“Felix, qui potuit rerum cognoscere causas” (Sretan je onaj koji zna uzroke stvari)
Nažalost u svakodnevnoj se praksi nerijetko pokazuje da „klasični“ reumatološki i/ili fizijatrijski terapijski pristup ne daje očekivani učinak. Iako razlog tome može biti i neodgovarajući odabir fizikalnih procedura ili drugih terapijskih postupaka, ipak se daleko češće radi o somatizaciji. Riječ je o prenošenju na tjelesno, psihičkih konfliktnih situacija u smislu lokalizacije na sustavu za kretanje.
Psihosomatika označava uzajamne odnose psihe i tijela. Svaki se tjelesni poremećaj može na neki način odraziti u psihičkoj sferi, a psihički u tjelesnoj. Psihosomatski procesi mogu biti osnova somatskim manifestacijama, odnosno mogu na njih odučujuće utjecati. Ova stanja relativno često ostaju neprepoznata. U našem svakidašnjem radu često se nametne rutina, a nedostatak vremena posvećenog pacijentu postaje uobičajen. Naši bolesnici traže više vremena, a preferirati bi trebalo indvidualan pristup.
Dijagnostički razgovor je forma poširene anamneze (uzimanje podataka o bolesti od pacijenta) bez ograničenja vremena. Za razgovor s bolesnikom naprosto ne postoji nadomjestak! Treba razgovarati s pacijentom, a ne mu samo govoriti. Jedino tako liječnik može uočiti i prepoznati psihičke konfliktne situacije – preopterećenje, strah od zahtjevnijih životnih i radnih situacija, nezadovoljstvo sadašnjim stanjem, situacija značajnog gubitka nekoga ili nečega, trpljenje pod nekim autoritetom, patnja u partnerskom odnosu, naznake depresije, itd.
Bolesnik osjeća olakšanje ako mu poklonimo samo malo više vremena i razumijevanja za njegove tegobe, što već samo po sebi već može biti dio liječenja. Treba znati da bolesnici osjećaju svoje tegobe i doživljavaju tijek svoje bolesti upravo onako kako ih opisuju. Stoga uvijek treba bolesniku vjerovati kad iznosi svoje tegobe. Treba znati da bolesnici s reumatskim tegobama, a bez odgovarajućeg objektivnog nalaza (kada se pri pregledu ili nalazima ne nađe patološkog supstrata), nikako nisu agraveri, simulanti ili „umišljeni bolesnici“.
Gotovo svi kronični reumatski bolesnici zaokupljeni su svojom bolesti. Obuzima ih strah od njezine progresije, bolova i funkcionalnog ograničenja te naginju depresivnom raspoloženju. Mnogo češće nego što mi liječnici mislimo, muči ih i sumnja da li se na planu njihova liječenja poduzima sve što treba i na pravi način. Stoga je važno da i suradnici liječnika – fizioterapeut i medicinska sestra budu educirani i sposobni dati bolesniku stručno utemeljeno objašnjenje vezano uz njegovu bolest. Oni su i u određenoj prednosti jer imaju neposredniji odnos s bolesnikom i s njime provode više vremena.
Opće je poznata i prihvaćena činjenica da psihički uzroci mogu izazvati tjelesne tegobe. Tako i laici znaju da postoje stanja poput psihički izazvanih smetnji srca, poremećaja želuca i crijeva, iscrpljenosti itd. Jedan od poznatijih primjera reumatske bolesti kod koje su psihičke konfliktne situacije vrlo važan čimbenik jest fibromialgija. Radi se o upalnom kroničnom bolnom sindromu mišića, tetiva, ligamenata i izvanzglobnih struktura, povezanim s jačom ili slabijom bolnosti na pritisak određenih točaka na tijelu.(na slici).
Da bi se potvrdila dijagnoza fibromialgije moraju biti ispunjeni slijedeći dijagnostički kriteriji :
1. Spontani bolovi u mišićima, tetivama i hvatištima tetiva koji traju duže od tri mjeseca u tri različite tjelesne regije.
2. Bolna reakcija na pritisak određenih točaka.
3. Psihopatološki nalazi (neuroza, depresija, strah, tjeskoba,…)
4. Normalni laboratorijski nalazi
Za uspješno liječenje fibromialgije od najveće je važnosti rana dijagnoza. U kroničnim slučajevima terapijski efekti su u pravilu minimalni. Uz fibromialgiju, grupi psihosomatskih bolesti pripadaju i miofascijalni bolni sindrom, sindrom kronične lumbalgije (bez patološkog radiološkog ili MR nalaza), kraniomandibularna disfunkcija (tendomiopatija u području čeljusti i lica), sindrom kronične iscrpljenosti, sindrom kroničnog umora i „reumatizam mekih tkiva“.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr