Činjenica je da liječnici često upozoravaju bolesnike na oprez pri fizičkom naporu. To upozorenje nikako se ne odnosi na umjerenu tjelesnu aktivnost, primjerenu dobi i osobnoj kondiciji. Dapače, dobrodošla je redovita tjelovježba kod kuće ili još bolje na mjestima gdje je moguć stručni nadzor. Dakako da je dobrodošao i ples, jer će vas zabaviti, osvježiti, učiniti gipkijim te fizički i psihički opustiti. Ples predstavlja aktivnost koja nalikuje igri u kojoj se osjećamo slobodni i koja nam donosi zadovoljstvo. Zato plešite uvijek kad za to osjetite želju ili potrebu. Gotovo niti jedna od bolesti, kao ni starija dob osim naravno nepokretnosti ili otežanog i bolnog kretanja ne predstavlja kontraindikaciju (zabranu) za ples.
Ples prati čovjeka od pamtivijeka što potvrđuju i mnogi spiljski crteži. U svojim počecima “praples” je bio motorička reakcija na određene emocije: pojačano veselje, strah, žalost, ljubav ili mržnju. Višekratno uzastopno ponavljanje sljedova pokreta s vremenom je poprimilo određeni ritmički obrazac i pretvorilo se u pravi ples. Ples se može definirati kao ritmično pokretanje tijela prema zvucima glazbe, pojedinačno, u parovima ili u skupinama.
Stari Egipćani plesom su izražavali radost Suncu, dok su stari Grci plesom slavili dionizijske proljetne svetkovine. Profesionalni ples razvio se je u Rimu. U srednjem vijeku kao rezultat dvorskih plesova pojavio se je balet koji je svoj procvat doživio u Francuskoj i vrhunac u Rusiji u 19. stoljeću.
Kad je svojedobno valcer iz folklora preseljen među plemstvo, započela je era modernih društvenih plesova, a u 20. stoljeću ples doživljava svoj puni procvat. Danas se društveni plesovi dijele prema kategorijama natjecanja, srodnosti u glazbi ili prema identičnosti u koraku i pokretu.
Ples oduvijek izražava, obilježava i prati osnovne preokupacije pojedinca i zajednice. Kao i glazba, on je univerzalni jezik koji ne poznaje kulturne i nacionalne granice. Ples je govor tijela i kako je to netko dobro rekao „umješnost i umjetnost kojoj je čovjek i autor i sredstvo i samo umjetničko djelo“. Zajedništvo je jedna od odlika plesa, u kojem se stvara neponovljivo iskustvo pripadanja i dobrog raspoloženja u neposrednoj komunikaciji.
Zadnjih deseteljeća broj ljudi u svijetu koji se bave plesom značajno je porastao. Da je ples i lijek, dakle, provjereni terapijski postupak u liječenju mnogih mentalnih i tjelesnih poremećaja govore i brojni znanstveni radovi. Preporuča se kod depresije, anksioznih poremećaja, kardiovaskularnih bolesti, visokog krvnog tlaka, šećerne bolesti, kroničnih bolova i mnogih drugih bolesti. Neka istraživanja ukazuju da je ples aktivnost koja najbolje utječe na pamćenje i da smanjuje rizik od demencije za čak 70%.
Ples je više od socijalnog događaja, on povoljno djeluje na naše emocije: daje osjećaj samopouzdanja, veselja i zadovoljstva. Potiče komunikaciju, koordinaciju pokreta i dobro raspoloženje, a smanjuje ljutnju i frustracije. U današnje vrijeme ples ima tri uloge: za najveći broj ljudi on je zabava – oblik ugodnog provođenja slobodnog vremena. Za jedan do ljudi ples je rekreacija, dok je za neke uloga plesa – umjetničko izražavanje.
Zaključno ples je primjeren i dobrodošao u svakoj životnoj dobi. Sigurno će zadovoljiti vaše potrebe za druženjem i uspostavljanjem kontakata s drugim ljudima, pružiti zadovoljstvo kretanja uz glazbu, poboljšati kondiciju i zdravstveno stanje te dovesti do vedrog raspoloženja i opuštanja. Ako mislite da ne znate plesati ili da ste loš plesač, već danas možete nazvati koprivnički sportski plesni klub RITAM i upisati se u jedan od njihovih tečajeva. Dopustite glazbi i plesu da pokrenu vaše tijelo.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr