i po kojim kriterijima testira na koronavirus jer upravo to je jedno od najčešćih pitanja građana.
– Mi smo se od samog početka držali smjernica Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti kao i Svjetske zdravstvene organizacije. Prvo je rečeno da se testiraju osobe koje su bile u kontaktu s pozitivnom osobom ili su boravile na žarišnim područjima i razvile simptome. Kasnije je ECDC promijenio naputke da treba testirati svaku tešku respiratornu bolest pa onda opet prije 10-ak dana da se testira svaka akutna respiratorna bolest za koju se ne može utvrditi drugi uzrok – rekao je Capak.
Može se dogoditi da se dogodi pogreška u procjeni, pogotovo kada se radi dijagnoza preko telefona kao što je to sada, ali zato pacijent uvijek može nazvati za svaki slučaj drugog liječnika ili epidemiologa.
Capak je najavio i da će se u Hrvatskoj raditi istraživanje na cjelokupnoj populaciji da bi se vidjelo je li tko možda prehodao koronavirus.
– Sigurno će se raditi. Prije nekoliko dana pokrenuli smo pregled literature da vidimo kako će to izgleda u drugim zemljama. Znamo sigurno za kruzer Yokohamu, gdje je bilo puno pozitivnih osoba, a postotak onih koji nisu imali simptome je prilično visok, no to su posebni uvjeti. Populacijske studije nije još pokrenuo nitko, ali sigurno ćemo to raditi. Može se na dva načina: ili se uzme jedna cijela pokrajina pa pregledava ljude ili se napravi tzv. sentinel studija, uzmu se svi pacijenti jednog liječnika opće medicine i napravi se profil – objasnio je Capak.
Kako će raditi tržnice
Danas je ministar unutarnjih poslova govorio da se razmatra otvaranje tržnica, a Capak vjeruje da bi to moglo biti za nekoliko dana.
– Ja kao epidemiolog bio sam zadužen da kažem koji su uvjeti koji se moraju zadovoljiti, to smo napravili prije nekoliko dana. Razgovarali smo i s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede oko toga, nije nama cilj zaustaviti prodaju, da netko propadne. Na poseban način će se morati postaviti klupe i kiosci te će biti organizirani drive-in OPG-ovi u kojima neće biti kontakta između prodavača i kupaca. Dobar primjer je zagrebačka Zelena tržnica na Žitnjaku koja je golem prostor na kojem se tako nešto može organizirati. Dali smo uvjete, sad su potrebne neke organizacijske prilagodbe. Mislim da će to biti za nekoliko dana – rekao je Capak.
Potvrdio je da su svi Hrvati koji su se jučer u Hrvatsku vratili u tri aviona negativni na koronavirus.
– No to ne znači da ne moraju biti u izolaciji, moraju biti 14 dana jer se njihova pozitivnost može razviti u tih 14 dana – rekao je.
Danas je blagdan Cvjetnica. Slavi se nedjelju prije Uskrsa, a simbolizira Isusov ulazak na magarcu u Jeruzalem kada su ga ljudi dočekali mašući maslinovim i palminim grančicama, kao i početak Velikog tjedna.
Običaj je da se na misama u crkvama diljem Hrvatske na Cvjetnicu čitaju i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice. Običaj vjerničkih povorki s granama palme nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.
Grančice se stave na križ na zidu, a dio se znao odnijeti u polja i u staju. No, ovakvo preduskrsno vrijeme kakvo sada doživljavamo ne dopušta nam gotovo ništa od toga. Epidemija koronavirusa zatvorila nas je u naša dvorišta, ograničila kretanje i zabranila okupljanja, baš poput mise.
Jedan od običaja za Cvjetnicu jest i umivanje u cvijeću za ljepotu, zdravlje i blagoslov prirode. Ono što se mogli učiniti, a možete i sutra, jest da uberete s djecom nekoliko cvjetića poput tratinčica, maćuhica, zumbula i slično, te u plitku posudu, staklenu zdjelicu stavite unutra cvijeće i umijete se u toj vodi.
Nemojte zaboraviti poželiti dobre želje za sebe i svoju obitelj. U komentare ispod članka na našim Facebook stranicama možete nam staviti slike svojih posudica s cvijećem.
Portal ePodravina za svoje je čitatelje pripremio knjigu vrhunskih hrvatskih stručnjaka, koja će svakoga naučiti baš sve što trebaju znati o uspješnoj komunikaciji.
Kako bi vam pomogli u nastojanju da vaša verbalna i neverbalna komunikacija bude što uspješnija i učinkovitija, marketinški stručnjak Kamilo Antolović i vodeći hrvatski stručnjak na polju interpersonalne komunikacije, ujedno i profesor na Sveučilištu Sjever, doc. dr. sc. Nikša Sviličić, sabrali su svoja znanja i praktična iskustva u sjajnu novu knjigu “Komunikacijske vještine“.
Dobitnica ove knjige je Ana Basilj, čestitamo!
Knjiga je plod dugogodišnjeg rada i praktičnog iskustva u području informacijskih i komunikacijskih znanosti i predstavlja do sada najkompletniji prikaz iz te znanstvene discipline. Sadržaj knjige u kojoj se razmatraju komunikacijski teorijski modeli kroz prizmu svakodnevnih životnih i poslovnih situacija raspoređen je u četiri veća poglavlja (Komuniciranje – interpersonalna komunikacija, Verbalno i Neverbalno u interpersonalnoj komunikaciji te Javni govor i nastup, trema i strah) te jedno s podacima istraživanja interpersonalne komunikacije i separatom o govoru tijela.
Trenutno najpoznatija infektologinja u Hrvatskoj, Alemka Markotić, članica nacionalnog Stožera civilne zaštite gostovala je danas kod Aleksandra Stankovića u njegovoj emisiji Nedjeljom u 2. Tekstualni prijenos emisije preuzet je s Indexa.
Kako se nosite s epitetom junakinje?
“Ne doživljavam se tako, pa ni moj tim iz stožera. Mi smo profesionalci, samo radimo svoj posao i to je to. Preuzeli smo odgovornost, ne samo u stručnom i organizacijskom smislu, nego i u području komunikacije prema ljudima. To je sada velika obveza. Velika je stvar ako smo uspjeli istovremeno smiriti ljude i upozoriti ih na opasnosti.”
“Danas je Cvjetnica, to je proslava Isusova dolaska u Jeruzalem, a za tri dana su ga htjeli razapeti. Nadam se da mi nećemo završiti tako.”
“Važno je da možete stajati iza onoga što govorite i radite.”
Kažu da ste vodeća hrvatska infektologija. Jeste li?
“Ne, ja sam sada najeksponiraniji infektolog. Imam brojne kolege koji su bolji u određenim područjima. Ne možete biti najbolji u svemu. Dijelom se bavim opasnim uzročnicima bolesti.”
Kako komentirate najnovije informacije? 56 novih slučajeva, troje ljudi je umrlo.
“Držimo se stabilno, no nema opuštanja. Još je prerano za bilo kakva opuštanja. S druge strane, brojka umrlih se ipak povećava, a to smo nažalost očekivali.”
Kako znamo da je osoba umrla od korone, a ne od prethodnih teških bolesti?
“To je teško pitanje. Da je osoba bila zdrava, možda bi preživjela ovu bolest, ali to su nagađanja. Ne samo za ovo, nego i za ostale bolesti, ovakvi tipovi zaraza predstavljaju visoki rizik. Ako imate određene bolesti, morate se čuvati svih zaraza.”
Zašto nemamo više infektologa koji govore o ovoj temi?
“Nije ograničen broj, povremeno se javi netko od drugih infektologa. Informacija je puno, a vremena malo, pa stožer balansira. Cijeli niz priloga je bilo na televiziji o našim stručnjacima iz i oko klinike. Kolega Kutleša dao je veliki intervju u novinama…”
Kako izgleda vaša dnevna rutina?
“Ujutro rano se išlo na presice, kad smo imali dvije. Čak bi znala prvo otići u kliniku, pa tek na presicu. Više sam noćni tip koji do kasna rješava stvari, pa volim ujutro malo odspavati, ali to sad više ne mogu. Odgovaram na hitne pozive, svako jutro su na klinici predaje, nekad ja sudjelujem u njima, nekad kolege koordiniraju. Nitko se na ovo nije pripremio, mnogo stvari smo organizirali u hodu. Trebalo nam je vremena, ali mislim da je dosad dobro.”
Kakvi su odnosi unutar stožera?
“Da bi mogli postići veliku sinergiju i uspješnost, morate čuti drugog. Doista uvažamo jedni druge. Svatko ima svoj dio u čemu je veći stručnjak. Naravno da diskutiramo, imamo različita mišljenja… Nikad nisam živjela u dinamičnijem procesu. Radimo kao da se poznajemo sto godina, nema sujete…”
“Kolegu Capaka sam poznavala u slučajnim susretima. Imala sam informacije da je uspješan i stručan u svom području. Ministra Beroša poznajem otprije i kad god sam mu dolazila s problemima, on bi kao pravi neurokirurg to promptno riješio. Ministra Božinovića sam upoznala ovdje i zadovoljna sam njegovim sposobnostima koje pokazuje.”
Vili Beroš, Ministar zdravstva // Screenshot index.hr
Skidate li se prije ulaska u kuću?
“Naravno da cipele prebrišem, ali sve držim daleko od prostora gdje se krećemo. Imam neki svoj kutak s kojim ne miješam ostale stvari. Mislim da se racionalno ponašam i ne smatram da treba biti ekstreman. Živim s majkom. Prvotno nije plan bio da živimo zajedno jer ona spada u rizičnu skupinu, ali na njen zahtjev sam ostala živjeti s njom. Malo se bojim za nju, ali ona se ne boji. Držim masku kad sam doma i držimo se svih mjera.”
Kako to da nema pravih kliničara u stožeru?
“Ja sam kliničar. Ne znam što smatrate pod pravim kliničarom. Radim taj posao dovoljno dugo, a i znanstvenik sam. To nije lako prepoznati na našim područjima. Nisam na intenzivnoj… Bilo bi nezgodno reći da su samo intenzivisti pravi kliničari. Oni imaju percepciju heroja, kad su izvanredne situacije, oni spašavaju živote. Oni su naravno vrhunski liječnici. Povremeno zovemo vrhunske stručnjake i kolege s intenzivne. Kolegu Kutlešu smo kontaktirali kad god je trebalo.”
Rekli ste da niste dosad u karijeri bili suočeni problemom ovakvog tipa. Je li bilo teže u ratnom Sarajevu u kojem ste bili ili danas?
“Rat je bio posebno iskustvo koje je mene odredilo kao osobu na neki drugačiji način i to tako da prihvaćam neke teže situacije mnogo lakše od prosječnog čovjeka. Ne bojim se izvanrednih situacija, smrti ili ljudi. Mislim da me rat definirao kao osobu. Mogu se usporediti rat i današnja situacija. To su različite situacije. Rat je bio direktan, niste vidjeli neprijatelja, ali ste znali na kojoj je strani i da uvijek može pucati na vas, ali ste znali tko to neće raditi. Danas ne znate tko može nositi virus i širiti ga i utoliko je situacija drugačija.”
Kako će izgledati svijet idućih šest mjeseci s obzirom na sve?
“Nemam čarobnu kuglu. Nitko ozbiljan se ne usudi jako puno prognozirati u ovom trenutku, pa neću ni ja. Jedan dio zemalja se drži dosta dobro i to većinom one koje se drže jednostavnih metoda. Jedan dio nije uspio u tome, ali svi želimo da što prije stave sve pod kontrolu. To mora biti kolektivno, ne može jedna zemlja sama sve učiniti. Nije tu stvar samo ljudi nego i virusa. Infektivne bolesti često zovemo samoograničavajućim bolestima. Uzročnici zaraze imaju neke svoje dinamike koje nam nisu uvijek jasne. Stariji brat, SARS, protutnjao je jako brzo. Mi nismo imali nijednog zaraženog. Brojne druge bolesti se pojave, pa nestanu. I ebola je kružila po Africi skoro tri godine. Teško je bilo kome reći išta, a da se za mjesec dana ne opovrgne. Svakako ćemo se i idućem periodu ponašati s više opreza.”
Foto: Ilustracija // Twenty20
Zašto ne idemo na šira, veća testiranja?
“Gdje smo puno više testirali, imali smo manje pozitivnih nego u danima gdje smo imali više testova. Riječ o Hrvatskoj. Kad smo uspostavili testove, nije ih bilo komercijalnih. Ima puno toga gdje ljudi love u mutnom i pokušavaju sad iskoristiti situacije i uvaliti razne testove koji nisu dobri. Svi bolesni, svi koji su bliži kontakti i imamo ih razloga testirati, testiramo ih. Kako se širio virus po Hrvatskoj, tako se širila i razina testiranja. Ja se osobno nisam testirala, ravnatelj Vinogradske je bio više puta u kontaktu sa zaraženima i morao se testirati više puta.”
“Osobe koje su starije pod velikim su rizikom. Bolje je izbjegavati kontakte. Ako već moraju biti, bolje je da su rijetki.”
Rekli ste da je uspostavljeno jedno cjepivo u SAD-u. Pojasnite.
“Ne postoji cjepivo, nego postoji kandidat idealan za cjepivo. Trebat će neko vrijeme da dobijemo cjepivo. Nacionalni institut za zdravlje u SAD-u radi na tome. Imaju kandidata za cjepivo i negdje su pri prvoj kliničkoj fazi. Sve je to vrlo ubrzano, ali moderna tehnologija omogućila je brži pristup. Vidjet ćemo hoće li to proći, ali je velika vijest da nakon nekoliko mjeseci imamo velikog kandidata za cjepivo.”
Što je s ljudima koji imaju alergije? Oni koriste kortikosteroide, je li to problem?
“Inicijalno se mislili da to nije dobro, ali se to mislilo na lokalnu terapiju koja se pije. I ja sam alergična i trudim se da ne pijem to na dnevnoj bazi. Svako se sa svojim liječnikom tu treba konzultirati za sebe.”
Imunološki zavod. Treba li ga vratiti?
“Imunološki zavod je naš brend. To je strateška institucija i mislim da je to od ove vlade prepoznato. Ono što znam, u zadnjih desetak mjeseci se počelo ozbiljno razmišljati kako vratiti Imunološki zavod natrag. To nije jednostavno jer su ljudi otišli i infrastruktura je zastarjela. Ja vjerujem da bi se kroz europske fondove moglo definirati gdje je njegova strateška vrijednost jer mislim da je to potrebno imati. To je hrvatski brend. Ja sam četiri godine vodila odjel za kontrolu cjepiva. Istovremeno sam radila i istraživanja. Tamo sam stekla mnoga znanja.”
Javilo mi se troje liječnika s Klinike Dr. Fran Mihaljević. Radila sam 24 sata, nitko nas ne posjećuje, niti pita kako smo. 50 liječnika se ubija od posla. Nitko iz uprave nije nikoga obišao, a Dr. Markotić nas nije nijednom posjetila. Što vi kažete na to?
“Mogu vam dovesti nekoliko ljudi koji bi to opovrgnuli. Više ljudi dnevno posjećuje Kliniku, obilazi odjele. Ja sam više puta bila i obišla sve odjele.”
Foto: Ilustracija / twenty20
Neki su se žalili na uvjete Klinike Dr. Fran Mihaljević. Čak se uputila i peticija, ali ništa se nije promijenilo. Što vi kažete?
“Ja bih voljela da svi kolege imenom i prezimenom kažu što nije dobro i s čim nisu zadovoljni. To su dugogodišnji problemi i traju najmanje 20-ak godina. Ja sam na čelu uprave riješila neke probleme. Da, čekaonica je premala, ali to smo riješili. Problem je bio u legalizaciji, zgrade su bile prestare. Što se tiče rendgena, novi je došao, kupljen je i postavljen. Istina, svo ovo vrijeme nije radio 24 sata. Moj stav je bio da mora raditi 24 sata, ali radiolozi su bili stava da nemaju dovoljno tehničara. Išao je natječaj, zaposlili su se neki ljudi i rendgen je proradio. Teško je i pronaći ljude, ne prijavljuju se novi radnici uvijek na natječaje. Vrlo važno je da se na tim natječajima prijavljuju mladi ljudi.
Trenutačno je u Klinici na respiratoru 17 ljudi uz jednog koji nema koronu. Što će biti ako se popune kapaciteti?
“Za to su zaduženi koordinatori. Dr. Kutleša je u toj organizaciji, postoji poseban respiratorni sustav u KD Dubrava što je već poznato. Vjerujem da će on sa svojim timom najbolje to organizirati.”
Nošenje maski. Što je najtočnije rješenje?
“Ako se sam vozite u autu nema smisla nositi masku, ako se vozi više ljudi – onda ima smisla. Ako se šeće pas na livadi, ne treba nositi masku. Ako je veliki dućan s velikim distancama, onda ne treba nositi masku. Nema stopostotnog odgovora, sve ovo uzmite s rezervom. U manjim trgovimama bi već bilo bolje. Nema jednoznačnoj odgovora niti stručnog i znanstvenog istraživanja koje bi do kraja potrkijepila bilo kakva teza.”
“Neki lijekovi su se pokazali kao korisnima za liječenje Covida-19. Jedan od tih lijekova je i lijek za HIV, najviše se koristi klorokin. No sve će uskoro biti poznatije, zasad nema novih informacija.”
Foto: ilustracija / twenty20
Koji je kriterij kako će se liječiti zaraženi koronom?
“Postoje smjernice, ali razlikuje se biologija od pacijenta. Ne možete sve na svijetu liječiti istom terapijom. Uvijek postoje različite procjene. To je ona čar koju kliničar ima, odnosno zadovoljstvo da od pacijenta do pacijenta procijeni. Kliničar procijenjuje, ali mora pratiti smjernice i algoritme gdje postoji zajednički konzesuz i djelovanje. No za liječenje Covida-19 treba proći razna povjerenstva. Bilo bi dobro da tri različita pacijenta donesu isti sud za jednog pacijenta. Razina kvalitete toga će se još razvijati.”
Rođeni ste u Zagrebu i onda ste stjecajem okolnosti otišli u Bosnu i Hercegovinu. Tamo ste se školovali i radili. Kako je došlo do toga?
“Rođena sam u Zagrebu, roditelji su mi završili pravo. Majka je je završila Gornjogradsku, a otac gimaziju u Imotskom, inače je iz Hercegovine. Majka je iz Bosne. Tamo su imali kuću, mogli su dobiti posao u velikom industrijskom kombinatu koji je brojio 14.000 zaposlenika. Kao vrsni pravnici bili su vrlo cijenjeni i prihvaćeni. Dan danas se neki pojedini pravni stručnjaci sjećaju mojih roditelja na prostoru cijele bivše Jugoslavije.
Jedan od razloga zašto sam otišla u BiH je to što je moj otac bio optužen da je sudjelovao u studentskim demonstracijama. S brojnim kolegama, i s prava i drugih fakulteta, završio je na otoku Sv. Grgur gdje je proveo dvije godine na preodgoju. To nije bio jedini razlog, ali bilo mu je bolje da se makne nego da bude u fokusu kao politička osoba što u suštini nije bio.
U Koprivničko-križevačkoj županiji dosad je bilo 16 oboljelih od koronavirusa, ponajviše s križevačkog područja. Stožer civilne zaštite obavijestio javnost kako jučer nije bilo novooboljelih.
Danas na području Koprivničko-križevačke županije nema novooboljelih od koronavirusa. Svih 16 uzoraka sa sumnjom na COVID-19 infekciju koji su iz koprivničke OB „Dr.Tomislav Bardek“ upućeni na testiranje su negativni.
Stožer civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije ovim putem još jednom apelira na građane da budu odgovorni te da se pridržavaju svih općih mjera i uputa, održavaju higijenu te unatoč lijepom vremenu izbjegavaju socijalne kontakte uz obavezno poštivanje fizičkog razmaka kako bi spriječilo širenje zaraze bolesti.
Sljedeća tri tjedna koja su pred nama kritično je razdoblje koje će odrediti sudbinu i dinamiku u upravljanju ovom epidemijom. Stoga budimo odgovorni i poštujmo mjere kako bi prebrodili ovu epidemiološku situaciju.
U odnosu na jučeranjih 382 tisuće propusnica, danas ih je do 11 sati ukupno izdano čak 441 721 propusnica, od čega 373 302 zahtjeva je od strane poslodavaca. Odbijeno je 12 884 zahtjeva.
Ministar Božinović rekao je kako je to jasan znak da sustav funkcionira i kako će tijekom dana biti završen upit za sve poslodavce koji su predali zahtjeve za skupne propusnice, tako da možemo očekivati povećanje ukupnog broja propusnica. Zatim se dotaknuo kršenja samoizolacije.
– Utvrđeno je 1120 osoba koje su te mjere kršile. Samo jučer smo imali 64 dojave, a njih 37 bilo je opravdano, utemeljeno. Također, jučer su na zračnu luku Franjo Tuđman sletjela tri čarter leta, iz Rima, Lisabona i Madrida i Stockholma, ukupno 143 hrvatska državljana koji su pregledani.
Danas u najavi imamo 40 osoba katamaranom iz Ancone, zatim 18 hrvatskih državljana ih Hamburga dolazi čarter letom Croatia Airlinesa i 118 državljana Hrvatske dolazi iz Tirola u šest autobusa. Očekuju se na Bregani večeras – rekao je Božinović te predao riječ Krunoslavu Capaku.
– Svi ovi putnici prošli su i proći će istu proceduru. Prisutan je granični policajac koji uzima sve podatke, epidemiolog koji će pregledati i razgovarati sa svakim osobno, te uzeti im bris. Tu će biti i sanitarni inspektor koji će napisati rješenje o epidemiološkoj mjeri, ako bude potrebno.
Nitko od jučerašnjih 143 nije imao simptome, svima su uzeti brisovi i u 13 sati objavljeni su prvi rezultati. 74 brisa su negativni. Ista situacija čeka večeras ove koji stižu na Breganu, kao i katamaran iz Ancone. Ako neko ima simptome odmah ide u bolnicu i izolaciju, ukoliko nema ide kući u samoizolaciju. Ako je bris pozitivan, također ide u izolaciju. Potpuno smo infektološki i epidemiološki pokrili situaciju. Ove u samoizolaciji kontaktirat ćemo svaki dan – rekao je Krunoslav Capak.
Božinović je tada odgovorio na pitanje novinara koliko smisla ima toliko propusnica, njih gotovo pola milijuna.
– e-propusnice su pokazale svoju svrhu i smisao. Mogu se složiti s time da ih je izdano više nego što je netko očekivao. To je prvi val zahtjeva kada ćemo primiti najveću većinu. Analizirat će se je li svaka propusnica smislena. Ono što nas posebno zanima jest analitika brojeva odbijenih zahtjeva, koliko je osoba iz samoizolacije podnijelo zahtjev. Ovo je posao koji je prije svega informatički sjajno odrađen, u kratko vrijeme od ideje do potpune realizacije. Ono što je bitno da građani i svi kojih se tiče shvate jest to da se ne radi o tome da se sutra u 7 sati ujutro prestaju izdavati propusnice – izjavio je Božinović.
Ono što smo mi uspjeli u ovih nekoliko dana uspjeli napraviti, i čestitam svima, je to da ne dođe do zastoja. U hodu smo primijenili sustav i unaprijedili ga na način da analiziramo sve i u slučaju potrebe poboljšavamo neke stvari – izjavio je ministar Božinović.
Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske upravo je objavio kako u Hrvatskoj ima 1182 osobe pozitivne na koronavirus, a u odnosu na jučer to je povećanje za 56 novooboljelih. Preminule su još tri osobe čime je broj žrtava koronavirusa porastao na 15.
U Nuštru je zaraženo dijete. Detalje je otkrio Krunoslav Capak.
– Radi se o djetetu koje ima četiri mjeseca i koje se zarazilo od Covid pozitivne majke. Ni dijete ni majka nemaju simptome, njihovo stanje prati se s velikom pažnjom. Imamo zaraženo 26 djece do 10 godina, njih 33 koje su zaražene imaju između 10 i 20 godina, a 143 osobe starije su od 70 godina. Najveći broj zaraženih osoba ima između 50 i 60 godina – rekao je Capak.
Djeca lakše i često bez simptoma prebolijevaju ovu bolest. Trudnice nemaju smetnje, djeca koja se rode vaginalnim putem od strane Covid pozitivne majke se zaraze, a djeca koja se rode carskim rezom od Covid pozitivnim ne zaraze se, također je otkrio.
Republika Hrvatska jučer u 14 sati brojala je 1126 zaraženih koronavirusom. Ukupno je preminulo 12 osoba, čak četiri jučer u Osijeku. Radilo se o osobama starije životne dobi s ranijim kroničnim problemima. Na današnjoj, nedjeljnoj, presici nacionalnog Stožera civilne zaštite ministar Beroš otkrio je najnovije podatke.
Hrvatska na dan 5. travnja broji 56 novozaraženih zaraženih, što daje ukupnu brojku od 1182 zaraženih, objavio je ministar Beroš.
Ukupan broj preminulih je porastao na 15. Danas su preminule tri osobe. Jedna je osoba preminula u Zadru. Radi se o 88-godišnjem muškarcu koji je bio priključen na respirator, a imao je ranije kronične probleme. Druge dvije preminule su u Osijeku i Dubrovniku.
U Osijeku je preminuo 82-godišnji onkološki pacijent. Pacijent iza Dubrovnika ima je 85 godina i bio je na intenzivnoj njezi. Osoba iz Osijeka je preminula 31, ožujka, no budući da nije bila pozitivna u trenutku smrti, posthumno joj je uzet bris koji je poslan na analizu. Rezultat je stigao danas i bio je pozitivan.
Ravnateljica klinike “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić gostovala je u Dnevniku HTV-a i komentirala stanje u Hrvatskoj sa zaraženima koronavirusom. Ističe da je svaki ljudski život jednako bitan i jednako važan.
– Iako imamo manje brojeve, ne smijemo se opuštati i dopuštati da se naši ljudi razbole, završe na respiratoru ili da umru. Na respiratoru je 17 ljudi, to su većinom pacijenti starije dobi, iako ima njih 4-5 srednje do mlađe dobi, ne obolijevaju samo starije osobe. Svaka životna dob ima svoju vrijednost, važno je da se držimo uputa koje daje Stožer i da postoji socijalna distanca. Socijalna distanca u ovoj epidemiji je presudna, važno je ne okupljati se, ističe Markotić.
Alemka Markotić kaže kako su simptomi koronavirusa visoka temperatura i otežano disanje.
– Kao da vam netko sjedi na prsima, kao da vas netko guši i tako 24 sata, da otežano dišete, opako teška bolest, moramo biti pažljivi, objašnjava Markotić.
Ravnateljica klinike “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić naglašava da samo zajedno možemo uspjeti.
– To bi bilo, kako se sad držimo, mogli bismo reći da stvar držimo pod kontrolom, moramo se držati toga, a ne se odmah ohrabriti, a ne odmah izlaziti, ovaj virus ima neke čudi koje je teško objasniti. Markotić je poručila da su ključna još dva do tri tjedna kako bi se vidjelo jesmo li uspjeli evidentirati sve oboljele i njihove kontakte i drže li se svi utvrđenih mjera. I dalje je oprezna u procjenama jer, primjerice, u Singapuru je sada druga faza zaraze, pa se ne smijemo odmah ohrabriti i izaći van zato što je nešto manje novooboljelih – objašnjava Markotić.
Nadalje, kaže kako je medicinska tehnika napredna, vrhunska, prije tri tjedna izašla je studija kineskih stručnjaka, o djelovanju virusa, vezivanja, strukturi virusa, to nam daje veliku šansu da znanstvenici znaju u kojem smjeru u razvoju cjepiva treba ići.
– Također, u SAD-u se radi na cjepivu čije istraživanje sufinancira Nacionalni institut za zdravlje. Izgleda da je uspostavljeno jedno cjepivo u SAD-u, ima nekih izgleda da bi se moglo ići prema prvoj fazi kliničkih ispitivanja – rekla je u Dnevniku.
– Svi pokušavamo paziti. U organizacijskom smislu, Davor Božinović ima velik uspjeh, veliki strateg je Vili Beroš, u kratkom roku je uspio posložiti zdravstveni sustav, svi zajedno samo možemo napraviti dobru stvar. Nema opuštanja, ni onih koji kreiraju strategiju ni oni koji na svojim leđima drže zdravstvo. Budimo sa svojima kod kuće, za blagdane treba biti zajedno, nije potrebno da trčimo po trgovinama – ističe Alemka Markotić.
Markotić je poručila svima da ostanu kod kuće i sa svojim ukućanima podijele ono što imaju, te da se drže svih uputa i preporuka Stožera kako “ne bismo dobili gol u zadnjoj minuti”.
Klasično "vaganje", lijevo ili desno // Foto: Ivan Balija
Posjetite li u večernjim satima ponedjeljka ili četvrtka bazene Cerine, sigurno ćete na ulazu, odmah lijevo u kafiću, ugledati dva spojena stola spremna da oko njih svoje mjesto poput prave družine zauzmu podravski vaterpolisti. Da, vaterpolo u Koprivnici, još od 2007., dok su sami bazeni otvoreni godinu ranije. Tako je bilo bar dok ova korona nije zaposjela cijelo naše društvo i zatvorila nas u četiri zida. Ali sigurno je da će tako biti i kad se sve vrati u normalu. Razgovor je obavljen kad nas koronavirus još nije ograničio.
– Najvažnije je druženje – poentira Ivica Potroško, predsjednik neprofitne sportske udruge Pirane.
Njihova povijest duga je 13 godina, što je šokiralo i Potroška koji se, otkrio nam je, kopajući po prošlosti pripremio za razgovor. Isprva su postojale dvije ekipe – Stari Kleni i, dakle, Pirane. No, osipanje broja članova primoralo ih je na spajanje, pa su tako od 2013. godine prepoznatljivi po nazivu vodenog predatora. Žive od vlastite članarine i sponzorstva, a nedavno su kupili mreže za golove, kapice, kupače gaće, lopte i trenirke. Prema popisu s posljednje skupštine broje 38 članova od kojih uvijek, ali baš uvijek, 15-20 dođe na termin. Većina je u četvrtom i petom desetljeću života. Točnije, najmlađi vaterpolist ima 15, a najstariji čak 67 godina. Skupinu entuzijasta čine bivši sportaši čiji zglobovi, jednostavno, protekom vremena više nisu mogli trpjeti pritisak tvrdih, nogometnih ili košarkaških terena.
Drugaaaa! // Foto: Ivan Balija
– Ne biste vjerovali, desetak nas je od prvoga dana. Ostali se izmjenjuju, jedni dođu, drugi odu. Na knap nas je preko ljeta, ali nikada nismo odgodili termin – tvrdi Potroško koji je na dan našeg razgovora bio bolestan zbog čega je obnašao sudačku ulogu.
I dok se oko stola okupljaju izmorene Pirane, naručujući razna pića, saznajemo kako im se nedavno priključio bivši član Vaterpolo kluba Primorje iz Rijeke. Dojam je kako je prepoznao njihovu želju i volju za bavljenjem najodlikovanijim sportom Hrvatske. Koji su, doduše, isprva jedva prakticirali. Nisu znali ni mogli primiti loptu, otplivati dvaput gore-dolje ili se zadržati iznad vode što je podcijenjeno teško.
– Dvostruko smo bolji nego na početku. Ponekad se čini kao da nismo iz Podravine – siguran je.
Nisu oni poput pravog kluba, oni su puno više // Foto: Ivan Balija
Iako im vaterpolo služi kao anti-stres terapija nakon napornog dana, igra se vrlo čvrsto. Karakteristično je to za sport koji u sukobu napada i obrane prerasta u hrvanje u vodi. O tome koliko ozbiljno shvaćaju termin govori da su svojevremeno vodili evidenciju rezultata koji su, isprva, glasili npr. 18-2. Napretkom su stigli do realnih ishoda poput 12-11, čemu je kumovala i odluka o odabiru al pari timova.
“Misliš li igrati kao tetka, bolje nemoj dolaziti” // Foto: Ivan Balija
– Da smo na čvrstom, možda bismo se i potukli. Misliš li igrati kao tetka, bolje nemoj dolaziti – šali se Potroško.
Igrajući po sat vremena u komadu, bez četvrtina, stigli su na pomalo neočekivano visoku razinu osvrnemo li se na ishodišnu točku. Odluka o sudjelovanju na turnirima ili revijalnim utakmicama poput one u sklopu HVAL lige bila je logičan slijed. Najjače snage upale su sredinom veljače u sastav koji se suprotstavio amaterskoj selekciji HVAL-a, i koji je istu savladao 9-7! Željeli su vidjeti kakvi su i što mogu, priča nam Potroško.
– Istina i Bog, bili su veterani s nekoliko mladih. Ali znaju igrati. A ja sam se učio u potoku Gliboki – prisjeća se predsjednik.
Ambicije im nisu osobito velike. Njegovati tradiciju, družiti se, baviti sportom i paziti na zdravlje. Želite li se pridružiti, ne morate nikoga zvati. Jer, budite sigurni, ponedjeljkom i četvrtkom Pirane su u vodi.
Neprofitna sportska udruga Pirane // Foto: Ivan Balija
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak u razgovoru za RTL Danas detaljno je objasnio tko se i po kojim kriterijima testira na koronavirus jer upravo to je jedno od najčešćih pitanja građana.
– Mi smo se od samog početka držali smjernica Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti kao i Svjetske zdravstvene organizacije. Prvo je rečeno da se testiraju osobe koje su bile u kontaktu s pozitivnom osobom ili su boravile na žarišnim područjima i razvile simptome. Kasnije je ECDC promijenio naputke da treba testirati svaku tešku respiratornu bolest pa onda opet prije 10-ak dana da se testira svaka akutna respiratorna bolest za koju se ne može utvrditi drugi uzrok – rekao je Capak.
Može se dogoditi da se dogodi pogreška u procjeni, pogotovo kada se radi dijagnoza preko telefona kao što je to sada, ali zato pacijent uvijek može nazvati za svaki slučaj drugog liječnika ili epidemiologa.
Capak je najavio i da će se u Hrvatskoj raditi istraživanje na cjelokupnoj populaciji da bi se vidjelo je li tko možda prehodao koronavirus.
– Sigurno će se raditi. Prije nekoliko dana pokrenuli smo pregled literature da vidimo kako će to izgleda u drugim zemljama. Znamo sigurno za kruzer Yokohamu, gdje je bilo puno pozitivnih osoba, a postotak onih koji nisu imali simptome je prilično visok, no to su posebni uvjeti. Populacijske studije nije još pokrenuo nitko, ali sigurno ćemo to raditi. Može se na dva načina: ili se uzme jedna cijela pokrajina pa pregledava ljude ili se napravi tzv. sentinel studija, uzmu se svi pacijenti jednog liječnika opće medicine i napravi se profil – objasnio je Capak.
Kako će raditi tržnice
Danas je ministar unutarnjih poslova govorio da se razmatra otvaranje tržnica, a Capak vjeruje da bi to moglo biti za nekoliko dana.
– Ja kao epidemiolog bio sam zadužen da kažem koji su uvjeti koji se moraju zadovoljiti, to smo napravili prije nekoliko dana. Razgovarali smo i s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede oko toga, nije nama cilj zaustaviti prodaju, da netko propadne. Na poseban način će se morati postaviti klupe i kiosci te će biti organizirani drive-in OPG-ovi u kojima neće biti kontakta između prodavača i kupaca. Dobar primjer je zagrebačka Zelena tržnica na Žitnjaku koja je golem prostor na kojem se tako nešto može organizirati. Dali smo uvjete, sad su potrebne neke organizacijske prilagodbe. Mislim da će to biti za nekoliko dana – rekao je Capak.
Potvrdio je da su svi Hrvati koji su se jučer u Hrvatsku vratili u tri aviona negativni na koronavirus.
– No to ne znači da ne moraju biti u izolaciji, moraju biti 14 dana jer se njihova pozitivnost može razviti u tih 14 dana – rekao je.
Danas je blagdan Cvjetnica. Slavi se nedjelju prije Uskrsa, a simbolizira Isusov ulazak na magarcu u Jeruzalem kada su ga ljudi dočekali mašući maslinovim i palminim grančicama, kao i početak Velikog tjedna.
Običaj je da se na misama u crkvama diljem Hrvatske na Cvjetnicu čitaju i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice. Običaj vjerničkih povorki s granama palme nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.
Grančice se stave na križ na zidu, a dio se znao odnijeti u polja i u staju. No, ovakvo preduskrsno vrijeme kakvo sada doživljavamo ne dopušta nam gotovo ništa od toga. Epidemija koronavirusa zatvorila nas je u naša dvorišta, ograničila kretanje i zabranila okupljanja, baš poput mise.
Jedan od običaja za Cvjetnicu jest i umivanje u cvijeću za ljepotu, zdravlje i blagoslov prirode. Ono što se mogli učiniti, a možete i sutra, jest da uberete s djecom nekoliko cvjetića poput tratinčica, maćuhica, zumbula i slično, te u plitku posudu, staklenu zdjelicu stavite unutra cvijeće i umijete se u toj vodi.
Nemojte zaboraviti poželiti dobre želje za sebe i svoju obitelj. U komentare ispod članka na našim Facebook stranicama možete nam staviti slike svojih posudica s cvijećem.
Portal ePodravina za svoje je čitatelje pripremio knjigu vrhunskih hrvatskih stručnjaka, koja će svakoga naučiti baš sve što trebaju znati o uspješnoj komunikaciji.
Kako bi vam pomogli u nastojanju da vaša verbalna i neverbalna komunikacija bude što uspješnija i učinkovitija, marketinški stručnjak Kamilo Antolović i vodeći hrvatski stručnjak na polju interpersonalne komunikacije, ujedno i profesor na Sveučilištu Sjever, doc. dr. sc. Nikša Sviličić, sabrali su svoja znanja i praktična iskustva u sjajnu novu knjigu “Komunikacijske vještine“.
Dobitnica ove knjige je Ana Basilj, čestitamo!
Knjiga je plod dugogodišnjeg rada i praktičnog iskustva u području informacijskih i komunikacijskih znanosti i predstavlja do sada najkompletniji prikaz iz te znanstvene discipline. Sadržaj knjige u kojoj se razmatraju komunikacijski teorijski modeli kroz prizmu svakodnevnih životnih i poslovnih situacija raspoređen je u četiri veća poglavlja (Komuniciranje – interpersonalna komunikacija, Verbalno i Neverbalno u interpersonalnoj komunikaciji te Javni govor i nastup, trema i strah) te jedno s podacima istraživanja interpersonalne komunikacije i separatom o govoru tijela.
Trenutno najpoznatija infektologinja u Hrvatskoj, Alemka Markotić, članica nacionalnog Stožera civilne zaštite gostovala je danas kod Aleksandra Stankovića u njegovoj emisiji Nedjeljom u 2. Tekstualni prijenos emisije preuzet je s Indexa.
Kako se nosite s epitetom junakinje?
“Ne doživljavam se tako, pa ni moj tim iz stožera. Mi smo profesionalci, samo radimo svoj posao i to je to. Preuzeli smo odgovornost, ne samo u stručnom i organizacijskom smislu, nego i u području komunikacije prema ljudima. To je sada velika obveza. Velika je stvar ako smo uspjeli istovremeno smiriti ljude i upozoriti ih na opasnosti.”
“Danas je Cvjetnica, to je proslava Isusova dolaska u Jeruzalem, a za tri dana su ga htjeli razapeti. Nadam se da mi nećemo završiti tako.”
“Važno je da možete stajati iza onoga što govorite i radite.”
Kažu da ste vodeća hrvatska infektologija. Jeste li?
“Ne, ja sam sada najeksponiraniji infektolog. Imam brojne kolege koji su bolji u određenim područjima. Ne možete biti najbolji u svemu. Dijelom se bavim opasnim uzročnicima bolesti.”
Kako komentirate najnovije informacije? 56 novih slučajeva, troje ljudi je umrlo.
“Držimo se stabilno, no nema opuštanja. Još je prerano za bilo kakva opuštanja. S druge strane, brojka umrlih se ipak povećava, a to smo nažalost očekivali.”
Kako znamo da je osoba umrla od korone, a ne od prethodnih teških bolesti?
“To je teško pitanje. Da je osoba bila zdrava, možda bi preživjela ovu bolest, ali to su nagađanja. Ne samo za ovo, nego i za ostale bolesti, ovakvi tipovi zaraza predstavljaju visoki rizik. Ako imate određene bolesti, morate se čuvati svih zaraza.”
Zašto nemamo više infektologa koji govore o ovoj temi?
“Nije ograničen broj, povremeno se javi netko od drugih infektologa. Informacija je puno, a vremena malo, pa stožer balansira. Cijeli niz priloga je bilo na televiziji o našim stručnjacima iz i oko klinike. Kolega Kutleša dao je veliki intervju u novinama…”
Kako izgleda vaša dnevna rutina?
“Ujutro rano se išlo na presice, kad smo imali dvije. Čak bi znala prvo otići u kliniku, pa tek na presicu. Više sam noćni tip koji do kasna rješava stvari, pa volim ujutro malo odspavati, ali to sad više ne mogu. Odgovaram na hitne pozive, svako jutro su na klinici predaje, nekad ja sudjelujem u njima, nekad kolege koordiniraju. Nitko se na ovo nije pripremio, mnogo stvari smo organizirali u hodu. Trebalo nam je vremena, ali mislim da je dosad dobro.”
Kakvi su odnosi unutar stožera?
“Da bi mogli postići veliku sinergiju i uspješnost, morate čuti drugog. Doista uvažamo jedni druge. Svatko ima svoj dio u čemu je veći stručnjak. Naravno da diskutiramo, imamo različita mišljenja… Nikad nisam živjela u dinamičnijem procesu. Radimo kao da se poznajemo sto godina, nema sujete…”
“Kolegu Capaka sam poznavala u slučajnim susretima. Imala sam informacije da je uspješan i stručan u svom području. Ministra Beroša poznajem otprije i kad god sam mu dolazila s problemima, on bi kao pravi neurokirurg to promptno riješio. Ministra Božinovića sam upoznala ovdje i zadovoljna sam njegovim sposobnostima koje pokazuje.”
Vili Beroš, Ministar zdravstva // Screenshot index.hr
Skidate li se prije ulaska u kuću?
“Naravno da cipele prebrišem, ali sve držim daleko od prostora gdje se krećemo. Imam neki svoj kutak s kojim ne miješam ostale stvari. Mislim da se racionalno ponašam i ne smatram da treba biti ekstreman. Živim s majkom. Prvotno nije plan bio da živimo zajedno jer ona spada u rizičnu skupinu, ali na njen zahtjev sam ostala živjeti s njom. Malo se bojim za nju, ali ona se ne boji. Držim masku kad sam doma i držimo se svih mjera.”
Kako to da nema pravih kliničara u stožeru?
“Ja sam kliničar. Ne znam što smatrate pod pravim kliničarom. Radim taj posao dovoljno dugo, a i znanstvenik sam. To nije lako prepoznati na našim područjima. Nisam na intenzivnoj… Bilo bi nezgodno reći da su samo intenzivisti pravi kliničari. Oni imaju percepciju heroja, kad su izvanredne situacije, oni spašavaju živote. Oni su naravno vrhunski liječnici. Povremeno zovemo vrhunske stručnjake i kolege s intenzivne. Kolegu Kutlešu smo kontaktirali kad god je trebalo.”
Rekli ste da niste dosad u karijeri bili suočeni problemom ovakvog tipa. Je li bilo teže u ratnom Sarajevu u kojem ste bili ili danas?
“Rat je bio posebno iskustvo koje je mene odredilo kao osobu na neki drugačiji način i to tako da prihvaćam neke teže situacije mnogo lakše od prosječnog čovjeka. Ne bojim se izvanrednih situacija, smrti ili ljudi. Mislim da me rat definirao kao osobu. Mogu se usporediti rat i današnja situacija. To su različite situacije. Rat je bio direktan, niste vidjeli neprijatelja, ali ste znali na kojoj je strani i da uvijek može pucati na vas, ali ste znali tko to neće raditi. Danas ne znate tko može nositi virus i širiti ga i utoliko je situacija drugačija.”
Kako će izgledati svijet idućih šest mjeseci s obzirom na sve?
“Nemam čarobnu kuglu. Nitko ozbiljan se ne usudi jako puno prognozirati u ovom trenutku, pa neću ni ja. Jedan dio zemalja se drži dosta dobro i to većinom one koje se drže jednostavnih metoda. Jedan dio nije uspio u tome, ali svi želimo da što prije stave sve pod kontrolu. To mora biti kolektivno, ne može jedna zemlja sama sve učiniti. Nije tu stvar samo ljudi nego i virusa. Infektivne bolesti često zovemo samoograničavajućim bolestima. Uzročnici zaraze imaju neke svoje dinamike koje nam nisu uvijek jasne. Stariji brat, SARS, protutnjao je jako brzo. Mi nismo imali nijednog zaraženog. Brojne druge bolesti se pojave, pa nestanu. I ebola je kružila po Africi skoro tri godine. Teško je bilo kome reći išta, a da se za mjesec dana ne opovrgne. Svakako ćemo se i idućem periodu ponašati s više opreza.”
Foto: Ilustracija // Twenty20
Zašto ne idemo na šira, veća testiranja?
“Gdje smo puno više testirali, imali smo manje pozitivnih nego u danima gdje smo imali više testova. Riječ o Hrvatskoj. Kad smo uspostavili testove, nije ih bilo komercijalnih. Ima puno toga gdje ljudi love u mutnom i pokušavaju sad iskoristiti situacije i uvaliti razne testove koji nisu dobri. Svi bolesni, svi koji su bliži kontakti i imamo ih razloga testirati, testiramo ih. Kako se širio virus po Hrvatskoj, tako se širila i razina testiranja. Ja se osobno nisam testirala, ravnatelj Vinogradske je bio više puta u kontaktu sa zaraženima i morao se testirati više puta.”
“Osobe koje su starije pod velikim su rizikom. Bolje je izbjegavati kontakte. Ako već moraju biti, bolje je da su rijetki.”
Rekli ste da je uspostavljeno jedno cjepivo u SAD-u. Pojasnite.
“Ne postoji cjepivo, nego postoji kandidat idealan za cjepivo. Trebat će neko vrijeme da dobijemo cjepivo. Nacionalni institut za zdravlje u SAD-u radi na tome. Imaju kandidata za cjepivo i negdje su pri prvoj kliničkoj fazi. Sve je to vrlo ubrzano, ali moderna tehnologija omogućila je brži pristup. Vidjet ćemo hoće li to proći, ali je velika vijest da nakon nekoliko mjeseci imamo velikog kandidata za cjepivo.”
Što je s ljudima koji imaju alergije? Oni koriste kortikosteroide, je li to problem?
“Inicijalno se mislili da to nije dobro, ali se to mislilo na lokalnu terapiju koja se pije. I ja sam alergična i trudim se da ne pijem to na dnevnoj bazi. Svako se sa svojim liječnikom tu treba konzultirati za sebe.”
Imunološki zavod. Treba li ga vratiti?
“Imunološki zavod je naš brend. To je strateška institucija i mislim da je to od ove vlade prepoznato. Ono što znam, u zadnjih desetak mjeseci se počelo ozbiljno razmišljati kako vratiti Imunološki zavod natrag. To nije jednostavno jer su ljudi otišli i infrastruktura je zastarjela. Ja vjerujem da bi se kroz europske fondove moglo definirati gdje je njegova strateška vrijednost jer mislim da je to potrebno imati. To je hrvatski brend. Ja sam četiri godine vodila odjel za kontrolu cjepiva. Istovremeno sam radila i istraživanja. Tamo sam stekla mnoga znanja.”
Javilo mi se troje liječnika s Klinike Dr. Fran Mihaljević. Radila sam 24 sata, nitko nas ne posjećuje, niti pita kako smo. 50 liječnika se ubija od posla. Nitko iz uprave nije nikoga obišao, a Dr. Markotić nas nije nijednom posjetila. Što vi kažete na to?
“Mogu vam dovesti nekoliko ljudi koji bi to opovrgnuli. Više ljudi dnevno posjećuje Kliniku, obilazi odjele. Ja sam više puta bila i obišla sve odjele.”
Foto: Ilustracija / twenty20
Neki su se žalili na uvjete Klinike Dr. Fran Mihaljević. Čak se uputila i peticija, ali ništa se nije promijenilo. Što vi kažete?
“Ja bih voljela da svi kolege imenom i prezimenom kažu što nije dobro i s čim nisu zadovoljni. To su dugogodišnji problemi i traju najmanje 20-ak godina. Ja sam na čelu uprave riješila neke probleme. Da, čekaonica je premala, ali to smo riješili. Problem je bio u legalizaciji, zgrade su bile prestare. Što se tiče rendgena, novi je došao, kupljen je i postavljen. Istina, svo ovo vrijeme nije radio 24 sata. Moj stav je bio da mora raditi 24 sata, ali radiolozi su bili stava da nemaju dovoljno tehničara. Išao je natječaj, zaposlili su se neki ljudi i rendgen je proradio. Teško je i pronaći ljude, ne prijavljuju se novi radnici uvijek na natječaje. Vrlo važno je da se na tim natječajima prijavljuju mladi ljudi.
Trenutačno je u Klinici na respiratoru 17 ljudi uz jednog koji nema koronu. Što će biti ako se popune kapaciteti?
“Za to su zaduženi koordinatori. Dr. Kutleša je u toj organizaciji, postoji poseban respiratorni sustav u KD Dubrava što je već poznato. Vjerujem da će on sa svojim timom najbolje to organizirati.”
Nošenje maski. Što je najtočnije rješenje?
“Ako se sam vozite u autu nema smisla nositi masku, ako se vozi više ljudi – onda ima smisla. Ako se šeće pas na livadi, ne treba nositi masku. Ako je veliki dućan s velikim distancama, onda ne treba nositi masku. Nema stopostotnog odgovora, sve ovo uzmite s rezervom. U manjim trgovimama bi već bilo bolje. Nema jednoznačnoj odgovora niti stručnog i znanstvenog istraživanja koje bi do kraja potrkijepila bilo kakva teza.”
“Neki lijekovi su se pokazali kao korisnima za liječenje Covida-19. Jedan od tih lijekova je i lijek za HIV, najviše se koristi klorokin. No sve će uskoro biti poznatije, zasad nema novih informacija.”
Foto: ilustracija / twenty20
Koji je kriterij kako će se liječiti zaraženi koronom?
“Postoje smjernice, ali razlikuje se biologija od pacijenta. Ne možete sve na svijetu liječiti istom terapijom. Uvijek postoje različite procjene. To je ona čar koju kliničar ima, odnosno zadovoljstvo da od pacijenta do pacijenta procijeni. Kliničar procijenjuje, ali mora pratiti smjernice i algoritme gdje postoji zajednički konzesuz i djelovanje. No za liječenje Covida-19 treba proći razna povjerenstva. Bilo bi dobro da tri različita pacijenta donesu isti sud za jednog pacijenta. Razina kvalitete toga će se još razvijati.”
Rođeni ste u Zagrebu i onda ste stjecajem okolnosti otišli u Bosnu i Hercegovinu. Tamo ste se školovali i radili. Kako je došlo do toga?
“Rođena sam u Zagrebu, roditelji su mi završili pravo. Majka je je završila Gornjogradsku, a otac gimaziju u Imotskom, inače je iz Hercegovine. Majka je iz Bosne. Tamo su imali kuću, mogli su dobiti posao u velikom industrijskom kombinatu koji je brojio 14.000 zaposlenika. Kao vrsni pravnici bili su vrlo cijenjeni i prihvaćeni. Dan danas se neki pojedini pravni stručnjaci sjećaju mojih roditelja na prostoru cijele bivše Jugoslavije.
Jedan od razloga zašto sam otišla u BiH je to što je moj otac bio optužen da je sudjelovao u studentskim demonstracijama. S brojnim kolegama, i s prava i drugih fakulteta, završio je na otoku Sv. Grgur gdje je proveo dvije godine na preodgoju. To nije bio jedini razlog, ali bilo mu je bolje da se makne nego da bude u fokusu kao politička osoba što u suštini nije bio.
U Koprivničko-križevačkoj županiji dosad je bilo 16 oboljelih od koronavirusa, ponajviše s križevačkog područja. Stožer civilne zaštite obavijestio javnost kako jučer nije bilo novooboljelih.
Danas na području Koprivničko-križevačke županije nema novooboljelih od koronavirusa. Svih 16 uzoraka sa sumnjom na COVID-19 infekciju koji su iz koprivničke OB „Dr.Tomislav Bardek“ upućeni na testiranje su negativni.
Stožer civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije ovim putem još jednom apelira na građane da budu odgovorni te da se pridržavaju svih općih mjera i uputa, održavaju higijenu te unatoč lijepom vremenu izbjegavaju socijalne kontakte uz obavezno poštivanje fizičkog razmaka kako bi spriječilo širenje zaraze bolesti.
Sljedeća tri tjedna koja su pred nama kritično je razdoblje koje će odrediti sudbinu i dinamiku u upravljanju ovom epidemijom. Stoga budimo odgovorni i poštujmo mjere kako bi prebrodili ovu epidemiološku situaciju.
U odnosu na jučeranjih 382 tisuće propusnica, danas ih je do 11 sati ukupno izdano čak 441 721 propusnica, od čega 373 302 zahtjeva je od strane poslodavaca. Odbijeno je 12 884 zahtjeva.
Ministar Božinović rekao je kako je to jasan znak da sustav funkcionira i kako će tijekom dana biti završen upit za sve poslodavce koji su predali zahtjeve za skupne propusnice, tako da možemo očekivati povećanje ukupnog broja propusnica. Zatim se dotaknuo kršenja samoizolacije.
– Utvrđeno je 1120 osoba koje su te mjere kršile. Samo jučer smo imali 64 dojave, a njih 37 bilo je opravdano, utemeljeno. Također, jučer su na zračnu luku Franjo Tuđman sletjela tri čarter leta, iz Rima, Lisabona i Madrida i Stockholma, ukupno 143 hrvatska državljana koji su pregledani.
Danas u najavi imamo 40 osoba katamaranom iz Ancone, zatim 18 hrvatskih državljana ih Hamburga dolazi čarter letom Croatia Airlinesa i 118 državljana Hrvatske dolazi iz Tirola u šest autobusa. Očekuju se na Bregani večeras – rekao je Božinović te predao riječ Krunoslavu Capaku.
– Svi ovi putnici prošli su i proći će istu proceduru. Prisutan je granični policajac koji uzima sve podatke, epidemiolog koji će pregledati i razgovarati sa svakim osobno, te uzeti im bris. Tu će biti i sanitarni inspektor koji će napisati rješenje o epidemiološkoj mjeri, ako bude potrebno.
Nitko od jučerašnjih 143 nije imao simptome, svima su uzeti brisovi i u 13 sati objavljeni su prvi rezultati. 74 brisa su negativni. Ista situacija čeka večeras ove koji stižu na Breganu, kao i katamaran iz Ancone. Ako neko ima simptome odmah ide u bolnicu i izolaciju, ukoliko nema ide kući u samoizolaciju. Ako je bris pozitivan, također ide u izolaciju. Potpuno smo infektološki i epidemiološki pokrili situaciju. Ove u samoizolaciji kontaktirat ćemo svaki dan – rekao je Krunoslav Capak.
Božinović je tada odgovorio na pitanje novinara koliko smisla ima toliko propusnica, njih gotovo pola milijuna.
– e-propusnice su pokazale svoju svrhu i smisao. Mogu se složiti s time da ih je izdano više nego što je netko očekivao. To je prvi val zahtjeva kada ćemo primiti najveću većinu. Analizirat će se je li svaka propusnica smislena. Ono što nas posebno zanima jest analitika brojeva odbijenih zahtjeva, koliko je osoba iz samoizolacije podnijelo zahtjev. Ovo je posao koji je prije svega informatički sjajno odrađen, u kratko vrijeme od ideje do potpune realizacije. Ono što je bitno da građani i svi kojih se tiče shvate jest to da se ne radi o tome da se sutra u 7 sati ujutro prestaju izdavati propusnice – izjavio je Božinović.
Ono što smo mi uspjeli u ovih nekoliko dana uspjeli napraviti, i čestitam svima, je to da ne dođe do zastoja. U hodu smo primijenili sustav i unaprijedili ga na način da analiziramo sve i u slučaju potrebe poboljšavamo neke stvari – izjavio je ministar Božinović.
Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo // Screenshot index.hr
Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske upravo je objavio kako u Hrvatskoj ima 1182 osobe pozitivne na koronavirus, a u odnosu na jučer to je povećanje za 56 novooboljelih. Preminule su još tri osobe čime je broj žrtava koronavirusa porastao na 15.
U Nuštru je zaraženo dijete. Detalje je otkrio Krunoslav Capak.
– Radi se o djetetu koje ima četiri mjeseca i koje se zarazilo od Covid pozitivne majke. Ni dijete ni majka nemaju simptome, njihovo stanje prati se s velikom pažnjom. Imamo zaraženo 26 djece do 10 godina, njih 33 koje su zaražene imaju između 10 i 20 godina, a 143 osobe starije su od 70 godina. Najveći broj zaraženih osoba ima između 50 i 60 godina – rekao je Capak.
Djeca lakše i često bez simptoma prebolijevaju ovu bolest. Trudnice nemaju smetnje, djeca koja se rode vaginalnim putem od strane Covid pozitivne majke se zaraze, a djeca koja se rode carskim rezom od Covid pozitivnim ne zaraze se, također je otkrio.
Republika Hrvatska jučer u 14 sati brojala je 1126 zaraženih koronavirusom. Ukupno je preminulo 12 osoba, čak četiri jučer u Osijeku. Radilo se o osobama starije životne dobi s ranijim kroničnim problemima. Na današnjoj, nedjeljnoj, presici nacionalnog Stožera civilne zaštite ministar Beroš otkrio je najnovije podatke.
Hrvatska na dan 5. travnja broji 56 novozaraženih zaraženih, što daje ukupnu brojku od 1182 zaraženih, objavio je ministar Beroš.
Ukupan broj preminulih je porastao na 15. Danas su preminule tri osobe. Jedna je osoba preminula u Zadru. Radi se o 88-godišnjem muškarcu koji je bio priključen na respirator, a imao je ranije kronične probleme. Druge dvije preminule su u Osijeku i Dubrovniku.
U Osijeku je preminuo 82-godišnji onkološki pacijent. Pacijent iza Dubrovnika ima je 85 godina i bio je na intenzivnoj njezi. Osoba iz Osijeka je preminula 31, ožujka, no budući da nije bila pozitivna u trenutku smrti, posthumno joj je uzet bris koji je poslan na analizu. Rezultat je stigao danas i bio je pozitivan.
Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ // Screenshot index.hr
Ravnateljica klinike “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić gostovala je u Dnevniku HTV-a i komentirala stanje u Hrvatskoj sa zaraženima koronavirusom. Ističe da je svaki ljudski život jednako bitan i jednako važan.
– Iako imamo manje brojeve, ne smijemo se opuštati i dopuštati da se naši ljudi razbole, završe na respiratoru ili da umru. Na respiratoru je 17 ljudi, to su većinom pacijenti starije dobi, iako ima njih 4-5 srednje do mlađe dobi, ne obolijevaju samo starije osobe. Svaka životna dob ima svoju vrijednost, važno je da se držimo uputa koje daje Stožer i da postoji socijalna distanca. Socijalna distanca u ovoj epidemiji je presudna, važno je ne okupljati se, ističe Markotić.
Alemka Markotić kaže kako su simptomi koronavirusa visoka temperatura i otežano disanje.
– Kao da vam netko sjedi na prsima, kao da vas netko guši i tako 24 sata, da otežano dišete, opako teška bolest, moramo biti pažljivi, objašnjava Markotić.
Ravnateljica klinike “Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić naglašava da samo zajedno možemo uspjeti.
– To bi bilo, kako se sad držimo, mogli bismo reći da stvar držimo pod kontrolom, moramo se držati toga, a ne se odmah ohrabriti, a ne odmah izlaziti, ovaj virus ima neke čudi koje je teško objasniti. Markotić je poručila da su ključna još dva do tri tjedna kako bi se vidjelo jesmo li uspjeli evidentirati sve oboljele i njihove kontakte i drže li se svi utvrđenih mjera. I dalje je oprezna u procjenama jer, primjerice, u Singapuru je sada druga faza zaraze, pa se ne smijemo odmah ohrabriti i izaći van zato što je nešto manje novooboljelih – objašnjava Markotić.
Nadalje, kaže kako je medicinska tehnika napredna, vrhunska, prije tri tjedna izašla je studija kineskih stručnjaka, o djelovanju virusa, vezivanja, strukturi virusa, to nam daje veliku šansu da znanstvenici znaju u kojem smjeru u razvoju cjepiva treba ići.
– Također, u SAD-u se radi na cjepivu čije istraživanje sufinancira Nacionalni institut za zdravlje. Izgleda da je uspostavljeno jedno cjepivo u SAD-u, ima nekih izgleda da bi se moglo ići prema prvoj fazi kliničkih ispitivanja – rekla je u Dnevniku.
– Svi pokušavamo paziti. U organizacijskom smislu, Davor Božinović ima velik uspjeh, veliki strateg je Vili Beroš, u kratkom roku je uspio posložiti zdravstveni sustav, svi zajedno samo možemo napraviti dobru stvar. Nema opuštanja, ni onih koji kreiraju strategiju ni oni koji na svojim leđima drže zdravstvo. Budimo sa svojima kod kuće, za blagdane treba biti zajedno, nije potrebno da trčimo po trgovinama – ističe Alemka Markotić.
Markotić je poručila svima da ostanu kod kuće i sa svojim ukućanima podijele ono što imaju, te da se drže svih uputa i preporuka Stožera kako “ne bismo dobili gol u zadnjoj minuti”.
