„Neka vam hrana bude lijek, neka vam lijek bude hrana“ ( HIPOKRAT )
U starijoj dobi postoji cijeli niz otežavajućih okolnosti vezanih uz prehranu. Bolest ili gubitak osjeta okusa mogu smanjiti apetit, gubitak zubi otežava žvakanje, smanjena je mogućnost apsorpcije u crijevima, a tjelesna oštećenja i kronične bolesti otežavaju nabavu i pripremu hrane. Ako je svemu tome pridodana još i debljina, problem je tim veći.
Pravilna prehrana je ona koja zadovoljava energetske potrebe kao i potrebe za neophodnim hranjivim tvarima, a pritom smanjuje rizik obolijevanja od kroničnih bolesti. Zlatno pravilo prehrane je umjerenost, a osim nje prehrana bi trebala biti raznovrsna i uravnotežena. Radi fizioloških procesa probave, dnevni unos hrane trebalo bi raspodijeliti u nekoliko dnevnih obroka, u razmacima od tri do četiri sata. Dan bi svakako trebalo započeti doručkom, koji osigurava energiju potrebnu u početku dana. Ne smiju se preskakati glavni obroci, jer međuobroci nisu zamjena za ručak i večeru
Iako je dužina trajanja života genetski predodređena, dokazana je izravna veza između načina prehrane i trajanja života. Dakle zdravi režim prehrane može odgoditi starenje i poboljšati kvalitetu života u starijoj dobi.
U svrhu promicanja pravilne prehrane, često se u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije koristi PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE (na slici) koja predstavlja slikovni prikaz izbora raznovrsnih namirnica po skupinama, poredanih prema količinskim preporukama od temelja do vrha piramide. Što je manji prostor u piramidi, to bi i hrana koja se u tom odjelku nalazi trebala biti manje zastupljena u jelovniku. U samom vrhu su životinjske i biljne masnoće, slatkiši, čokolada i njih treba svesti na najmanju moguću mjeru, naprosto ih izbjegavati.
Ističemo i veliku važnost dovoljnog unosa tekućine, jer voda je „čistač“ i njom se redovito odstranjuju štetne tvari iz organizma. Preporuča se piti barem 1.5 do 2 litre tekućine dnevno, a najbolji izbor je obična voda. Već i manji nedostatak tekućine, kojeg se i ne mora biti svjestan, može izazvati glavobolju, pospanost i umor.
Najčešće pogreške u prehrani su preobilni i neuravnoteženi obroci, prekomjeran unos šećera, soli, bijelog brašna i zasićenih masti, koji pogoduje nastanku ili pogorsanju bolesti u starosti. Podsjećamo da zdrav način života predmnijeva: 1. izbjegavanje rizičnih čimbenika bolesnog starenja, 2. pravilnu i uravnoteženu prehranu 3. svakodnevnu umjerenu tjelesnu aktivnost.
I na kraju, još nekoliko korisnih savjeta vezanih uz prehranu starijih osoba:
- Svakodnevno jesti što raznovrsniju hranu uz obvezni doručak
- Jesti treba polagano u miru, hranu dobro sažvakati, a prestati jesti prije osjećaja sitosti
- Dnevno se preporuča popiti 1.5 do 2 litre vode ili neke druge nezaslađene tekućine
- Jesti što više sirova voća i povrća te povećati unos cikle, crvenog i bijelog luka, prokulice
- Od mesa preporučaju se riba i bijelo meso peradi
- Mlijeko i mliječne proizvode jedite svakodnevno
- Juhe i variva idealna su hrana za starije ljude
- Nužno je ograničiti unos soli, šećera, bijelog brašna i masnoća
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL : 048 625 033
E-mail :drazen.sacer1@kc.t-com.hr