Iako je proljeće najljepše godišnje doba, ono mnogima donosi i određene zdravstvene tegobe. U proljeće je izdržljivost organizma znatno manja nego u ljeto i jesen pa gotovo da nema onoga, koji se bar jednom nije požalio na veći ili manji proljetni umor. Nije riječ o bolesti, već o prolaznom stanju trajanja do mjesec dana, koje karakterizira umor, nedostatak energije, glavobolja, iscrpljenost, razdražljivost, tjeskoba, pospanost tijekom dana, bezvoljnost, manjak koncentracije i smanjeni radni učinak.
Misli se da su najčešći razlozi za ovakvo stanje promjene u ciklusu spavanja i nedostatak vitamina C i D te minerala: željeza i magnezija. Posebno je značajan nedostatak vitamina C, jer je zbog toga smanjena iskorištenost kisika u stanicama. Postoje i hormonalni razlozi za proljetni umor, jer se tijekom zime potroše tjelesne pričuve serotonina – hormona sreće, a to potiče aktivnost melanina – hormona spavanja. Određeni utjecaj ima i neadekvatna prehrana tijekom zime kao i smanjena tjelesna aktivnost s posljedičnom slabijom kondicijom.
Proljetnom umoru u pravilu su skloniji meteoropati kao i osobe koje većinu vremena provode u zatvorenom prostoru, uglavnom sjede i nezdravo se hrane. Vjerojatno svoj udio imaju i proljetne alergije kao i oslabljeni imunološki sustav nakon duzeg zimskog razdoblja.
Treba znati da neki psihološki problemi mogu biti razlogom umora, kao anksioznost, depresija ili stres. Isto tako i neumjereno konzumiranje alkohola, kofeina, pretjerana tjelesna aktivnost ali i neaktivnost, nedostatak sna te neki lijekovi: antidepresivi, sedativi, antihistaminici i analgetici. Taj se utjecaj navedenih čimbenika odnosi naravno, na sva godišnja doba.
Nema lijeka za proljetni umor, ali postoje načini da ga se eliminira ili barem ublaži. Nužno je pojačati tjelesnu aktivnost – naravno postupno i kontinuirano, zdravo se hraniti – pojačati unos vitamina i minerala, uzimati dostatne količine tekućine – primarno voda i nezaslađeni biljni čajevi, osigurati dovoljno sna: 7 do 8 sati dnevno te nastojati velik dio vremena provoditi na otvorenom. Prehrana neka bude raznolika i umjerena, a bilo bi dobro izbjegavati pretjerani unos alkohola i kofeina.
Ako unatoč svim ovim mjerama simptomi potraju duže od mjesec dana, svakako se treba javiti svom liječniku koji će nakon pregleda procijeniti potrebu dijagnostičke obrade, jer se moguće radi o anemiji, poremećaju funkcije štitnjače, šećernoj bolesti, depresiji, bolesti srca ili nečem drugom.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU,
REHABILITACIJU I REUMATSKE BOLESTI
TEL. 048625 033 E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr
